Krapinsko-zagorska županija: razlika između inačica
More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{coord|46.108|15.971|display=title}} | |||
{{ | {{Infookvir županija | ||
|ime = Krapinsko-zagorska županija | |ime = Krapinsko-zagorska županija | ||
|ime_genitiv = Krapinsko-zagorske županije | |ime_genitiv = Krapinsko-zagorske županije | ||
Inačica od 6. travanj 2025. u 15:56
Krapinsko-zagorska županija
| |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Karta | |||||
Error: slika ne postoji ili je krivog tipa | |||||
| Opći podaci | |||||
| Država |  Hrvatska
| ||||
| Sjedište županije | Krapina | ||||
| Površina | 1.229 km2 | ||||
| Broj stanovnika (2011.) | 132.892 stanovnika[1] | ||||
| Gustoća stanovništva | 108,13 stan./km2 | ||||
| Broj gradova | 7 | ||||
| Broj općina | 25 | ||||
| Broj naselja | 423 | ||||
| ISO 3166-2:HR | HR-02 | ||||
| Pozivni broj | +385 (0)49 | ||||
| Župan | Željko Kolar (SDP) | ||||
| Službene stranice | http://www.kzz.hr/ | ||||
| Datoteka:Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske | |||||
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.
Administrativna podjela
Krapinsko-zagorska županija je podijeljena na 7 gradova i 25 općina.
- Općine:
- Bedekovčina
- Budinščina
- Desinić
- Đurmanec
- Gornja Stubica
- Hrašćina
- Hum na Sutli
- Jesenje
- Konjščina
- Kraljevec na Sutli
- Krapinske Toplice
- Kumrovec
- Lobor
- Mače
- Marija Bistrica
- Mihovljan
- Novi Golubovec
- Petrovsko
- Radoboj
- Stubičke Toplice
- Sveti Križ Začretje
- Tuhelj
- Veliko Trgovišće
- Zagorska Sela
- Zlatar Bistrica.
Popis stanovništva 2001.
Prema popisu stanovništva 2001. godine na području Krapinsko-zagorske županije živjelo je 142.432 stanovnika, što iznosi 3,2% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 98.4 %, Slovenci 0.3 %, Srbi 0.2 % i drugi.
Na području Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja seoskih obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja prijelaznog urbano-seoskog karaktera. U urbaniziranom području općina i gradova živi oko 36.142 stanovnika što je 24% ukupnog broja stanovnika županije. Porast broja stanovnika kontinuirano je prisutan u svim urbaniziranim naseljima dok se u seoskim naseljima bilježi smanjenje broja stanovnika.
Županijska uprava
Županijska skupština ima 45 članova. Dužnost župana obnaša Željko Kolar.
Zemljopis
Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.
Županija Krapinsko-zagorska graniči :
- na sjeveru s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom
- na zapadu s Republikom Slovenijom
- na jugu s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom
- na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.
Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km²), ali je gustoćom stanovnika od 116 st./km² iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km²) te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje zemlje.
Kroz županiju prolazi autocesta A2 Zagreb–Macelj, dio europske ceste E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Europe.
Klimatska obilježja
Na području Krapininsko-zagorske županije vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.
- Temperatura zraka
Najveće temperature koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10°C zabilježene su u siječnju (–20,5°C), veljači (–22°C), ožujku (–15,5°C) i prosincu (–17,2 °C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu.
- Padaline
Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima s čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku.
- Magla
Magla se pojavljuje tijekom cijele godine i u ljetnoj sezoni u jutarnjim i večernjim razdobljima dana, u zimskom razdoblju tijekom cijelog dana. Najveći broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom (15,3% godine sa smanjenom vidljivošću).
- Vjetar
U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.
 Donja Stubica Klanjec Krapina Oroslavje Pregrada Zabok Zlatar Bedekovčina Budinščina Desinić Đurmanec Gornja Stubica Hrašćina Hum na Sutli Jesenje Konjščina Kraljevec na Sutli Krapinske Toplice Kumrovec Marija Bistrica Mihovljan Novi Golubovec Petrovsko Radoboj Stubičke Toplice Sveti Križ Začretje Veliko Trgovišće Zagorska Sela Zlatar Bistrica Razmještaj gradskih (Datoteka:Red pog.svg) i općinskih središta (Pogreška pri izradbi sličice: ) na zemljovidu Krapinsko-zagorske županije |
Povijest
Gospodarstvo
Razvijena prerađivačka industrija.
Kultura
- Tjedan kajkavske kulture Krapina
- Glumački festival u Krapini - GFUK
- Ljeto u Krapini
- Mali "Kaj" Krapina
- Zagorska krijesnica Krapina
- Svečanosti kajkavske popevke Krapina
- Tjedan kulture, zabave i športa Sv. Križ Začretje
- Branje grojzdja Pregrada
- Tabor film festival - International short film festival - www.taborfilmfestival.com- Desinić i Zabok
- Dani Ksavera Šandora Gjalskog
- Dani Franje Horvata Kiša u Loboru, odabir najboljeg hrvatskog putopisa
- Dani kajkavske riječi u Zlataru
- Keglevićeva straža Kostel
Znamenitosti
Vidi još
Vanjske poveznice
Izvor
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |