Popis ugroženih mjesta svjetske baštine: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
m file->datoteka
 
Redak 50: Redak 50:
! class="unsortable" | Slika !! | Ime !! | Lokacija !! | Kriterij !! | Područje !! | Godina (SB) !! | Ugrožen !! class="unsortable" | Razlog
! class="unsortable" | Slika !! | Ime !! | Lokacija !! | Kriterij !! | Područje !! | Godina (SB) !! | Ugrožen !! class="unsortable" | Razlog
|-
|-
| [[File:Baths at Abu Mena (V).jpg|150x150px]] || [[Abu Mena]] || align="center" | <span style="display: none;">Egy</span>[[Abusir]],<br />{{ZD+X/E|EGI}}<br/>{{coord|30.84105|N|29.66349|E|type:landmark|name=Abu Mena}} || Kulturno:<br />(iv)|| 182 ha || align="center" | 1979. || align="center" |  2001. || Propadanje tla uslijed miješanja gline s površine koja postaje "polutečna" u dodiru s "viškom vode"<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/90 |title=Abu Mena |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=15. ožujka 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/90/threats/ |title=Abu Mena - Threats to the Site (2001.) |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. kolovoza 2010.}}</ref>
| [[Datoteka:Baths at Abu Mena (V).jpg|150x150px]] || [[Abu Mena]] || align="center" | <span style="display: none;">Egy</span>[[Abusir]],<br />{{ZD+X/E|EGI}}<br/>{{coord|30.84105|N|29.66349|E|type:landmark|name=Abu Mena}} || Kulturno:<br />(iv)|| 182 ha || align="center" | 1979. || align="center" |  2001. || Propadanje tla uslijed miješanja gline s površine koja postaje "polutečna" u dodiru s "viškom vode"<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/90 |title=Abu Mena |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=15. ožujka 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/90/threats/ |title=Abu Mena - Threats to the Site (2001.) |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. kolovoza 2010.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Aleppo_citadel001.jpg|150x150px]]  || [[Alep]] || align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Alepska oblast]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|36|13|N|37|10|E|type:landmark_region:SIR|name=Ancient City of Aleppo}} || Kulturno:<br />(iii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 1986.  || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
| align=center | [[Datoteka:Aleppo_citadel001.jpg|150x150px]]  || [[Alep]] || align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Alepska oblast]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|36|13|N|37|10|E|type:landmark_region:SIR|name=Ancient City of Aleppo}} || Kulturno:<br />(iii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 1986.  || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Serjilla_01.jpg|150x150px]]  || [[Antička sela sjeverne Sirije]] || align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Alepska oblast]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|36|20|N|36|50|E|type:landmark_region:SIR|name=Ancient Villages of Northern Syria}} || Kulturno:<br />(iii), (iv), (v)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 2011. || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
| align=center | [[Datoteka:Serjilla_01.jpg|150x150px]]  || [[Antička sela sjeverne Sirije]] || align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Alepska oblast]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|36|20|N|36|50|E|type:landmark_region:SIR|name=Ancient Villages of Northern Syria}} || Kulturno:<br />(iii), (iv), (v)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 2011. || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
|-
|-
| [[File:Arakao1.jpg|150x150px]] || [[Aïr planine]] i pustinja [[Tenere]] || align="center" | <span style="display: none;">Niger1</span>[[Arlit]],<br />[[Datoteka:Flag of Niger.svg|20px]] [[Niger]]<br/>{{coord|18|16|37|N|7|59|58|E|type:mountain_region:NE|name=Air and Ténéré Natural Reserves}} || Prirodno:<br />(vii), (ix), (x) || 7736000 ha || align="center" | 1991. || align="center" | 1992. || Vojni sukob i građanski nemiri koji su prouzročili opadanje u broju zaštićenih vrsta životinja i općem gubitku vegetacije<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/573 |title=Air and Ténéré Natural Reserves |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=15. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Arakao1.jpg|150x150px]] || [[Aïr planine]] i pustinja [[Tenere]] || align="center" | <span style="display: none;">Niger1</span>[[Arlit]],<br />[[Datoteka:Flag of Niger.svg|20px]] [[Niger]]<br/>{{coord|18|16|37|N|7|59|58|E|type:mountain_region:NE|name=Air and Ténéré Natural Reserves}} || Prirodno:<br />(vii), (ix), (x) || 7736000 ha || align="center" | 1991. || align="center" | 1992. || Vojni sukob i građanski nemiri koji su prouzročili opadanje u broju zaštićenih vrsta životinja i općem gubitku vegetacije<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/573 |title=Air and Ténéré Natural Reserves |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=15. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Askia.jpg|150x150px]] || [[Askijeva grobnica]] || align="center" | <span style="display: none;">Mal</span>[[Gao]],<br />{{ZD+X/M|MALI}}<br/>{{coord|16|17|23|N|0|02|40|W|type:city|name=Tomb of Askia}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| align="center" | &mdash; || align="center" |2004. || align="center" | 2012. || Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/893 |title=Heritage sites in northern Mali placed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>
| [[Datoteka:Askia.jpg|150x150px]] || [[Askijeva grobnica]] || align="center" | <span style="display: none;">Mal</span>[[Gao]],<br />{{ZD+X/M|MALI}}<br/>{{coord|16|17|23|N|0|02|40|W|type:city|name=Tomb of Askia}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| align="center" | &mdash; || align="center" |2004. || align="center" | 2012. || Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/893 |title=Heritage sites in northern Mali placed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Flickr - The U.S. Army - www.Army.mil (218).jpg|150x150px]] || [[Ašur]] (Qal'at Sherqat)|| align="center" | <span style="display: none;">Iraq</span>[[Salah ad Din]],<br />{{ZD+X/I|IRK}}<br/>{{coord|35|27|24|N|43|15|45|E|name=Ashur}} || Kulturno:<br />(iii), (iv)|| 70 ha|| align="center" | 2003. ||  align="center" | 2003. || Planirana izgradnja umjetnog jezera koje bi djelomično prekrilo laklitet je obustavljena početkom [[Rat u Iraku|Iračkog rata]], no nedostaje mu dostatna zaštita nove uprave<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1130 |title=Ashur (Qal'at Sherqat) |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=15. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Flickr - The U.S. Army - www.Army.mil (218).jpg|150x150px]] || [[Ašur]] (Qal'at Sherqat)|| align="center" | <span style="display: none;">Iraq</span>[[Salah ad Din]],<br />{{ZD+X/I|IRK}}<br/>{{coord|35|27|24|N|43|15|45|E|name=Ashur}} || Kulturno:<br />(iii), (iv)|| 70 ha|| align="center" | 2003. ||  align="center" | 2003. || Planirana izgradnja umjetnog jezera koje bi djelomično prekrilo laklitet je obustavljena početkom [[Rat u Iraku|Iračkog rata]], no nedostaje mu dostatna zaštita nove uprave<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1130 |title=Ashur (Qal'at Sherqat) |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=15. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Andohahela NP.jpg|150x150px]] || Džungla [[Atsinanana]] || align="center" | <span style="display: none;">Mad</span>Istočni Madagaskar,<br />{{ZD+X/M|MAD}}<br/>{{coord|14|27|35|S|49|42|9|E|region:MG_type:forest|name=Rainforests of the Atsinanana}} || Prirodno:<br />(ix), (x) || 479660 ha|| align="center" |2007. || align="center" | 2010. || Nezakonita sječa i krivolov ugroženih [[lemur]]a<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1257 |title=Rainforests of the Atsinanana |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Andohahela NP.jpg|150x150px]] || Džungla [[Atsinanana]] || align="center" | <span style="display: none;">Mad</span>Istočni Madagaskar,<br />{{ZD+X/M|MAD}}<br/>{{coord|14|27|35|S|49|42|9|E|region:MG_type:forest|name=Rainforests of the Atsinanana}} || Prirodno:<br />(ix), (x) || 479660 ha|| align="center" |2007. || align="center" | 2010. || Nezakonita sječa i krivolov ugroženih [[lemur]]a<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1257 |title=Rainforests of the Atsinanana |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Bagrati cathedral, georgia.jpg|150x150px]]  || [[Katedrala Bagrati]] || align="center" | <span style="display: none;">Geor</span>[[Imereti]],<br />{{ZD+X/G|GRU}}<br/>{{coord|42|15|44|N|42|42|59|E|scale:100000_source:frwiki|name=Bagrati Cathedral and Gelati Monastery}} || Kulturno:<br />(iv)|| 7.87 ha|| align="center" | 1994. || align="center" | 2010. || Velika obnova kojom će nepovratno biti promijenjen lokalitet i smanjena njegova autentičnost<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/710|title=Bagrati Cathedral and Gelati Monastery |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=3. prosinca 2010.