Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rezervat biosfere El Vizcaíno

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Rezervat biosfere El Vizcaíno ili Zaštićeno područje kitova El Vizcaína (šp. Santuario de ballenas de El Vizcaíno) je rezervat biosfere u općini Mulegé, Baja California Sur (Meksiko); najveći rezervat životinja Latinske Amerike i zasigurno jedan od biološki najbogatijih[1]. On se pruža na 143.600 km² od sredine Kalifornijskog poluotoka, uz obale Kalifornijskog zaljeva na jug prema Tihom oceanu[2].

Laguna Ojo de Liebre iz zraka
Pelikan u rezervatu

Rezervat biosfere El Vizcaíno, osnovan 1988., pripada južnom biološkom pojasu Kalifornijskog zaljeva koji se odlikuje najvećim brojem vrsta velikih životinja (695); većeg od bilo koje druge pomorske ili otočne svjetske baštine. Tu obitava 891 vrsta riba od kojih su njih 90 endemi, te 39% od ukupnog svjetskog broja morskih sisavaca i trećina svjetske populacije morskih beskralježnjaka.

Biljke i životinje ovog područja su se prilagodile ekstremnim pustinjskim uvjetima, snažnim vjetrovima i rijetkim padalinama, te je tako nastao veliki broj endemskih vrsta koji se ne mogu pronaći nigdje drugdje na svijetu. Neke od tih životinja su kojoti, glodavci i zečevi, a od endema posebni su: Vitoroga antilopa Baja California (Antilocapra americana peninsularis) koja je jedan od najbržih sisavaca na svijetu, te pustinjski američki muflon (Ovis canadensis nelsoni), mulasti jelen (Odocoileus hemionus). Tu obitavaju i desetine vrsta ptica selica i sjedilica od kojih su najvažnije: bukoči, kormorani, čaplje i galebovi.

No, rezervat je najpoznatiji po morskim životinjama kao što su: ugrožene morske kornjače, sjeverni morski slon (Mirounga angustirostris), kalifornijski morski lavovi (Zalophus californianus), dupini, sivi kitovi i plavetni kit. Obalne lagune Ojo de Liebre i San Ignacio su važne područja za reprodukciju i zimovanje ovih životinja. Zbog toga je Zaštićeno područje kitova El Vizcaína upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1993. godine.

Izvori

  1. ↑ Laura i William Riley, Nature's Strongholds: The World's Great Wildlife Reserves, Princeton University Press, 2005. ISBN 0691122199, ISBN 9780691122199 str. 452.
  2. ↑ Rezervat biosfere El Vizcaíno (engl.) Preuzeto 8. prosinca 2011.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rezervat_biosfere_El_Vizcaíno&oldid=287850"