Uxmal

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Uxmal (jukatanski majanski: Óoxmáal, što znači "triput građen"[1]) je bio veliki pretkolumbovski grad Maya, danas ruševine na Yucatánu (Meksiko), 78 km južno od Méride i 110 km sjeverno od grada Campechea. Arhitekti Uxmala su razvili stil koji se rasprostirao brdovitim krajolikom područja sjevernog Yucatana (stil puuc, tj. "brdo"), dok je ostatak poluotoka uglavnom ravan. Hramovi i palače jednog od najvećih (imao je oko 25.000 stanovnika) i najljepših gradova na Yucatanu se protežu na stotine kvadratnih metara i naslanjaju na trgove široke poput nogometnih igrališta koji su organizirani prema astronmskim mjerenjima od oko 700.-1000. godine. Zbog toga je Uxmal upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1988. godine[2].

Karta Uxmala

Povijest

Arheolozi Uxmal često uspoređuju s egipatskim ruševinama u Tebi ili s grčkom i rimskom arhitekturom. Arheološka istraživanja pokazuju da je Uxmal sagrađen u 8. st., osnovan ili osvojen od porodice Xiú ili Tutul-Xiú, plemena stranog podrijetla koje se kasnije udružilo s Hernanom Cortesom u njegovom osvajanju Srednje Amerike. Uxmal se vrlo brzo počeo razvijati i zahvaljujući monopolom na ovo plodno poljoprivredno područje, zagospodario je većim dijelom Yucatana od 850.-925. god. Uxmal se udružio u vojno-politički blok s Kabahom i Nojpatom, a kasnije i s Chichen Itzom, te je pomoću njih širio svoju vlast. Sve veći utjecaj ratobornih Tolteka, koji su provalili na Yucatan u 10. st., naglo je izmijenio tokove tamošnje kulture i polako je doveo do propasti.

Grad je obnovljen u 13. stoljeću i doživio je novi procvat kao pripadnik Mayapanske lige, ali je propao u dugogodinjem ratu Mayapana protiv Chichén Itze (1441.-1541.) iz kojeg razdoblja datiraju njegove zidine.

Nakon španjolskog osvajanja Yucatana, prvi pisani izvori navode kako je ovdje još uvijek postojalo naselje do 1550-ih, ali kako ga Španjolci nisu naselili ubrzo je potpuno napušteno.

Arhitektura

"Dvorište redovnica"
Detalj fasade istočne zgrade "Dvorišta redovnica" s "Patuljkovom palačom" u pozadini
Chac maska sjeverne palače "Dvorišta redovnica"

Nazivi građevina u Uxmalu su uglavnom španjolski i nemaju nikakve veze s njihovom izvornom namjenom. "Patuljkova palača" (Adivino) je prvo što se ugleda u Uxmalu. Palača se razlikuje od svih dotada izgrađenih piramida po tome što su joj temelji ovalni, pa konstrukcija podsjeća na stožac. Jedini oštri rubovi su završetci stepenica. Hram nije prvobitno ovako izgledao, nadograđivan je pet puta u ciklusima od 52 godine, prema običaju Maya da nakon jednog ciklusa na starom svetištu nadograde novo. Hram na vrhu piramide bio je posvećen bogu neba. Palača je visoka 45 metra, a ime je dobila prema legendi u kojoj je patuljak sagradio palaču, nadmudrio lokalnog kralja i preuzeo prijestolje.

U Uxmalu ima više vodoravnih zgrada nego piramida-gradova. Primjerice, "Guvernerova palača" (Palacio de Gobernador‎) i "Dvorište redovnica" (Cuadrangulo de las Monjas) protežu se vodoravno, a građene su od pomno obrađenog kamenja i ukrašene različitim bareljefima. Guvernerova palača sastoji se od tri dijela, duga je 100 metara, a široka 15 metra. Ulaz u palaču okrenut je prema Veneri koja je s ovog mjesta vidljiva svaku osmu godinu, planeti koja je veoma značajna u svijetu Maya. U palači se nalazi 20 odaja, a u njoj je nekada obitavao vladar. Dugi geometrijski oblik friza spada među najljepše u drevnoj američkoj umjetnosti. Očita je razlika i u izradi katova jer su viši katovi uvijek bogatije ukrašeni, pa tako predstavljaju kontrast glatkom prizemlju. Mnogi motivi na zgradama bili su samo dekoracija, ali često su imali i kulturna i vjerska značenja (simboli izrezbarene lubanje ukazuju na utjecaj ratobornih Tolteka).

Ostaci u Uxmalu najvažniji su primjer arhitektonskog stila puuc (600.-900. god.), za koji je karakteristična uporaba vapnenačkih ploča i ukrašavanje pročelja palača prikazima nebeskih zmija dugih orlovskih nosova. U Uxmalu se zadržala tradicija izrade stela, no njihovi su kipari uvodili nova stilska obilježja i pomalo narušili njihovu kiparsku vrijednost. Stele su okupljali na posebne platforme i uveli su naglasak na centralnu stelu koja je najvjerojatnije prikazivala lokalnog vladara.

  • "Guvernerova palača"
  • "Patuljkova piramida"
  • "Dvorište ptica"
  • "Golubarnik"
  • Igralište za pok-ta-pok

Izvori

  1. ↑ Alfredo Barrera Vásquez, Juan Ramón Bastarrachea Manzano i William Brito Sansores (ur.) Diccionario maya Cordemex: maya-español, español-maya, u suradnji s Refugio Vermont Salas, David Dzul Góngora, i Domingo Dzul Poot, Mérida, Mexico: Ediciones Cordemex. OCLC 7550928
  2. ↑ Video na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) 2,56 min

Poveznice

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Meksiku
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Uxmal&oldid=290280"