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Bagrati cathedral, georgia.jpg|150x150px]]  || [[Katedrala Bagrati]] || align="center" | <span style="display: none;">Geor</span>[[Imereti]],<br />{{ZD+X/G|GRU}}<br/>{{coord|42|15|44|N|42|42|59|E|scale:100000_source:frwiki|name=Bagrati Cathedral and Gelati Monastery}} || Kulturno:<br />(iv)|| 7.87 ha|| align="center" | 1994. || align="center" | 2010. || Velika obnova kojom će nepovratno biti promijenjen lokalitet i smanjena njegova autentičnost<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/710|title=Bagrati Cathedral and Gelati Monastery |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=3. prosinca 2010.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Bitar1893.jpg|150x150px]]  || [[Battir]], palestinska zemlja maslina i vina - kulturni krajolik južnog Jeruzalema || align="center" | <span style="display: none;">Pal</span>[[Betlehem]],<br />{{ZD+X/P|PAL}}<br/>{{coord|31|43|29|N|35|08|12|E|scale:100000_source:frwiki|name=Palestine: Land of Olives and Vines – Cultural Landscape of Southern Jerusalem, Battir}} || Kulturno:<br />(iv), (v)|| 349 ha|| align="center" | 2014. || align="center" | 2014. || Krajolik je postao ranjiv pod utjecajem društveno-kulturnih i geopolitičkih transformacija koje bi mogla dovesti do nepovratnog oštećenja autentičnosti i cjelovitosti lokaliteta, posebice zbog početka izgradnje zida razdvajanja koji može izolirati poljoprivrednike iz područja koji tu djeluju stoljećima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1154/|title=Palestine: Land of Olives and Vines - Cultural Landscape of Southern Jerusalem, Battir, inscribed on World Heritage List and on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2015.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Bitar1893.jpg|150x150px]]  || [[Battir]], palestinska zemlja maslina i vina - kulturni krajolik južnog Jeruzalema || align="center" | <span style="display: none;">Pal</span>[[Betlehem]],<br />{{ZD+X/P|PAL}}<br/>{{coord|31|43|29|N|35|08|12|E|scale:100000_source:frwiki|name=Palestine: Land of Olives and Vines – Cultural Landscape of Southern Jerusalem, Battir}} || Kulturno:<br />(iv), (v)|| 349 ha|| align="center" | 2014. || align="center" | 2014. || Krajolik je postao ranjiv pod utjecajem društveno-kulturnih i geopolitičkih transformacija koje bi mogla dovesti do nepovratnog oštećenja autentičnosti i cjelovitosti lokaliteta, posebice zbog početka izgradnje zida razdvajanja koji može izolirati poljoprivrednike iz područja koji tu djeluju stoljećima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1154/|title=Palestine: Land of Olives and Vines - Cultural Landscape of Southern Jerusalem, Battir, inscribed on World Heritage List and on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2015.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Wien Parlament um 1900.jpg|150x150px]]  || Stari dio [[Beč]]a || align="center" | <span style="display: none;">Aut</span>[[Beč]],<br />{{ZD+X/A|AUT}}<br/>{{coord|48|12|N|16|22|E|scale:100000_source:frwiki|name=Historic Centre of Vienna}} || Kulturno:<br />(ii), (iv), (vi)|| 371 ha|| align="center" | 2001. || align="center" | 2017. || Zbog izgradnje hotela ''Vienna Ice-Skating Club'' koji svojom visinom znatno škodi univerzalnoj vrijednosti lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1684/|title=Historic Centre of Vienna inscribed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=9. srpnja 2017.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Wien Parlament um 1900.jpg|150x150px]]  || Stari dio [[Beč]]a || align="center" | <span style="display: none;">Aut</span>[[Beč]],<br />{{ZD+X/A|AUT}}<br/>{{coord|48|12|N|16|22|E|scale:100000_source:frwiki|name=Historic Centre of Vienna}} || Kulturno:<br />(ii), (iv), (vi)|| 371 ha|| align="center" | 2001. || align="center" | 2017. || Zbog izgradnje hotela ''Vienna Ice-Skating Club'' koji svojom visinom znatno škodi univerzalnoj vrijednosti lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1684/|title=Historic Centre of Vienna inscribed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=9. srpnja 2017.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Sy_bosra_divadlo_hlediste.jpg|150x150px]]  || [[Bosra]] || align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Daara]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|32|31|N|36|29|E|type:landmark_region:SIR|name=Ancient City of Bosra}} || Kulturno:<br />(i), (iii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 1980.  || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
| align=center | [[Datoteka:Sy_bosra_divadlo_hlediste.jpg|150x150px]]  || [[Bosra]] || align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Daara]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|32|31|N|36|29|E|type:landmark_region:SIR|name=Ancient City of Bosra}} || Kulturno:<br />(i), (iii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 1980.  || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
|-
|-
| align=center |  [[File:BigBuddha.jpg|150x150px]] || [[Budine statue u Bamiyanu]] || align="center" | <span style="display: none;">Afg</span>[[Bamijan]],<br />{{ZD+X/A|AFG}}<br/>{{coord|34|49|55.35|N|67|49|36.49|E|region:AF_type:landmark|name=Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley}} || Kulturno:<br />(i), (ii), (iii), (iv), (vi) || 159 ha|| align="center" |2003. || align="center" | 2003. || Krhko održavanje uslijed napuštanja, vojne aktivnosti i dizanja u zrak dinamitom čime su urušavanjem ugrožene i niše Buda i daljnje propadanje budističkih zidnih slika, pljačkanje arheološkog lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/208 |title=Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| align=center |  [[Datoteka:BigBuddha.jpg|150x150px]] || [[Budine statue u Bamiyanu]] || align="center" | <span style="display: none;">Afg</span>[[Bamijan]],<br />{{ZD+X/A|AFG}}<br/>{{coord|34|49|55.35|N|67|49|36.49|E|region:AF_type:landmark|name=Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley}} || Kulturno:<br />(i), (ii), (iii), (iv), (vi) || 159 ha|| align="center" |2003. || align="center" | 2003. || Krhko održavanje uslijed napuštanja, vojne aktivnosti i dizanja u zrak dinamitom čime su urušavanjem ugrožene i niše Buda i daljnje propadanje budističkih zidnih slika, pljačkanje arheološkog lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/208 |title=Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| [[File:NativityChurch3.jpg|150x150px]] || Rodno mjesto Isusa: [[Bazilika Rođenja Isusova]] i hodočasničke staze [[Betlehem]]a || align="center" | <span style="display: none;">Pal</span>[[Betlehem]],<br />{{ZD+X/P|PAL}}*<br/>{{Coord|31|42|N|32|11|E|name=Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem|type:landmark_region:IL}} || Kulturno:<br /> (v), (vi)|| 2,98 ha || align="center" |2012. || align="center" | 2012. || Stavljeno odmah na popis zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba Izraelaca i Palestinaca<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/danger/ |title=Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=31. srpnja 2012.}}</ref>
