Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Redak 32: Redak 32:
Crkva je 1940. opsluživala župu od 1647 katolika.<ref name=crtice/> Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] crkva je oštećena. Nakon drugog svjetskog rata pretvorena u [[skladište]]. Obnavljana je od 1958. do 1973. godine.  
Crkva je 1940. opsluživala župu od 1647 katolika.<ref name=crtice/> Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] crkva je oštećena. Nakon drugog svjetskog rata pretvorena u [[skladište]]. Obnavljana je od 1958. do 1973. godine.  
Pred rat župa je imala 200-ak katolika.<ref name=crtice/> Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju je minirana i srušena 1992. godine.  
Pred rat župa je imala 200-ak katolika.<ref name=crtice/> Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju je minirana i srušena 1992. godine.  
Dotad je punih 90 godina stajala krasila svojim izgledom i bijelim kamenom gotovo samo središte Nevesinja, zvonom sa svoga zvonika oplemenjujući cijeli kraj. Istodobno je predstavljala i identitet nevesinjskih Hrvata katolika u zavičaju i one velike nevesinjske hrvatske katoličke dijaspore.<ref name="Šarac-Kelava"/> Poduzetnošću župnika don Ante Luburića i ostalih podupiratelja, crkva je obnovljena.<ref name=crtice/> Na Veliku Gospu 2007. godine mostarsko-duvanjski biskup dr. [[Ratko Perić]] blagoslovio je [[kamen temeljac]] za gradnju nove crkve,<ref name=pokrivena>kta/kium: [https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/nevesinje-pokrivena-zupna-crkva/57355 ''Nevesinje: pokrivena župna crkva'']. KTA BK BiH. 8. kolovoza 2015. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref> i to u onom obliku kakva je bila prije rušenja.  
Dotad je punih 90 godina stajala krasila svojim izgledom i bijelim kamenom gotovo samo središte Nevesinja, zvonom sa svoga zvonika oplemenjujući cijeli kraj. Istodobno je predstavljala i identitet nevesinjskih Hrvata katolika u zavičaju i one velike nevesinjske hrvatske katoličke dijaspore.<ref name="Šarac-Kelava"/> Poduzetnošću župnika don Ante Luburića i ostalih podupiratelja, crkva je obnovljena.<ref name=crtice/> Na Veliku Gospu 2007. godine mostarsko-duvanjski biskup dr. [[Ratko Perić]] blagoslovio je [[kamen temeljac]] za gradnju nove crkve,<ref name=pokrivena>kta/kium: [https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/nevesinje-pokrivena-zupna-crkva/57355 ''Nevesinje: pokrivena župna crkva'']. KTA BK BiH. 8. kolovoza 2015. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref> i to u onom obliku kakva je bila prije rušenja.<ref name="cnak"/>
Iste godine u crkvenom dvorištu podignut je [[Oratorij]] u čast [[obraćenje sv. Pavla|Obraćenja sv. Pavla]], gdje se nedjeljom slavi sv. misa. 2009. godine obnovljena je, dovršena i blagoslovljena župna kuća. 7. kolovoza 2015. godine crkva je pokrivena crijepom.<ref name=pokrivena/>
Iste 2007. godine u crkvenom dvorištu podignut je [[Oratorij]] ([[kapela]]) u čast [[obraćenje sv. Pavla|Obraćenja sv. Pavla]], apostola naroda, gdje se nedjeljom slavi sv. misa. <ref name=pokrivena/>
Podignut je na mjestu uz današnju župnu kuću, na bivšem pomoćnom gospodarskom objektu. U oratoriju se do završetka obnove župne crkve služe Misna slavlja.<ref name="cnak">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 19. lipnja 2017.)</ref> Župna kuća obnovljena je, dovršena i blagoslovljena 2009. godine.<ref name=pokrivena/> 7. kolovoza 2015. godine crkva je pokrivena crijepom.<ref name=pokrivena/>
Radovi na izgradnji zgotovljeni su 2017. godine, a tom prigodom promovirana je monografija o župi, zaslugom župnika Luburića i prof. Tonija Šarca.<ref name=crtice/>
Radovi na izgradnji zgotovljeni su 2017. godine, a tom prigodom promovirana je monografija o župi, zaslugom župnika Luburića i prof. Tonija Šarca.<ref name=crtice/>
Poslije rata u BiH obnovljena je župna kuća. Uz nju je na bivšem pomoćnom gospodarskom objektu, izgrađena [[kapela|kapelica]], [[oratorij]] u čast [[Obraćenje sv. Pavla|Obraćenja sv. Pavla]], apostola naroda. U oratoriju se do završetka obnove župne crkve služe Misna slavlja.<ref name="cnak">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 19. lipnja 2017.)</ref>


== Opis ==
== Opis ==

Inačica od 18. siječanj 2023. u 21:32

Crkva Uznesenja BDM
Stara crkva Uznesenja BDM, Nevesinje
Stara crkva Uznesenja BDM, Nevesinje
Stara crkva Uznesenja BDM, Nevesinje
Lokacija Nevesinje, BiH
Koordinate 43°15′38″N 18°06′52″E / 43.260607°N 18.114379°E / 43.260607; 18.114379
Arhitekt Maximilian David
Godine izgradnje 1901.
Godina završetka 1903.
Srušen 1992.
Religija rimokatoličanstvo
Patron Uznesenje BDM
Arhitektonski stil neoromanika
Materijal tesani kamen s cementnim fugama
Dimenzije 11,80 x 25,65 m
15,80 x 28,75 m (s bočnim kapelama i prislonjenim zvonikom)
visina crkve 11 m
visina zvonika 20 m

Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju smještena je na sjevernoj periferiji Nevesinja, Bosna i Hercegovina. U vlasništvu je Rimokatoličkog župnog ureda u Nevesinju, Trebinjsko-mrkanska biskupija. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH. [1]

Povijest

Nevesinjski kraj je od starina imao katolike, ali dugo se borio osnovati župu. S obzirom na veliki broj doseljenika nakon austro-ugarske zaposjedanja, te poduzetnošću biskupa Paškala Buconjića, na području Trebinjsko-mrkanske biskupije stvorio se je znatan broj vjernika – katolika što je stvorilo uvjete za osnovati župu i podići zgradu crkve.[2] Župu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju osnovali su odvajanjem od blagajske župe 1899. godine[2] franjevci, za vrijeme biskupa Buconjića i župnika don Marijana Kelave, kada je i sagrađen župni stan. S izgradnjom župnih objekata don Marijan počeo je odmah po prispijeću u Nevesinje. Godine 1899. je uz pomoć svojih župljana sagradio prostranu župnu kuću da bi se mogla podizati župa iz samog mjesta. Pogodnu lokaciju za gradnju crkve našlo se i dobilo na lijepom mjestu, uzvišici zvanom Megdan, neposredno uz župnu kuću. Uz župnu kuću poslije je podignut samostan časnih sestara franjevki. Gradnju crkve mnogo je pomogao bogati katolički trgovac albanskog podrijetla Gašpar Precca, oženjen Hrvaticom Ankom, rođ. Zelenika, otac poznatog političara Nikole. Građena je po projektu glasovitog arhitekta Maximiliana Maxa Davida, koji je projektirao, između ostalih i Biskupski dvor u Mostaru, crkvu Uznesenja Marijina u Širokom Brijegu itd. nacrte po kojima je crkva građena arhitekt David je uradio još u prosincu 1897., dvije godine prije utemeljenja župe. Gradnja crkve započeta je 1901., a završena je 1903. godine. Izgradnja crkve može se nazvati životnim djelom don Marijana Kelave.[3]

