Toggle menu
242,5 tis.
110
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Manastir Pećka patrijarhija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m file->datoteka
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Manastir Pećka patrijarhija'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Manastir Pećka patrijarhija'''-->{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta = [[Srednjovjekovni spomenici na Kosovu]]<br>'''Manastir Pećka patrijarhija'''
|ime mjesta = [[Srednjovjekovni spomenici na Kosovu]]<br>'''Manastir Pećka patrijarhija'''
|slika = Pećka patrijaršija, južni izgled.tif
|slika = Pećka patrijaršija, južni izgled.tif

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:41

Srednjovjekovni spomenici na Kosovu
Manastir Pećka patrijarhija
Pogreška pri izradbi sličice: Svjetska baštinaUNESCO
Pogreška pri izradbi sličice:
Kosovo


Lokacija Manastira Pećka patrijarhija na Kosovu
Godina uvrštenja: 2004. (28. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv
Ugroženost: 2006.-
Poveznica: 724 UNESCO

Manastir Pećka patrijarhija (srpski: Манастир Пећка патријаршија ili Manastir Pećka patrijaršija; albanski: Patrikana e Pejës) je manastir Srpske crkve u blizini grada Peći, na Kosovu.[1] Kompleks crkava je duhovno središte i mauzolej srpskih nadbiskupa i patrijarha od 13. st.

Dana 13. srpnja 2006. god., kompleks je upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dodatak već upisanom manastiru Visoki Dečani (Srednjovjekovni spomenici na Kosovu) koji se nalazi i na popisu mjesta svjetske baštine u opasnosti.

Datoteka:Patriarchate of Peć1.jpg
Freska Krista u unutrašnjosti crkve Svete Marije.

Osnutak

Točan datum osnivanja manastira nije poznat, ali se pretpostavlja da je još za života Svetog Save, ova lokacija postala metohija (zemlja u vlasništvu manastira) manastira Žiča, koji je tada bio sjedište srpske crkve.

Nadbiskup Arsenije I. je tu izgradio crkvu Svetih Apostola, u želji da smjesti središte Srpske crkve bliže glavnom gradu. Oko 1250. god. je uslijedilo i njeno uređenje. Nadbiskup Nikodim I. dao je izgraditi crkvu Svetog Dimitrija oko 1320. god., sjeverno od postojeće crkve. Deceniju kasnije, oko 1330. god., njegov nasljednik, nadbiskup Danilo II. izgradio je treću crkvu, južno od postojećih – crkvu Svete Djevice Marije od hodogetrije (ona koja pokazuje put) na koju se naslonila malena crkva sv. Nikole. Ispred ove tri malene crkve podigao je i monumentalni samostalni narteks (srpski: priprata), te uz njega kampanil. U vremenu nadbiskupa Joanakija II., oko 1345. god., crkva sv. Demetrija je oslikana freskama.

Tijekom 14. stoljeća učinjene su neznatne promjene na Crkvi Svetih Apostola, koja je kasnije oslikana. Od 13. do 15. st., te kasnije opet u 17. st., poglavari Srpske pravoslavne crkve i nadbiskupi Pećke patrijarhije su sahranjivani u crkvama ovoga manastira.

Obnova

Obnova kompleksa je započeta u srpnju 2006. god., a dovršena je u rujnu iste godine. Glavni zadatak je bio zaštiti kompleks od utjecaja vremenskih prilika, ali i popravak unutarnjih zidova, te vanjskog izgleda. Prilikom popravka jedne vanjske before na fasadi crkve v. Dimitrija, otkrivene su dvije, do tada nepoznate, freske srpske kraljice i nepoznate plemkinje[2].

Bilješke i izvori

Poveznice

Vanjske poveznice