| [[Datoteka:NativityChurch3.jpg|150x150px]] || Rodno mjesto Isusa: [[Bazilika Rođenja Isusova]] i hodočasničke staze [[Betlehem]]a || align="center" | <span style="display: none;">Pal</span>[[Betlehem]],<br />{{ZD+X/P|PAL}}*<br/>{{Coord|31|42|N|32|11|E|name=Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem|type:landmark_region:IL}} || Kulturno:<br /> (v), (vi)|| 2,98 ha || align="center" |2012. || align="center" | 2012. || Stavljeno odmah na popis zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba Izraelaca i Palestinaca<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/danger/ |title=Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=31. srpnja 2012.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Chanchan fishnet ruins.JPG|150x150px]] || [[Chan Chan]] || align="center" | <span style="display: none;">Per</span>[[La Libertad]],<br />{{ZD+X/P|PER}}<br/>{{coord|8|6|40|S|79|04|32|W|type:city_region:PE|name=Chan Chan Archaeological Zone}} || Kulturno:<br />(i), (iii)|| 600 ha|| align="center" | 1986. || align="center" | 1986.|| Prirodna erozija<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/366 |title=Chan Chan Archaeological Zone |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| [[Datoteka:Chanchan fishnet ruins.JPG|150x150px]] || [[Chan Chan]] || align="center" | <span style="display: none;">Per</span>[[La Libertad]],<br />{{ZD+X/P|PER}}<br/>{{coord|8|6|40|S|79|04|32|W|type:city_region:PE|name=Chan Chan Archaeological Zone}} || Kulturno:<br />(i), (iii)|| 600 ha|| align="center" | 1986. || align="center" | 1986.|| Prirodna erozija<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/366 |title=Chan Chan Archaeological Zone |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Cyrene8.jpg|150x150px]] || [[Cirena|Arheološki lokalitet Cirena]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Jebel Akhdar]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|32|49|30|N|21|51|30|E|name=Archaeological Site of Cyrene}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (vi) || || align="center" |1982. || align="center" | 2016. || Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1523 |title=Libya’s five World Heritage sites put on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
| [[Datoteka:Cyrene8.jpg|150x150px]] || [[Cirena|Arheološki lokalitet Cirena]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Jebel Akhdar]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|32|49|30|N|21|51|30|E|name=Archaeological Site of Cyrene}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (vi) || || align="center" |1982. || align="center" | 2016. || Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1523 |title=Libya’s five World Heritage sites put on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Calle en Coro 2.JPG|150x150px]] || [[Coro]] || align="center" | <span style="display: none;">Ven</span>[[Falcón]],<br />{{ZD+X/V|VEN}}<br/>{{coord|11|25|N|69|40|W|region:VE_type:city|name=Coro and its Port}} || Kulturno:<br />(iv), (v) || 107 ha|| align="center" |1993. || align="center" | 2005. || Oštećenje dugotrajnim padalinama od studenog 2004. do veljače 2005. godine, ali i izgradnjom nove šetnce na plaži i ulaznih vrata koji mogu značajno djelovati na integritet zaštićenog lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/658 |title=Coro and its Port |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| [[Datoteka:Calle en Coro 2.JPG|150x150px]] || [[Coro]] || align="center" | <span style="display: none;">Ven</span>[[Falcón]],<br />{{ZD+X/V|VEN}}<br/>{{coord|11|25|N|69|40|W|region:VE_type:city|name=Coro and its Port}} || Kulturno:<br />(iv), (v) || 107 ha|| align="center" |1993. || align="center" | 2005. || Oštećenje dugotrajnim padalinama od studenog 2004. do veljače 2005. godine, ali i izgradnjom nove šetnce na plaži i ulaznih vrata koji mogu značajno djelovati na integritet zaštićenog lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/658 |title=Coro and its Port |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:The_Jupiter_temple_in_Damascus.jpg|150x150px]]  || [[Damask|Stari Damask]] || align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Damaščanska oblast]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|33|30|N|36|17|E|type:landmark_region:SIR|name=Ancient City of Damascus}} || Kulturno:<br />(i), (ii), (iii), (iv), (vi)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 1979. || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
| align=center | [[Datoteka:The_Jupiter_temple_in_Damascus.jpg|150x150px]]  || [[Damask|Stari Damask]] || align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Damaščanska oblast]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|33|30|N|36|17|E|type:landmark_region:SIR|name=Ancient City of Damascus}} || Kulturno:<br />(i), (ii), (iii), (iv), (vi)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 1979. || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
|-
|-
| [[File:Great Mosque of Djenné 1.jpg|150x150px]] || [[Djenné|Stari gradovi Djennea]] || align="center" | <span style="display: none;">Mal</span>[[Djenné]],<br />[[Datoteka:Flag of Mali.svg|18px]] [[Mali]]<br/>{{Coord|13|54|23|N|4|33|18|W|name=Old Towns of Djenné}} || Kulturno:<br />(i), (iii), (iv) ||  || align="center" |1988. || align="center" | 2016. || Regionalna nesigurnost, sve lošije stanje starog grada, urbanizacija i erozija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1520 |title=Mali’s Old Towns of Djenné on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
| [[Datoteka:Great Mosque of Djenné 1.jpg|150x150px]] || [[Djenné|Stari gradovi Djennea]] || align="center" | <span style="display: none;">Mal</span>[[Djenné]],<br />[[Datoteka:Flag of Mali.svg|18px]] [[Mali]]<br/>{{Coord|13|54|23|N|4|33|18|W|name=Old Towns of Djenné}} || Kulturno:<br />(i), (iii), (iv) ||  || align="center" |1988. || align="center" | 2016. || Regionalna nesigurnost, sve lošije stanje starog grada, urbanizacija i erozija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1520 |title=Mali’s Old Towns of Djenné on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Jam Qasr Zarafshan.jpg|150x150px]] || Minaret i arheološki lokalitet u [[Džam]]u || align="center" | <span style="display: none;">Afg</span>[[Ghōr]],<br />{{ZD+X/A|AFG}}<br/>{{coord|34|23|48|N|64|30|58|E|region:AF_type:landmark|name=Minaret and Archaeological Remains of Jam}} || Cultural:<br />(ii), (iii), (iv) || 70 ha || align="center" |2002.|| align="center" | 2002.|| Nedostatak zakonske zaštite, uprave i jadno stanje lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/211 |title=Minaret and Archaeological Remains of Jam |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Jam Qasr Zarafshan.jpg|150x150px]] || Minaret i arheološki lokalitet u [[Džam]]u || align="center" | <span style="display: none;">Afg</span>[[Ghōr]],<br />{{ZD+X/A|AFG}}<br/>{{coord|34|23|48|N|64|30|58|E|region:AF_type:landmark|name=Minaret and Archaeological Remains of Jam}} || Cultural:<br />(ii), (iii), (iv) || 70 ha || align="center" |2002.|| align="center" | 2002.|| Nedostatak zakonske zaštite, uprave i jadno stanje lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/211 |title=Minaret and Archaeological Remains of Jam |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Everglades.jpg|150x150px]] || [[Everglades]] || align="center" | <span style="display: none;">Uni</span>[[Florida]],<br />{{ZD+X/S|SAD}}<br/>{{coord|25|19|0|N|80|56|0|W|region:US_type:landmark|name=Everglades National Park}} || Prirodno:<br />(viii), (ix), (x) || 592920 ha|| align="center" |1979. || align="center" | 1993.–2007., 2010. || Oštećenja uslijed orkana Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem (1993), nastavak propadanja lokaliteta što je prouzrokovalo nestanak morskog života i pad broja životinjskih vrsta (2010.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/76 |title=Everglades National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| [[Datoteka:Everglades.jpg|150x150px]] || [[Everglades]] || align="center" | <span style="display: none;">Uni</span>[[Florida]],<br />{{ZD+X/S|SAD}}<br/>{{coord|25|19|0|N|80|56|0|W|region:US_type:landmark|name=Everglades National Park}} || Prirodno:<br />(viii), (ix), (x) || 592920 ha|| align="center" |1979. || align="center" | 1993.–2007., 2010. || Oštećenja uslijed orkana Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem (1993), nastavak propadanja lokaliteta što je prouzrokovalo nestanak morskog života i pad broja životinjskih vrsta (2010.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/76 |title=Everglades National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Libya 4432 Ghadames Luca Galuzzi 2007.jpg|150x150px]] || [[Gadames|Stari grad Gadames]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Gadames]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|30|08|00|N|9|30|00|E|name=Old Town of Ghadamès}} || Kulturno:<br />(v) || || align="center" |1986. || align="center" | 2016. || [[Rat u Libiji 2014.|Libijski građanski rat]], prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/362 |title=Old Town of Ghadamès |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
