Toggle menu
243,8 tis.
109
18
640,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Petroglifi mongolskog Altaja'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Petroglifi mongolskog Altaja'''-->{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta =Kompleksi petroglifa mongolskog Altaja
|ime mjesta =Kompleksi petroglifa mongolskog Altaja
|slika = Петроглифы.jpg
|slika = Петроглифы.jpg

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 03:00

Kompleksi petroglifa mongolskog Altaja
Svjetska baštinaUNESCO
Kompleksi petroglifa mongolskog Altaja
Mongolija


Petroglifi mongolskog Altaja na zemljovidu Mongolija
Petroglifi mongolskog Altaja
Petroglifi mongolskog Altaja
Lokacija mongolskog Altaja u Mongoliji
Godina uvrštenja: 2011. (35. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1382 UNESCO
Petroglif Jahači deva na jugoistočnom Altaju

Petroglifi mongolskog Altaja je prapovijesni arheološki lokalitet u mongolskom dijelu gorja Altaj koje je najpoznatije po petroglifima i nadgrobnim spomenicima (kurgani, humci, menhiri, kromlesi, oltari) koji svjedoče o razvoju kulture u Mongoliji u razdoblju od 12,000 godina. Zbog toga su kompleksi petroglifa mongolskog Altaja upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2011. godine[1].

Najstariji petroglifi potječu iz neolita (11,000.-6,000. pr. Kr.) kada je ovo područje bilo pod gustom šumom i dom za tisuće lovaca na veliku divljač. Kasniji petroglifi prikazuju prijelaz na stočarstvo kao dominantni način života, a najkasniji, u 1. tisućljeću pr. Kr., prijelaz na konjanički način života, razdoblje Skitske kulture, i kasnije razdoblje Turkijskih naroda (7. i 8. st.). Iz posljednjeg razdoblja sačuvani su i neki klanski simboli (tamga) i natpisi u mongolskom pismu[2].

Ove rezbarije pridonose značajno razumijevanju prapovijesnih zajednica sjeverne Azije.

Izvori

  1. Četiri nova lokaliteta upisana na UNESCO-vu svjetsku baštinu 28. lipnja 2011. (eng.) Preuzeto 2. kolovoza 2011.
  2. Arheologija mongolskog Altaja (eng.) Preuzeto 2. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice