Drvene igračke Hrvatskog zagorja: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
ažurirano prema hr.wikipediji
Nema sažetka uređivanja
Redak 9: Redak 9:
|država = {{ZD+X/H|HRV}}  
|država = {{ZD+X/H|HRV}}  
}}
}}
'''Drvene igračke Hrvatskog zagorja''' su tradicijski hrvatski proizvod nastao u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u [[Zagorje|Zagorju]].  Zaštićeno su kulturno dobro.<ref>{{Kulturnadobra|Z-3357|pristupljeno=2023-01-20|naziv=Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja|sadržaj=nije preuzet}}</ref>
'''Drvene igračke Hrvatskog zagorja''' su tradicijski hrvatski proizvod nastao u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u [[Zagorje|Zagorju]].  Zaštićeno su kulturno dobro.<ref>{{Kulturnadobra|Z-3357|pristupljeno=2023-01-20|naziv=Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja|sadržaj=nije preuzet}}</ref><ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 9. svibnja 2025. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>


== Povijest ==
Izrada je počela u 19. stoljeću i zadržala se do današnjih dana u selima općina [[Marija Bistrica]] i [[Gornja Stubica|Gornje Stubice]]. Središta izrade su mjesta [[Bistrički Laz]], [[Stubički Laz]], [[Gornja Stubica]], Marija Bistrica, [[Tugonica]] i [[Turnišće]] <ref>Jutarnji list Zagreb, 14. veljače 2009.</ref>. Postoji oko 50 modela igračaka poput svirala, klepetaljki ([[ptica]] s kotačićima koja se gura na štapu), [[tambura|tamburice]], drvene životinje, najčešće konjići, zviždaljke, modeli [[automobil]]a, [[kamion]]a, [[vlak]]ova, [[avion]]a, dječji namještaj za [[lutka|lutke]] itd.  
Izrada je počela u 19. stoljeću i zadržala se do današnjih dana u selima općina [[Marija Bistrica]] i [[Gornja Stubica|Gornje Stubice]]. Središta izrade su mjesta [[Bistrički Laz]], [[Stubički Laz]], [[Gornja Stubica]], Marija Bistrica, [[Tugonica]] i [[Turnišće]] <ref>Jutarnji list Zagreb, 14. veljače 2009.</ref>. Postoji oko 50 modela igračaka poput svirala, klepetaljki ([[ptica]] s kotačićima koja se gura na štapu), [[tambura|tamburice]], drvene životinje, najčešće konjići, zviždaljke, modeli [[automobil]]a, [[kamion]]a, [[vlak]]ova, [[avion]]a, dječji namještaj za [[lutka|lutke]] itd.  


Redak 16: Redak 17:


Igračke se prodaju na sajmovima, crkvenim svečanostima, na tržnicama, a najviše u svetištu u Mariji Bistrici. Čuvaju se i u [[muzej]]ima. Nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike i od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na [[UNESCO]] Reprezentativni [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]] <ref>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5220</ref><ref>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00233 Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}}</ref>. Centar za tradicijske vrijednosti i obrte u [[Kumrovec|Kumrovcu]] skrbi o ovim tradicijskim igračkama.  
Igračke se prodaju na sajmovima, crkvenim svečanostima, na tržnicama, a najviše u svetištu u Mariji Bistrici. Čuvaju se i u [[muzej]]ima. Nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike i od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na [[UNESCO]] Reprezentativni [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]] <ref>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5220</ref><ref>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00233 Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}}</ref>. Centar za tradicijske vrijednosti i obrte u [[Kumrovec|Kumrovcu]] skrbi o ovim tradicijskim igračkama.  
== Zaštita ==
Pod oznakom Z-3357 zavedene su kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - kulturni krajolik, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "tradicijski obrti". Pod UNESCO-vom je zaštitom (Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine).<ref name="registar kult.dobara RH"/>


==Poveznice==
==Poveznice==

Inačica od 9. svibanj 2025. u 02:18

Tradicionalna proizvodnja drvenih dječjih igračaka u Zagorju
Datoteka:UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Tradicionalna proizvodnja drvenih dječjih igračaka u Zagorju
Hrvatska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2009.
ID: 00233
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Drvene igračke Hrvatskog zagorja su tradicijski hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću u Zagorju. Zaštićeno su kulturno dobro.[1][2]

Povijest

Izrada je počela u 19. stoljeću i zadržala se do današnjih dana u selima općina Marija Bistrica i Gornje Stubice. Središta izrade su mjesta Bistrički Laz, Stubički Laz, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Tugonica i Turnišće [3]. Postoji oko 50 modela igračaka poput svirala, klepetaljki (ptica s kotačićima koja se gura na štapu), tamburice, drvene životinje, najčešće konjići, zviždaljke, modeli automobila, kamiona, vlakova, aviona, dječji namještaj za lutke itd.

Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad[4].Igračke se izrađuju od drva iz neposredne okolice, drveta vrbe, javora, bukve i lipe. Drvo se posiječe, suši, teše, reže i oblikuje pomoću drvenih ili kartonskih šablona. Najčešće boje su crvena, plava, bijela i crna. Oslikavaju se cvjetni i geometrijski uzorci. Način izradbe prenosio se u određenim obiteljima iz generacije u generaciju i zadržao do danas.

Igračke se prodaju na sajmovima, crkvenim svečanostima, na tržnicama, a najviše u svetištu u Mariji Bistrici. Čuvaju se i u muzejima. Nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike i od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na UNESCO Reprezentativni popis nematerijalne svjetske baštine u Europi [5][6]. Centar za tradicijske vrijednosti i obrte u Kumrovcu skrbi o ovim tradicijskim igračkama.

Zaštita

Pod oznakom Z-3357 zavedene su kao nepokretno kulturno dobro - kulturni krajolik, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "tradicijski obrti". Pod UNESCO-vom je zaštitom (Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine).[2]

Poveznice

Izvori

  1. ↑ Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
  2. ↑ 2,0 2,1 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 9. svibnja 2025. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
  3. ↑ Jutarnji list Zagreb, 14. veljače 2009.
  4. ↑ UMIJEĆE IZRADE DRVENIH TRADICIJSKIH DJEČJIH IGRAČAKA S PODRUČJA HRVATSKOG ZAGORJA na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske
  5. ↑ http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5220
  6. ↑ Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a (eng.)

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (8)
Dubrovnik (1979.) • Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Plitvička jezera (1979.) • Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Nijemo kolo iz Zagore (2011.) • Ojkanje (2010.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (Ljelje) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Međimurska popevka (2018.) • Suhozid5) (2018.)

1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske  2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Drvene_igračke_Hrvatskog_zagorja&oldid=573086"