Premda zgotovljena, ostali su manji radovi a novaca za financirati je nedostajalo. Radi pribavljanja novca, Austrijanci su organizirali 6. veljače 1904. dobrotvornu zabavu u hotelu Bilić u Nevesinju. U prepunoj bogato ukusno uređenoj dvorani, zabava je održana uz nazočnost uglednih gostiju kao što su generalmajor von Gaál, kotarski predstojnik barun K. Redvitz i tadašnji gradonačelnik Salihaga Bašagić. Zabava je bila vrhunski društveni događaj, na razini onih u europskim metropolama. Polučila je financijski uspjeh, svi su troškovi podmireni a preostalih 5.944 krune su predali župniku don Marijanu Kelavi. Zaslužni za organizaciju bili su Salomon Reiss, Franz Folprecht, Josip Sušan i Bernard Zent. [2]

Crkva je 1940. opsluživala župu od 1647 katolika.[2] Za vrijeme Drugog svjetskog rata crkva je oštećena. Nakon drugog svjetskog rata pretvorena u skladište. Obnavljana je od 1958. do 1973. godine. Pred rat župa je imala 200-ak katolika.[2] Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju je minirana i srušena 1992. godine. Dotad je punih 90 godina stajala krasila svojim izgledom i bijelim kamenom gotovo samo središte Nevesinja, zvonom sa svoga zvonika oplemenjujući cijeli kraj. Istodobno je predstavljala i identitet nevesinjskih Hrvata katolika u zavičaju i one velike nevesinjske hrvatske katoličke dijaspore.[3] Poduzetnošću župnika don Ante Luburića i ostalih podupiratelja, crkva je obnovljena.[2] Na Veliku Gospu 2007. godine mostarsko-duvanjski biskup dr. Ratko Perić blagoslovio je kamen temeljac za gradnju nove crkve,[4] i to u onom obliku kakva je bila prije rušenja.[5] Iste 2007. godine u crkvenom dvorištu podignut je Oratorij (kapela) u čast Obraćenja sv. Pavla, apostola naroda, gdje se nedjeljom slavi sv. misa. [4] Podignut je na mjestu uz današnju župnu kuću, na bivšem pomoćnom gospodarskom objektu. U oratoriju se do završetka obnove župne crkve služe Misna slavlja.[5] Župna kuća obnovljena je, dovršena i blagoslovljena 2009. godine.[4] 7. kolovoza 2015. godine crkva je pokrivena crijepom.[4] Radovi na izgradnji zgotovljeni su 2017. godine, a tom prigodom promovirana je monografija o župi, zaslugom župnika Luburića i prof. Tonija Šarca.[2]

Opis

Biskupova ulica u Nevesinju prije 1919. godine.

Prema konceptu prostorne organizacije crkva pripada tipu jednobrodnih crkava pravokutnog tlocrta sa polukružnom oltarnom apsidom i zvonikom “prislonjenim” uz pročelje crkve. U arhitektonskom oblikovanju prisutni su elementi neoromanike. Crkva ima pravokutnu osnovu dimenzija 11,80 x 25,65 m, odnosno 15,80 x 28,75 m mjereno sa bočnim kapelama i prislonjenim zvonikom. Zasvedena apsida je izvedena kao polukružna (dio apside koji se prostorno izdvaja iz objekta crkve). Visina objekta, mjerena od razine terena do krovnog vijenca, iznosi oko 11,00 m, a apside oko 8,90 m. Orijentirana je u pravcu istok-zapad, s manjim otklonom prema sjeveru. Ovu crkvu izdvajaju iz mase ostalih naših crkava po dvije bočne kapele sa sjeverne i južne strane crkvene lađe. Crkvena lađa pokrivena je krovom na dvije vode od ravnog lima. Bočne kapele su dva metra izvučene iz ravni objekta crkve, pravokutne su osnove, dimenzija 4,20 x 2,00 m, iznutra zasvođene, a s vanjske strane imaju krov na jednu vodu. Ulaz u crkvu je uzdignut za pet stuba. I prva i nova crkva građene su od istog materijala i po istom projektu. Materijal je iznimno pravilno tesani kamen cementnim fugama. Zidovi su završeni jednostavno profiliranim vijencem. Na zapadnoj strani crkve, je oltarna apsida, sjeverno uz nju sakristija, dok je s južne strane krstionica. Po jedan je pravokutni prozorski otvor na prostoru sakristije i krstionice. Na bočnim fasadama crkve su prozori postavljeni u jednom vodoravnom pojasu. Na sjevernoj i južnoj fasadi crkve su po tri lučno završena prozora. Prozorski otvori na zapadnoj fasadi crkve izvedeni su na različitim visinama. Tri lučno završena prozora na prostoru apside u jednoj su vodoravnoj razini. Na zabatnom zidu objekta crkve je rozeta. Sve prozore s vanjske strane uokviruju kameni doprozornici bez profilacija.[3]