| [[Datoteka:Libya 4432 Ghadames Luca Galuzzi 2007.jpg|150x150px]] || [[Gadames|Stari grad Gadames]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Gadames]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|30|08|00|N|9|30|00|E|name=Old Town of Ghadamès}} || Kulturno:<br />(v) || || align="center" |1986. || align="center" | 2016. || [[Rat u Libiji 2014.|Libijski građanski rat]], prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/362 |title=Old Town of Ghadamès |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Garamba National Park overhead.jpg|150x150px]] || [[Garamba]] || align="center" | <span style="display: none;">Dem</span>[[Orientale]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|4|0|0|N|29|15|0|E|name=Garamba National Park}} || Prirodno:<br />(vii), (x) || 500000 ha|| align="center" | 1980. || align="center" | 1984.–1992., 1996. || Pad broja [[Bijeli nosorog|Bijelih nosoroga]] (1984.); krivolov dva nosoroga i ubojstvo dva lovočuvara, te nedostatak protumjera odgovornih vlasti (1996.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/136 |title=Garamba National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| [[Datoteka:Garamba National Park overhead.jpg|150x150px]] || [[Garamba]] || align="center" | <span style="display: none;">Dem</span>[[Orientale]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|4|0|0|N|29|15|0|E|name=Garamba National Park}} || Prirodno:<br />(vii), (x) || 500000 ha|| align="center" | 1980. || align="center" | 1984.–1992., 1996. || Pad broja [[Bijeli nosorog|Bijelih nosoroga]] (1984.); krivolov dva nosoroga i ubojstvo dva lovočuvara, te nedostatak protumjera odgovornih vlasti (1996.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/136 |title=Garamba National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Hatra_ruins.jpg|150x150px]] || [[Hatra]]|| align="center" | <span style="display: none;">Iraq</span>[[Niniva]],<br />{{ZD+X/I|IRK}}<br/>{{coord|35|35|17|N|42|43|06|E|name=Hatra}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| 70 ha|| align="center" | 2007. ||  align="center" | 2015. || Briga o stanju iračke baštine nakon namjernog uništavanja od strane [[ISIL]]-a<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1309/ |title=The World Heritage site of Hatra in Iraq has been inscribed on the List of World Heritage in Danger due to damage inflicted to the property by armed groups. |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=31. srpnja 2015.}}</ref>
| [[Datoteka:Hatra_ruins.jpg|150x150px]] || [[Hatra]]|| align="center" | <span style="display: none;">Iraq</span>[[Niniva]],<br />{{ZD+X/I|IRK}}<br/>{{coord|35|35|17|N|42|43|06|E|name=Hatra}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| 70 ha|| align="center" | 2007. ||  align="center" | 2015. || Briga o stanju iračke baštine nakon namjernog uništavanja od strane [[ISIL]]-a<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1309/ |title=The World Heritage site of Hatra in Iraq has been inscribed on the List of World Heritage in Danger due to damage inflicted to the property by armed groups. |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=31. srpnja 2015.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Patriarch_tomb.JPG|150x150px]]  || Stari grad [[Hebron]]/Al-Khalil || align="center" | <span style="display: none;">Pal</span>[[Zapadna obala]],<br />{{ZD+X/P|PAL}}<br/>{{coord|31|32|N|35|05|E|scale:100000_source:frwiki|name=Hebron/Al-Khalil Old Town}} || Kulturno:<br />(ii), (iv), (vi)|| 20,6 ha|| align="center" | 2017. || align="center" | 2017. || Lokalitet upisan na popis ugroženih mjesta odmah po dospjeću na popis svjetske baštine zbog otvorenih sukoba o svojatanju loklaiteta između Židova i Arapa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://abcnews.go.com/International/wireStory/unesco-puts-city-hebron-heritage-danger-list-48495103|title=Israelis outraged by UNESCO decision on Hebron holy site |publisher=abc News |accessdate=9. srpnja 2017.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Patriarch_tomb.JPG|150x150px]]  || Stari grad [[Hebron]]/Al-Khalil || align="center" | <span style="display: none;">Pal</span>[[Zapadna obala]],<br />{{ZD+X/P|PAL}}<br/>{{coord|31|32|N|35|05|E|scale:100000_source:frwiki|name=Hebron/Al-Khalil Old Town}} || Kulturno:<br />(ii), (iv), (vi)|| 20,6 ha|| align="center" | 2017. || align="center" | 2017. || Lokalitet upisan na popis ugroženih mjesta odmah po dospjeću na popis svjetske baštine zbog otvorenih sukoba o svojatanju loklaiteta između Židova i Arapa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://abcnews.go.com/International/wireStory/unesco-puts-city-hebron-heritage-danger-list-48495103|title=Israelis outraged by UNESCO decision on Hebron holy site |publisher=abc News |accessdate=9. srpnja 2017.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Humberstone.jpg|150x150px]] || [[Humberstone i Santa Laura]] || align="center" | <span style="display: none;">Chil</span>[[Tarapacá]],<br />{{ZD+X/Č|ČIL}}<br/>{{coord|20|12|30|S|69|47|40|W|region:CL-TA_type:landmark|name=Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" |2005.  || align="center" | 2005. || Krhko stanje građevina uslijed četrdesetogodišnjeg nemara, oštećenja vandala i djelomičnog pljačkanja<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1178|title=Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| [[Datoteka:Humberstone.jpg|150x150px]] || [[Humberstone i Santa Laura]] || align="center" | <span style="display: none;">Chil</span>[[Tarapacá]],<br />{{ZD+X/Č|ČIL}}<br/>{{coord|20|12|30|S|69|47|40|W|region:CL-TA_type:landmark|name=Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" |2005.  || align="center" | 2005. || Krhko stanje građevina uslijed četrdesetogodišnjeg nemara, oštećenja vandala i djelomičnog pljačkanja<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1178|title=Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| [[Datoteka:Dugout_canoe_Rennell.jpg|150x150px]] || [[Rennell|Istočni Rennell]] || align="center" | <span style="display: none;">Sol</span>[[Salomonski Otoci]],<br />{{ZD+X/S|SOL}}<br/>{{coord|11|40|60|S|160|19|60|E|name=East Rennell}} || Prirodno:<br />(ix) || 37000 ha|| align="center" |1998. || align="center" | 2013. || Ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma na samoj granici zaštićenog područja ugrožava ovaj najveći atol na svijetu<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1034/ |title=World Heritage Committee inscribes East Rennell on the List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=20. lipnja 2013.}}</ref>
| [[Datoteka:Dugout_canoe_Rennell.jpg|150x150px]] || [[Rennell|Istočni Rennell]] || align="center" | <span style="display: none;">Sol</span>[[Salomonski Otoci]],<br />{{ZD+X/S|SOL}}<br/>{{coord|11|40|60|S|160|19|60|E|name=East Rennell}} || Prirodno:<br />(ix) || 37000 ha|| align="center" |1998. || align="center" | 2013. || Ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma na samoj granici zaštićenog područja ugrožava ovaj najveći atol na svijetu<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1034/ |title=World Heritage Committee inscribes East Rennell on the List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=20. lipnja 2013.