m bnz |
m Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}' |
||
| Redak 87: | Redak 87: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Chefchaouen je [[1471.]] sagrađen na obroncima [[gorje|gorja]] [[Rif]] kao mala [[utvrda]] za borbu protiv portugalske invazije sjevernog Maroka: utemeljio ga je Moulay Ali Ben Moussa Ben Rached El Alami, potomak slavnoga [[Sufizam|sufija]] [[Abd as-Salam ibn Mashish al-Alami|Ibn Machicha]] i [[Idris I.|Idrisa I.]], prvoga vladara [[Idrisidi|Idrisidske dinastije]] te, preko njih, i potomak [[islam]]skoga [[prorok]]a [[Muhamed]]a. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] su poslije španjolske [[Rekonkista|rekonkiste]] u grad zajedno s pripadnicima ghomarskih plemena doselili mnogi [[Moriski]] i [[Židovi]].<ref>[http://laracheexpress.forumactif.com/t592-espana-y-marruecos-ejemplos-de-interculturalidad-01 Francisco Moscoso García: ''España y Marruecos, ejemplos de Interculturalidad a través de la lengua''], pristupljeno 13. studenoga 2015. {{ | Chefchaouen je [[1471.]] sagrađen na obroncima [[gorje|gorja]] [[Rif]] kao mala [[utvrda]] za borbu protiv portugalske invazije sjevernog Maroka: utemeljio ga je Moulay Ali Ben Moussa Ben Rached El Alami, potomak slavnoga [[Sufizam|sufija]] [[Abd as-Salam ibn Mashish al-Alami|Ibn Machicha]] i [[Idris I.|Idrisa I.]], prvoga vladara [[Idrisidi|Idrisidske dinastije]] te, preko njih, i potomak [[islam]]skoga [[prorok]]a [[Muhamed]]a. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] su poslije španjolske [[Rekonkista|rekonkiste]] u grad zajedno s pripadnicima ghomarskih plemena doselili mnogi [[Moriski]] i [[Židovi]].<ref>[http://laracheexpress.forumactif.com/t592-espana-y-marruecos-ejemplos-de-interculturalidad-01 Francisco Moscoso García: ''España y Marruecos, ejemplos de Interculturalidad a través de la lengua''], pristupljeno 13. studenoga 2015. {{špa oznaka}}</ref> Stoljećima je Chefchaouen slovio za sveti grad u koji ulaz strancima, pod prijetnjom smrću, nije bio dozvoljen: djelomično je i zbog toga dobro očuvana srednjovjekovna arhitektura grada. | ||
Španjolska je [[vojska]] zaslužna za postupno "otvaranje" Chefchaouena strancima, jer su [[Španjolci]] pokušali sjeverni Maroko učiniti [[protektorat]]om o kojem se [[1906.]] odlučivalo na [[Konferencija u Algericasu|Konferenciji u Algericasu]]. Kad su španjolske [[Vojna postrojba|vojne postrojbe]] zauzele Chefchaouen, u gradu je živjelo vrlo mnogo [[Sefardi|Sefarda]]<ref>[http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=55163 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Sefardi], pristupljeno 13. studenoga 2015.</ref> koji su govorili [[Judeošpanjolski jezik|židovskošpanjolskim jezikom]].<ref>[http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=67722 LZMK / Hrvatska enciklopedija: židovskošpanjolski], pristupljeno 13. studenoga 2015.</ref> Chefchaouen je tada bio glavna [[vojna baza|baza]] vojske španjolskoga protektorata. Godine [[1920.]] Španjolci su Chefchaouen pripojili [[Španjolski Maroko|Španjolskome Maroku]]. | Španjolska je [[vojska]] zaslužna za postupno "otvaranje" Chefchaouena strancima, jer su [[Španjolci]] pokušali sjeverni Maroko učiniti [[protektorat]]om o kojem se [[1906.]] odlučivalo na [[Konferencija u Algericasu|Konferenciji u Algericasu]]. Kad su španjolske [[Vojna postrojba|vojne postrojbe]] zauzele Chefchaouen, u gradu je živjelo vrlo mnogo [[Sefardi|Sefarda]]<ref>[http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=55163 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Sefardi], pristupljeno 13. studenoga 2015.</ref> koji su govorili [[Judeošpanjolski jezik|židovskošpanjolskim jezikom]].<ref>[http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=67722 LZMK / Hrvatska enciklopedija: židovskošpanjolski], pristupljeno 13. studenoga 2015.</ref> Chefchaouen je tada bio glavna [[vojna baza|baza]] vojske španjolskoga protektorata. Godine [[1920.]] Španjolci su Chefchaouen pripojili [[Španjolski Maroko|Španjolskome Maroku]]. | ||
Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 04:54
| Chefchaouen الشاون, ⵜⵛⴻⴼⵜⵛⴰⵡⴻⵏ | |
|---|---|
.jpg) | |
| Nadimak: Plavi biser / الجوهرة الزرقاء | |
| Koordinate: 35°10′N 5°16′W / 35.167°N 5.267°W | |
| Država | Maroko |
| Pokrajina | Chefchaouen |
| Osnivač | Moulay Ali Ben Moussa Ben Rached El Alami |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Mohamed Soufiani (2009.) (Stranka pravde i razvoja (PJD)) |
| Vremenska zona | (GMT) Casablanca, Monrovia (UTC) |
| Poštanski broj | 91000 |
| Zemljovid | |
  Chefchaouen | |
_(4).jpg)
Chefchaouen ili Chaouen (arapski: شفشاون / الشاون, Shafshāwan, berberski: ⵜⵛⴻⴼⵜⵛⴰⵡⴻⵏ, Ashawen, španjolski: Xauen) slikoviti je stari grad na sjeverozapadu Maroka i ujedno glavni grad istoimene pokrajine u regiji Tangier-Tetouan. Grad je diljem svijeta poznat po karakterističnoj španjolskoj i maurskoj arhitekturi te kućama obojenim u mnoge nijanse plave boje.[1] Kulinarsku tradiciju toga grada UNESCO je 2013., zajedno s kulinarskim tradicijama još nekih mediteranskih država, upisao u popis svjetske nematerijalne kulturne baštine.[2]
Povijest
Chefchaouen je 1471. sagrađen na obroncima gorja Rif kao mala utvrda za borbu protiv portugalske invazije sjevernog Maroka: utemeljio ga je Moulay Ali Ben Moussa Ben Rached El Alami, potomak slavnoga sufija Ibn Machicha i Idrisa I., prvoga vladara Idrisidske dinastije te, preko njih, i potomak islamskoga proroka Muhameda. U srednjem vijeku su poslije španjolske rekonkiste u grad zajedno s pripadnicima ghomarskih plemena doselili mnogi Moriski i Židovi.[3] Stoljećima je Chefchaouen slovio za sveti grad u koji ulaz strancima, pod prijetnjom smrću, nije bio dozvoljen: djelomično je i zbog toga dobro očuvana srednjovjekovna arhitektura grada.
Španjolska je vojska zaslužna za postupno "otvaranje" Chefchaouena strancima, jer su Španjolci pokušali sjeverni Maroko učiniti protektoratom o kojem se 1906. odlučivalo na Konferenciji u Algericasu. Kad su španjolske vojne postrojbe zauzele Chefchaouen, u gradu je živjelo vrlo mnogo Sefarda[4] koji su govorili židovskošpanjolskim jezikom.[5] Chefchaouen je tada bio glavna baza vojske španjolskoga protektorata. Godine 1920. Španjolci su Chefchaouen pripojili Španjolskome Maroku.
Walter Zechlin (1879. – 1962.), konzul Njemačkog Carstva u Tetuanu, pokušao je u doba Prvoga svjetskoga rata osujetiti francuska kolonijalna nastojanja te je o tome pregovarao s vođom marokanskih ustanika Abd el-Krimom. Zbog pritužbi članica Antante, Zechlin je 1917. premješten u Madrid, a Abd el-Krim je od 1916. do 1917. bio zatočenikom španjolske vojske.
Kad je Maroko 1956. postao nezavisna monarhija, Chefchaouen je prestao biti španjolskim protektoratom.
Turizam
Zbog raznolikosti i bogatstva svoje kulturne baštine i tradicije, ali i mnoštva prodavaonica rukotvorina, suvenirnica te hotela i restorana u kojima se može jesti ukusan kozji sir, Chefchaouen je vrlo popularna turistička destinacija.[1] Stari grad s uskim uličicama, malim trgovima i plavo-bijelo obojenim kućama idealan je za šetnje i razgledavanje. Za razgledavanje je vrlo zanimljiva i maurska utvrda Alcazaba – kazba čiji su zidovi sagrađeni od zbijene zemlje, u kojoj su izloženi mnogi vrijedni predmeti koji svjedoče o bogatoj povijesti i kulturi grada. Oko 1,5 km izvan grada nalazi se i džamija Jamaa Bouzzafer.
Zanimljivosti
Postoje dvije teorije o tome kako je Chefchaouen postao Plavi grad. Pojedini autori tvrde da su kuće i vrata u plavo 1930-ih prvi počeli bojati Židovi-izbjeglice, jer je plava boja vrlo značajan simbol u židovskoj kulturi povezan s nebom i Božjim zapovijedima. No ima i onih koji vjeruju da je razlog za bojanje skoro cijeloga grada u plavo kudikamo praktičniji, odnosno da je plava boja ciljano odabrana kako bi se zavaralo komarce koji bi tako mogli pomisliti da je plavetnilo pod njima kakva vodena površina.[1]
Gradovi prijatelji
Issaquah, Washington, SAD
Vejer de la Frontera, Andaluzija, Španjolska- Ronda, Andaluzija, Španjolska
Kunming, Kina
Testour, Tunis
Mértola, Portugal [6]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 www.nationalgeographic.rs – Nestvaran plavi grad u Maroku, pristupljeno 13. studenoga 2015. (srp.)
- ↑ UNESCO – Mediterranean diet: Cyprus, Croatia, Spain, Greece, Italy, Morocco, Portugal, pristupljeno 13. studenoga 2015. (eng.)
- ↑ Francisco Moscoso García: España y Marruecos, ejemplos de Interculturalidad a través de la lengua, pristupljeno 13. studenoga 2015. (špa.)
- ↑ LZMK / Hrvatska enciklopedija: Sefardi, pristupljeno 13. studenoga 2015.
- ↑ LZMK / Hrvatska enciklopedija: židovskošpanjolski, pristupljeno 13. studenoga 2015.
- ↑ Associação Nacional de Municípios Portugueses, pristupljeno 12. studenoga 2015. (port.)
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Chefchaouen |