Zvonik je visok 20 metara. Konstrukcija mu je oslonjena na četiri masivna stupa, od kojih su dva utopljena u debljinu zida. Zvonik je na istočnom pročelju i građen je također od pravilno tesanog kamena s fugama od cementne žbuke. Završetci čeličnih zatega postavljeni su na kutovima zvonika i bili su izvedeni u obliku stiliziranog cvjetnog križa. Crkveni zvonik-toranj natkriven je četverovodnim krovom. Pokrov krova je od ravnog lima. Zvonik je podijeljen u četiri razine. U prvoj su izvedena tri polukružno završena otvora širine 180 cm na ulaznoj fasadi, odnosno 100 cm na bočnim fasadama. Na drugoj razini ulazne fasade zvonika je rozeta uokvirena kamenim dovratnikom. Trifore bez dovratnika s prozorskom klupicom rese bočne fasade zvonika. Niz lučnih slijepih arkada izveden je na ulaznoj fasadi je ispod kamenog vijenca. Treća razina ima samo jedan prozorski otvor i to na ulaznoj fasadi, iznad kojega je mjesto za sat u kvadratnom polju. Po jedna bifora resi svaku od četiri fasade zvonika na četvrtoj razini. Niz lučnih slijepih arkada izveden je ispod završnog, krovnog vijenca zvonika.[3]

U crkvu se pristupa s istočne strane, prolazom zasvedenim križastim svodom kroz prizemlje zvonika, vrata su dvokrilna. Ulazni zid je istočni zid i podijeljen je na tri razine jednostavno profiliranim kamenim vijencima. Na prvoj razini je po jedan bočni ulaz u crkvu, lijevo i desno od ulaznog portala. Ulazi su lučno završeni, bez dovratnika. Na drugoj su razini lučno završene trifore, lijevo i desno od ulaznog portala. Treća razina je završena je stubasto, Kutovi crkve, na čijim su vrhovima postavljeni križevi, izvedeni su kao stupovi i naglašeni blagim izvlačenjem iz ravni zida. Na ulaznoj fasadi vidljiv su istočni zidovi bočnih oltara, i završeni su stepenasto.[3]

Unutarnji prostor crkve je dimenzija 20,0 x 10,0 m i longitudinalan. Prostor oltarne apside je povišen u odnosu na prostor crkvenog broda za tri stube (45 cm). Nakon gradnje sve unutarnje zidne površine crkve su, ožbukane i "ukusno ovapnjene".[3]

Izvori

  • Grupa autora, Šematizam franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije u Hercegovini, Provincijalat hercegovačkih franjevaca, Mostar, 1977.
  • Grupa autora, Studia Vrhbosnensia I – Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću, povijesno teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u BiH, Sarajevo, 1. i 2. srpanj 1982. godine, Vrhbosanska Visoko teološka škola, Sarajevo, 1986.
  1. "Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2832 Pristupljeno 13. 10. 2016 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 N.R.: Crtice iz prošlosti: Plesna zabava za izgradnju nevesinjske crkve. Hercegovina.in. 4. prosinca 2019. Pristupljeno 18. siječnja 2023.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (4), Prvi župnik, gradnja župne kuće i crkve Marijina Uznesenja. 4. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 kta/kium: Nevesinje: pokrivena župna crkva. KTA BK BiH. 8. kolovoza 2015. Pristupljeno 18. siječnja 2023.
  5. 5,0 5,1 Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 19. lipnja 2017.)

Vanjske veze