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Old City (Jerusalem).jpg|150x150px]] || [[Stari grad (Jeruzalem)]] || align="center" style="background-color: #D0E7FF"| <span style="display: none;">Jer</span>[[Jeruzalem]],<br />{{ZD+X/P|PAL}}*<br />{{ZD+X/I|IZR}}*<br/>{{Coord|31|46|36|N|35|14|03|E|name=Old City of Jerusalem and its Walls|type:landmark_region:IL}} || Kulturno:<br /> (ii), (iii), (vi)|| align="center" | &mdash; || align="center" |1981. || align="center" | 1982. || Nekontrolirani urbani razvoj, opće propadanje i loše održavanje zbog pojačanog turizma i nedostatka održavanja<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/148 |title=Old City of Jerusalem and its Walls |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Old City (Jerusalem).jpg|150x150px]] || [[Stari grad (Jeruzalem)]] || align="center" style="background-color: #D0E7FF"| <span style="display: none;">Jer</span>[[Jeruzalem]],<br />{{ZD+X/P|PAL}}*<br />{{ZD+X/I|IZR}}*<br/>{{Coord|31|46|36|N|35|14|03|E|name=Old City of Jerusalem and its Walls|type:landmark_region:IL}} || Kulturno:<br /> (ii), (iii), (vi)|| align="center" | &mdash; || align="center" |1981. || align="center" | 1982. || Nekontrolirani urbani razvoj, opće propadanje i loše održavanje zbog pojačanog turizma i nedostatka održavanja<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/148 |title=Old City of Jerusalem and its Walls |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Kahuzi gorilla.jpg|150x150px]] || [[Kahuzi-Biega]] || align="center" | <span style="display: none;">Dem</span>[[Južni Kivu]]<br />i [[Maniema]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|2|30|0|S|28|45|0|E|name=Kahuzi-Biega National Park}} || Prirodno:<br />(x) || 600000 ha || align="center" |1980.|| align="center" | 1997. || Sječa šume, lov i posljedice građanskog rata<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/137 |title=Kahuzi-Biega National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Kahuzi gorilla.jpg|150x150px]] || [[Kahuzi-Biega]] || align="center" | <span style="display: none;">Dem</span>[[Južni Kivu]]<br />i [[Maniema]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|2|30|0|S|28|45|0|E|name=Kahuzi-Biega National Park}} || Prirodno:<br />(x) || 600000 ha || align="center" |1980.|| align="center" | 1997. || Sječa šume, lov i posljedice građanskog rata<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/137 |title=Kahuzi-Biega National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Kampala Kasubi Tombs.jpg|150x150px]] || [[Grobnice kraljeva Buganda u Kasubi]] || align="center" | <span style="display: none;">Uganda</span>[[Kampala]],<br />{{ZD+X/U|UGA}}<br/>{{Coord|0|19|45|N|32|33|12|E|type:landmark_region:UG_source:OpenStreetMap|name=Tombs of Buganda Kings at Kasubi}} ||  Kulturno:<br />(i), (iii),<br />(iv), (vi)|| 27 ha|| align="center" |2001. || align="center" | 2010. || Uništenje Muzibu Azaala Mpanga, glavne zgrade na lokalitetu, požarom u ožujku 2010.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1022  |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| [[Datoteka:Kampala Kasubi Tombs.jpg|150x150px]] || [[Grobnice kraljeva Buganda u Kasubi]] || align="center" | <span style="display: none;">Uganda</span>[[Kampala]],<br />{{ZD+X/U|UGA}}<br/>{{Coord|0|19|45|N|32|33|12|E|type:landmark_region:UG_source:OpenStreetMap|name=Tombs of Buganda Kings at Kasubi}} ||  Kulturno:<br />(i), (iii),<br />(iv), (vi)|| 27 ha|| align="center" |2001. || align="center" | 2010. || Uništenje Muzibu Azaala Mpanga, glavne zgrade na lokalitetu, požarom u ožujku 2010.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1022  |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Krak_des_Chevaliers_landscape_(cropped).jpg|150x150px]]  || [[Krak des Chevaliers]] i [[Qal’at Salah El-Din]]|| align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Homs]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|34|46|N|36|15|E|type:landmark_region:SIR|name=Crac des Chevaliers and Qal’at Salah El-Din}} || Kulturno:<br />(ii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 2006. || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
| align=center | [[Datoteka:Krak_des_Chevaliers_landscape_(cropped).jpg|150x150px]]  || [[Krak des Chevaliers]] i [[Qal’at Salah El-Din]]|| align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Homs]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|34|46|N|36|15|E|type:landmark_region:SIR|name=Crac des Chevaliers and Qal’at Salah El-Din}} || Kulturno:<br />(ii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 2006. || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
|-
|-
| [[File:Leptis_Magna_Arch_of_Septimus_Severus.jpg|150x150px]] || [[Leptis Magna|Arheološki lokalitet Leptis Magna]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Khoms]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|32|38|18|N|14|17|35|E|name=Archaeological Site of Leptis Magna}} || Kulturno:<br />(i), (ii), (iii) || || align="center" |1982. || align="center" | 2016. || [[Rat u Libiji 2014.|Libijski građanski rat]], prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/183 |title=Archaeological Site of Leptis Magna |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
| [[Datoteka:Leptis_Magna_Arch_of_Septimus_Severus.jpg|150x150px]] || [[Leptis Magna|Arheološki lokalitet Leptis Magna]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Khoms]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|32|38|18|N|14|17|35|E|name=Archaeological Site of Leptis Magna}} || Kulturno:<br />(i), (ii), (iii) || || align="center" |1982. || align="center" | 2016. || [[Rat u Libiji 2014.|Libijski građanski rat]], prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/183 |title=Archaeological Site of Leptis Magna |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Liverpool_skyline.jpg|150x150px]] || [[Liverpool]] - pomorsko-trgovački grad || align="center" |<span style="display: none;">Uk</span> [[Engleska]],<br />{{ZD+X/U|UK}}<br/>{{coord|53|24|0|N|02|59|0|W|name=Liverpool – Maritime Mercantile City}} || Kulturno:<br />(i), (iv) || 136 ha || align="center" |2004. || align="center" | 2012. || Upisano zbog predložene izgradnje "Liverpool Waters", masivne rekonstrukcije povijesnih pristaništa sjeverno od centra grada<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/890 |title= World Heritage Committee places Liverpool on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>
| [[Datoteka:Liverpool_skyline.jpg|150x150px]] || [[Liverpool]] - pomorsko-trgovački grad || align="center" |<span style="display: none;">Uk</span> [[Engleska]],<br />{{ZD+X/U|UK}}<br/>{{coord|53|24|0|N|02|59|0|W|name=Liverpool – Maritime Mercantile City}} || Kulturno:<br />(i), (iv) || 136 ha || align="center" |2004. || align="center" | 2012. || Upisano zbog predložene izgradnje "Liverpool Waters", masivne rekonstrukcije povijesnih pristaništa sjeverno od centra grada<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/890 |title= World Heritage Committee places Liverpool on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:GreatMosque.jpg|150x150px]] || Ruševine [[Kilwa Kisiwani]] i [[Songo Mnara]] || align="center" | <span style="display: none;">Tan</span>[[Kilwa]],<br />{{ZD+X/T|TAN}}<br/>{{coord|8|57|28|S|39|31|22|E|region:TZ_type:landmark|name=Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara}} || Kulturno:<br />(iii) || align="center" | &mdash;|| align="center" |1981. || align="center" | 2004. || Nastavak propadanje lokaliteta zbog različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/144 |title=Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:GreatMosque.jpg|150x150px]] || Ruševine [[Kilwa Kisiwani]] i [[Songo Mnara]] || align="center" | <span style="display: none;">Tan</span>[[Kilwa]],<br />{{ZD+X/T|TAN}}<br/>{{coord|8|57|28|S|39|31|22|E|region:TZ_type:landmark|name=Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara}} || Kulturno:<br />(iii) || align="center" | &mdash;|| align="center" |1981. || align="center" | 2004. || Nastavak propadanje lokaliteta zbog različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/144 |title=Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Dzanga.jpg|150x150px]]  || [[Manovo-Gounda St Floris]] || align="center" | <span style="display: none;">Cen</span>[[Bamingui-Bangoran]],<br />{{ZD+X/S|SAR}}<br/>{{coord|9|0|0|N|21|30|0|E|name=Manovo-Gounda St Floris National Park}} || Prirodno:<br />(ix), (x) || 1740000 ha|| align="center" |1988. || align="center" | 1997. || Nezakonita ispaša i krivolov, uvjeti slabljenja sigurnosti<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/475 |title=Manovo-Gounda St Floris National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Dzanga.jpg|150x150px]]  || [[Manovo-Gounda St Floris]] || align="center" | <span style="display: none;">Cen</span>[[Bamingui-Bangoran]],<br />{{ZD+X/S|SAR}}<br/>{{coord|9|0|0|N|21|30|0|E|name=Manovo-Gounda St Floris National Park}} || Prirodno:<br />(ix), (x) || 1740000 ha|| align="center" |1988. || align="center" | 1997. || Nezakonita ispaša i krivolov, uvjeti slabljenja sigurnosti<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/475 |title=Manovo-Gounda St Floris National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Nan madol.jpg|150x150px]] || [[Nan Madol|Nan Madol: obredno središte istočne Mikronezije]] || align="center" | <span style="display: none;">Micronesia</span>[[Temwen otok]],<br />[[Datoteka:Flag of Micronesia.svg|18px]] [[Savezne Države Mikronezije]]<br/>{{Coord|6|50|23|N|158|19|51|E|name=Nan Madol: Ceremonial Centre of Eastern Micronesia}} || Kulturno:<br />(i), (iii), (iv), (vi) || 76,7 ha || align="center" |2016. || align="center" | 2016. || Nekontrolirano zakrčavanje kanala što pridonosi zarastanju koje potkopava postojeće građevine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1524 |title=Four sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
