Rezervat biosfere El Vizcaíno

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Rezervat biosfere El Vizcaíno ili Zaštićeno područje kitova El Vizcaína (šp. Santuario de ballenas de El Vizcaíno) je rezervat biosfere u općini Mulegé, Baja California Sur (Meksiko); najveći rezervat životinja Latinske Amerike i zasigurno jedan od biološki najbogatijih[1]. On se pruža na 143.600 km² od sredine Kalifornijskog poluotoka, uz obale Kalifornijskog zaljeva na jug prema Tihom oceanu[2].

Laguna Ojo de Liebre iz zraka
Pelikan u rezervatu

Rezervat biosfere El Vizcaíno, osnovan 1988., pripada južnom biološkom pojasu Kalifornijskog zaljeva koji se odlikuje najvećim brojem vrsta velikih životinja (695); većeg od bilo koje druge pomorske ili otočne svjetske baštine. Tu obitava 891 vrsta riba od kojih su njih 90 endemi, te 39% od ukupnog svjetskog broja morskih sisavaca i trećina svjetske populacije morskih beskralježnjaka.

Biljke i životinje ovog područja su se prilagodile ekstremnim pustinjskim uvjetima, snažnim vjetrovima i rijetkim padalinama, te je tako nastao veliki broj endemskih vrsta koji se ne mogu pronaći nigdje drugdje na svijetu. Neke od tih životinja su kojoti, glodavci i zečevi, a od endema posebni su: Vitoroga antilopa Baja California (Antilocapra americana peninsularis) koja je jedan od najbržih sisavaca na svijetu, te pustinjski američki muflon (Ovis canadensis nelsoni), mulasti jelen (Odocoileus hemionus). Tu obitavaju i desetine vrsta ptica selica i sjedilica od kojih su najvažnije: bukoči, kormorani, čaplje i galebovi.

No, rezervat je najpoznatiji po morskim životinjama kao što su: ugrožene morske kornjače, sjeverni morski slon (Mirounga angustirostris), kalifornijski morski lavovi (Zalophus californianus), dupini, sivi kitovi i plavetni kit. Obalne lagune Ojo de Liebre i San Ignacio su važne područja za reprodukciju i zimovanje ovih životinja. Zbog toga je Zaštićeno područje kitova El Vizcaína upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1993. godine.

Izvori

  1. ↑ Laura i William Riley, Nature's Strongholds: The World's Great Wildlife Reserves, Princeton University Press, 2005. ISBN 0691122199, ISBN 9780691122199 str. 452.
  2. ↑ Rezervat biosfere El Vizcaíno (engl.) Preuzeto 8. prosinca 2011.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Meksiku
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rezervat_biosfere_El_Vizcaíno&oldid=287850"