| [[Datoteka:Nan madol.jpg|150x150px]] || [[Nan Madol|Nan Madol: obredno središte istočne Mikronezije]] || align="center" | <span style="display: none;">Micronesia</span>[[Temwen otok]],<br />[[Datoteka:Flag of Micronesia.svg|18px]] [[Savezne Države Mikronezije]]<br/>{{Coord|6|50|23|N|158|19|51|E|name=Nan Madol: Ceremonial Centre of Eastern Micronesia}} || Kulturno:<br />(i), (iii), (iv), (vi) || 76,7 ha || align="center" |2016. || align="center" | 2016. || Nekontrolirano zakrčavanje kanala što pridonosi zarastanju koje potkopava postojeće građevine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1524 |title=Four sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Voa Guinea chimpanzee picking 30jan08.jpg|150x150px]] || [[Nimba]] || align="center" style="background-color: #D0E7FF" | <span style="display: none;">Cot</span>[[Lola]],<br />[[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|18px]] [[Obala Bjelokosti]]*<br />{{ZD+X/G|GVI}}*<br/>{{coord|7.603|N|8.391|W|name=Mount Nimba Strict Nature Reserve|source:eswiki}} || Prirodno:<br />(ix), (x) || 18000 ha|| align="center" |1981. || align="center" | 1992. || Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priljev velikog broja izbjeglica na gvinejskom dijelu parka<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/155 |title=Mount Nimba Strict Nature Reserve |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Voa Guinea chimpanzee picking 30jan08.jpg|150x150px]] || [[Nimba]] || align="center" style="background-color: #D0E7FF" | <span style="display: none;">Cot</span>[[Lola]],<br />[[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|18px]] [[Obala Bjelokosti]]*<br />{{ZD+X/G|GVI}}*<br/>{{coord|7.603|N|8.391|W|name=Mount Nimba Strict Nature Reserve|source:eswiki}} || Prirodno:<br />(ix), (x) || 18000 ha|| align="center" |1981. || align="center" | 1992. || Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priljev velikog broja izbjeglica na gvinejskom dijelu parka<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/155 |title=Mount Nimba Strict Nature Reserve |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:River gambia Niokolokoba National Park.gif|150x150px]] || [[Niokolo-Koba]] || align="center" | <span style="display: none;">Sen</span>[[Tambacounda]]<br />i [[Kédougou]],<br />{{ZD+X/S|SEN}}<br/>{{coord|13|04|0|N|12|43|0|W|name=Niokolo-Koba National Park}}  || Prirodno:<br />(x) || 913000 ha|| align="center" |1981. || align="center" | 2007. || Degredacija lokaliteta, nizak broj populacije sisavaca, problemi uprave iloš utjecaj predložene brane na Gambijkoj rijeci<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/153 |title=Niokolo-Koba National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:River gambia Niokolokoba National Park.gif|150x150px]] || [[Niokolo-Koba]] || align="center" | <span style="display: none;">Sen</span>[[Tambacounda]]<br />i [[Kédougou]],<br />{{ZD+X/S|SEN}}<br/>{{coord|13|04|0|N|12|43|0|W|name=Niokolo-Koba National Park}}  || Prirodno:<br />(x) || 913000 ha|| align="center" |1981. || align="center" | 2007. || Degredacija lokaliteta, nizak broj populacije sisavaca, problemi uprave iloš utjecaj predložene brane na Gambijkoj rijeci<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/153 |title=Niokolo-Koba National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Epulu Okapi Reserve.jpg|150x150px]] || [[Rezervat Okapi]] || align="center" |<span style="display: none;">Dem</span> [[Orientale]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|2|00|0|N|28|30|0|E|name=Okapi Wildlife Reserve}} || Prirodno:<br />(x) || 1372625 ha|| align="center" |1996. || align="center" | 1997. || Pljačkanje prostorija uprave i ubojstvo slonova tijekom oružanih sukoba u okolici<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/718 |title=Okapi Wildlife Reserve |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Epulu Okapi Reserve.jpg|150x150px]] || [[Rezervat Okapi]] || align="center" |<span style="display: none;">Dem</span> [[Orientale]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|2|00|0|N|28|30|0|E|name=Okapi Wildlife Reserve}} || Prirodno:<br />(x) || 1372625 ha|| align="center" |1996. || align="center" | 1997. || Pljačkanje prostorija uprave i ubojstvo slonova tijekom oružanih sukoba u okolici<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/718 |title=Okapi Wildlife Reserve |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Grande_collonade_street08(js).jpg|150x150px]]  || [[Palmira]]|| align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Palmirski distrikt]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|34|46|N|36|15|E|type:landmark_region:SIR|name=Site of Palmyra}} || Kulturno:<br />(i), (ii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 1980. || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
| align=center | [[Datoteka:Grande_collonade_street08(js).jpg|150x150px]]  || [[Palmira]]|| align="center" | <span style="display: none;">Sirija</span>[[Palmirski distrikt]],<br />{{ZD+X/S|SIR}}<br/>{{coord|34|46|N|36|15|E|type:landmark_region:SIR|name=Site of Palmyra}} || Kulturno:<br />(i), (ii), (iv)|| align="center" | &mdash;|| align="center" | 1980. || align="center" | 2013. || Zbog [[Građanski rat u Siriji|ratnih sukoba]], 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1038 Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
|-
|-
| [[File:Portobelo.jpg|150x150px]] || Utvrde na karipskoj obali Paname: [[Portobelo (Panama)|Portobelo]] i [[San Lorenzo (Panama)|San Lorenzo]] || align="center" |<span style="display: none;">Pan</span> [[Colón]],<br />{{ZD+X/P|PAN}}<br/>{{coord|9|33|0|N|79|39|0|W|name=Fortifications on the Caribbean Side of Panama: Portobelo-San Lorenzo}} || Kulturno:<br />(i), (iv) || || align="center" |1980. || align="center" | 2012. || Upisano zbog nedostatnog održavanja i nekontrolirane urbane izgradnje<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/892 |title=Panamanian fortifications inscribed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>
| [[Datoteka:Portobelo.jpg|150x150px]] || Utvrde na karipskoj obali Paname: [[Portobelo (Panama)|Portobelo]] i [[San Lorenzo (Panama)|San Lorenzo]] || align="center" |<span style="display: none;">Pan</span> [[Colón]],<br />{{ZD+X/P|PAN}}<br/>{{coord|9|33|0|N|79|39|0|W|name=Fortifications on the Caribbean Side of Panama: Portobelo-San Lorenzo}} || Kulturno:<br />(i), (iv) || || align="center" |1980. || align="center" | 2012. || Upisano zbog nedostatnog održavanja i nekontrolirane urbane izgradnje<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/892 |title=Panamanian fortifications inscribed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Rio_platano.jpg|150x150px]] || Rezervat biosfere [[Rio Plátano]] || align="center" |<span style="display: none;">Dem</span> [[La Mosquitia ]],<br />{{ZD+X/H|HON}}<br/>{{coord|15|44|40|N|84|40|30|E|name=Río Plátano Biosphere Reserve}} || Prirodno:<br />(vii), (viii), (ix), (x) || 500000 ha|| align="center" |1979. || align="center" | 2011. || Upisano na zahtjev Hondurasa zbog krivolova, bespravne sječe drva i otuđivanja zemljišta koji su se javili uslijed nomugućnosti obavljanja zaštite zbog prisustva trgovaca drogom<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/763/ |title=World Heritage Committee puts Río Plátano Biosphere Reserve on Danger List at the request of Honduras |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=13. listopada 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Rio_platano.jpg|150x150px]] || Rezervat biosfere [[Rio Plátano]] || align="center" |<span style="display: none;">Dem</span> [[La Mosquitia ]],<br />{{ZD+X/H|HON}}<br/>{{coord|15|44|40|N|84|40|30|E|name=Río Plátano Biosphere Reserve}} || Prirodno:<br />(vii), (viii), (ix), (x) || 500000 ha|| align="center" |1979. || align="center" | 2011. || Upisano na zahtjev Hondurasa zbog krivolova, bespravne sječe drva i otuđivanja zemljišta koji su se javili uslijed nomugućnosti obavljanja zaštite zbog prisustva trgovaca drogom<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/763/ |title=World Heritage Committee puts Río Plátano Biosphere Reserve on Danger List at the request of Honduras |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=13. listopada 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Theatre, Sabratha.JPG|150x150px]] || [[Sabrata|Arheološki lokalitet Sabrata]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Sabrata]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|32|48|19|N|12|29|06|E|name=Archaeological Site of Sabratha}} || Kulturno:<br />(iii) || || align="center" |1982. || align="center" | 2016. || [[Rat u Libiji 2014.|Libijski građanski rat]], prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/184 |title=Archaeological Site of Sabratha |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
| [[Datoteka:Theatre, Sabratha.JPG|150x150px]] || [[Sabrata|Arheološki lokalitet Sabrata]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Sabrata]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|32|48|19|N|12|29|06|E|name=Archaeological Site of Sabratha}} || Kulturno:<br />(iii) || || align="center" |1982. || align="center" | 2016. || [[Rat u Libiji 2014.|Libijski građanski rat]], prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/184 |title=Archaeological Site of Sabratha |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
|-
|-
| [[File:La rivière Lulilaka, parc national de Salonga, 2005.jpg|150x150px]] || [[Salonga]] || align="center" | <span style="display: none;">Dem</span>[[Južni Kivu]]<br />i [[Maniema]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|2|00|0|S|21|0|0|E|name=Salonga National Park}} || Prirodno:<br />(vii), (ix) || 3600000 ha|| align="center" |1984. || align="center" | 1984.–1992., 1999. || Pad populacije [[Bijeli nosorog|Bijelih nosoroga]] (1984.), raspad uprave (1999.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/280 |title=Salonga National Park|publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:La rivière Lulilaka, parc national de Salonga, 2005.jpg|150x150px]] || [[Salonga]] || align="center" | <span style="display: none;">Dem</span>[[Južni Kivu]]<br />i [[Maniema]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|2|00|0|S|21|0|0|E|name=Salonga National Park}} || Prirodno:<br />(vii), (ix) || 3600000 ha|| align="center" |1984. || align="center" | 1984.–1992., 1999. || Pad populacije [[Bijeli nosorog|Bijelih nosoroga]] (1984.), raspad uprave (1999.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/280 |title=Salonga National Park|publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Patrol in Samarra.jpg|150x150px]] || [[Samarra]]|| align="center" | <span style="display: none;">Iraq</span>[[Salah ad Din]],<br />{{ZD+X/I|IRK}}<br/>{{Coord|34|11|54|N|43|52|27|E|name=Samarra Archaeological City|region:IQ_type:city(300000)}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| 15058 ha|| align="center" |2007. || align="center" | 2007. || Sigurnosni uvjeti nakon [[Irački rat|Iračkog rata]] i nedostatk državne zaštite i uprave lokalitetom<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/276 |title=Samarra Archaeological City |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Patrol in Samarra.jpg|150x150px]] || [[Samarra]]|| align="center" | <span style="display: none;">Iraq</span>[[Salah ad Din]],<br />{{ZD+X/I|IRK}}<br/>{{Coord|34|11|54|N|43|52|27|E|name=Samarra Archaeological City|region:IQ_type:city(300000)}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| 15058 ha|| align="center" |2007. || align="center" | 2007. || Sigurnosni uvjeti nakon [[Irački rat|Iračkog rata]] i nedostatk državne zaštite i uprave lokalitetom<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/276 |title=Samarra Archaeological City |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:San%27a03_flickr.jpg|150x150px]]  || [[Sana (grad)]] || align="center" | <span style="display: none;">Yem</span>[[Sana (muhafaza)]],<br />{{ZD+X/J|JEM}}<br/>{{coord|15|21|N|44|12|E|region:YE_type:city_source:enwiki-GNS|name=Historic Town of Zabīd}} || Kulturno:<br />(iv), (v), (vi)|| align="center" | &mdash;|| align="center" |1986. || align="center" | 2015. || Stari grad Sane pretrpio ozbiljnu štetu zbog oružanog sukoba u zemlji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1310/|title=Yemen’s Old City of Sana’a and Old Walled City of Shibam added to List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2015.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:San%27a03_flickr.jpg|150x150px]]  || [[Sana (grad)]] || align="center" | <span style="display: none;">Yem</span>[[Sana (muhafaza)]],<br />{{ZD+X/J|JEM}}<br/>{{coord|15|21|N|44|12|E|region:YE_type:city_source:enwiki-GNS|name=Historic Town of Zabīd}} || Kulturno:<br />(iv), (v), (vi)|| align="center" | &mdash;|| align="center" |1986. || align="center" | 2015. || Stari grad Sane pretrpio ozbiljnu štetu zbog oružanog sukoba u zemlji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1310/|title=Yemen’s Old City of Sana’a and Old Walled City of Shibam added to List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2015.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:ElefantenAmRufiji.jpg|150x150px]] || Rezervat životinja [[Selous]] || align="center" | <span style="display: none;">Tan</span>Južna Tanzanija,<br />{{ZD+X/T|TAN}}<br/>{{coord|9|00|00|S|37|24|00|E|region:TZ_type:landmark|name=Selous Game Reserve}} || Prirodno:<br />(ix), (x) || align="center" | &mdash;|| align="center" |1982. || align="center" | 2014. || Raširen krivolov je izazvalo dramatičan pad divljih populacija, osobito slonova i nosoroga čiji brojevi su pali za gotovo 90 posto od 1982. godine, kada je mjesto upisano na popis svjetske baštine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1150/ |title=Poaching puts Tanzania’s Selous Game Reserve on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2015.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:ElefantenAmRufiji.jpg|150x150px]] || Rezervat životinja [[Selous]] || align="center" | <span style="display: none;">Tan</span>Južna Tanzanija,<br />{{ZD+X/T|TAN}}<br/>{{coord|9|00|00|S|37|24|00|E|region:TZ_type:landmark|name=Selous Game Reserve}} || Prirodno:<br />(ix), (x) || align="center" | &mdash;|| align="center" |1982. || align="center" | 2014. || Raširen krivolov je izazvalo dramatičan pad divljih populacija, osobito slonova i nosoroga čiji brojevi su pali za gotovo 90 posto od 1982. godine, kada je mjesto upisano na popis svjetske baštine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1150/ |title=Poaching puts Tanzania’s Selous Game Reserve on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2015.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Gračanica.jpg|150x150px]]  || [[Srednjovjekovni spomenici na Kosovu]] || align="center" | <span style="display: none;">Serb</span>[[Kosovo]]<ref>{{Citiranje weba|title=Kosovo je predmet teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo jednostrano je proglasila neovisnost 17. veljače 2008., ali Srbija je i dalje polaže zahtjev za njezin dio suverenog teritorija. Dvije vlade počele su normalizirati odnose, kao dio Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Kosovo je trenutno priznato kao neovisna država 97 od 193 države članice Ujedinjenih naroda. Ukupno je 112 država članica UN-a u nekom trenutku priznalo Kosovo, od kojih je 18 kasnije povuklo svoje priznanje.| url = https://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2013/04/20/3224318/Originalni%20tekst%20Predloga%20sporazuma.pdf | work = pdf je Briselski sporazum [[Engleski jezik|engleski]]  | accessdate=}}</ref> ,{{coord|42|39|40|N|20|15|56|E|source:eswiki_region:RS-KM|name=Medieval Monuments in Kosovo}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| 2.88 ha|| align="center" |2004 || align="center" | 2006. || Nedostatk pravne i upravne zaštite, politička nestabilnost i nesigurnost<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/724|title=Medieval Monuments in Kosovo |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Gračanica.jpg|150x150px]]  || [[Srednjovjekovni spomenici na Kosovu]] || align="center" | <span style="display: none;">Serb</span>[[Kosovo]]<ref>{{Citiranje weba|title=Kosovo je predmet teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo jednostrano je proglasila neovisnost 17. veljače 2008., ali Srbija je i dalje polaže zahtjev za njezin dio suverenog teritorija. Dvije vlade počele su normalizirati odnose, kao dio Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Kosovo je trenutno priznato kao neovisna država 97 od 193 države članice Ujedinjenih naroda. Ukupno je 112 država članica UN-a u nekom trenutku priznalo Kosovo, od kojih je 18 kasnije povuklo svoje priznanje.| url = https://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2013/04/20/3224318/Originalni%20tekst%20Predloga%20sporazuma.pdf | work = pdf je Briselski sporazum [[Engleski jezik|engleski]]  | accessdate=}}</ref> ,{{coord|42|39|40|N|20|15|56|E|source:eswiki_region:RS-KM|name=Medieval Monuments in Kosovo}} || Kulturno:<br />(ii), (iii), (iv)|| 2.88 ha|| align="center" |2004 || align="center" | 2006. || Nedostatk pravne i upravne zaštite, politička nestabilnost i nesigurnost<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/724|title=Medieval Monuments in Kosovo |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. ožujka 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Kok-Gumbaz.JPG|150x150px]] || [[Šahrisabz|Povijesno središte Šahrisabza]] || align="center" | <span style="display: none;">Uzb</span>[[Kaškadarinski vilajet]],<br />[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|18px]] [[Uzbekistan]]<br/>{{Coord|39|3|0|N|66|50|0|E|name=Historic Centre of Shakhrisyabz}} || Kulturno:<br />(iii), (iv) || 240 ha || align="center" |2000. || align="center" | 2016. || Uništenje zgrada u povijesnoj četvrti i nastavak urbanog razvoja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1522 |title=Historic Centre of Shakhrisyabz, Uzbekistan, added to List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
| [[Datoteka:Kok-Gumbaz.JPG|150x150px]] || [[Šahrisabz|Povijesno središte Šahrisabza]] || align="center" | <span style="display: none;">Uzb</span>[[Kaškadarinski vilajet]],<br />[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|18px]] [[Uzbekistan]]<br/>{{Coord|39|3|0|N|66|50|0|E|name=Historic Centre of Shakhrisyabz}} || Kulturno:<br />(iii), (iv) || 240 ha || align="center" |2000. || align="center" | 2016. || Uništenje zgrada u povijesnoj četvrti i nastavak urbanog razvoja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1522 |title=Historic Centre of Shakhrisyabz, Uzbekistan, added to List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:ShibamView.jpg|150x150px]]  || [[Šibam]] || align="center" | <span style="display: none;">Yem</span>[[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]],<br />{{ZD+X/J|JEM}}<br/>{{coord|15|55|N|48|37|E|region:YE_type:city_source:enwiki-GNS|name=Old Walled City of Shibam}} || Kulturno:<br />(iii), (iv), (vi)|| align="center" | &mdash;|| align="center" |1982. || align="center" | 2015. || Stari utvrđeni grad Šibam je pod potencijalnom prijetnjom od oružanog sukoba, što spriječava obnovu i upravljanje problemima koji su već uočeni na mjestu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1310/|title=Yemen’s Old City of Sana’a and Old Walled City of Shibam added to List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2015.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:ShibamView.jpg|150x150px]]  || [[Šibam]] || align="center" | <span style="display: none;">Yem</span>[[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]],<br />{{ZD+X/J|JEM}}<br/>{{coord|15|55|N|48|37|E|region:YE_type:city_source:enwiki-GNS|name=Old Walled City of Shibam}} || Kulturno:<br />(iii), (iv), (vi)|| align="center" | &mdash;|| align="center" |1982. || align="center" | 2015. || Stari utvrđeni grad Šibam je pod potencijalnom prijetnjom od oružanog sukoba, što spriječava obnovu i upravljanje problemima koji su već uočeni na mjestu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1310/|title=Yemen’s Old City of Sana’a and Old Walled City of Shibam added to List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2015.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Tadrart Acacus 1.jpg|150x150px]] || [[Tadrart Akakus|Umjetnost na stijenama Tadrart Akakusa]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Fezan]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|24|50|00|N|10|20|00|E|name=Rock-Art Sites of Tadrart Acacus}} || Kulturno:<br />(iii) || || align="center" |1985. || align="center" | 2016. || [[Rat u Libiji 2014.|Libijski građanski rat]], prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/287 |title=Rock-Art Sites of Tadrart Acacus |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
| [[Datoteka:Tadrart Acacus 1.jpg|150x150px]] || [[Tadrart Akakus|Umjetnost na stijenama Tadrart Akakusa]] || align="center" | <span style="display: none;">Lib</span>[[Fezan]],<br />[[Datoteka:Flag of Libya.svg|18px]] [[Libija]]<br/>{{Coord|24|50|00|N|10|20|00|E|name=Rock-Art Sites of Tadrart Acacus}} || Kulturno:<br />(iii) || || align="center" |1985. || align="center" | 2016. || [[Rat u Libiji 2014.|Libijski građanski rat]], prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/287 |title=Rock-Art Sites of Tadrart Acacus |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Timbuktu_Mosque_Sankore.jpg|150x150px]] || [[Timbuktu]] || align="center" | <span style="display: none;">Mal</span>[[Timbuktu (pokrajina)|Timbuktu]],<br />{{ZD+X/M|MALI}}<br/>{{coord|16|46|N|3|00|W|type:city|name=Timbuktu}} || Kulturno:<br />(ii), (iv), (v)|| align="center" | &mdash; || align="center" |1988. || align="center" | 2012. || Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/893 |title=Heritage sites in northern Mali placed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>
| [[Datoteka:Timbuktu_Mosque_Sankore.jpg|150x150px]] || [[Timbuktu]] || align="center" | <span style="display: none;">Mal</span>[[Timbuktu (pokrajina)|Timbuktu]],<br />{{ZD+X/M|MALI}}<br/>{{coord|16|46|N|3|00|W|type:city|name=Timbuktu}} || Kulturno:<br />(ii), (iv), (v)|| align="center" | &mdash; || align="center" |1988. || align="center" | 2012. || Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/893 |title=Heritage sites in northern Mali placed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Man_of_the_woods.JPG|150x150px]] || [[Tropske kišne šume na Sumatri]] || align="center" | <span style="display: none;">Indn</span>[[Sumatra]],<br />{{ZD+X/I|INDN}}<br/>{{coord|2|25|0|S|101|29|0|E|name=Tropical Rainforest Heritage of_Sumatra}} || Prirodno:<br />(vii), (ix), (x) || 250000 ha|| align="center" |2004. || align="center" | 2011. || Krivolov, ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma za stvaranje poljoprivrednog zemljišta i putova<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/764 |title=Danger listing for Indonesia’s Tropical Rainforest Heritage of Sumatra |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=13. listopada 2011.}}</ref>
| [[Datoteka:Man_of_the_woods.JPG|150x150px]] || [[Tropske kišne šume na Sumatri]] || align="center" | <span style="display: none;">Indn</span>[[Sumatra]],<br />{{ZD+X/I|INDN}}<br/>{{coord|2|25|0|S|101|29|0|E|name=Tropical Rainforest Heritage of_Sumatra}} || Prirodno:<br />(vii), (ix), (x) || 250000 ha|| align="center" |2004. || align="center" | 2011. || Krivolov, ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma za stvaranje poljoprivrednog zemljišta i putova<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/764 |title=Danger listing for Indonesia’s Tropical Rainforest Heritage of Sumatra |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=13. listopada 2011.}}</ref>
|-
|-
| [[File:LakeTurkanaSouthIsland.jpg|150x150px]] || [[Nacionalni parkovi jezera Turkana]] || align="center" | <span style="display: none;">Ken</span>[[Kenija]], [[Velika rasjedna dolina]]<br />[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|18px]] [[Kenija]]<br/>{{coord|3|3|N|36|30|E|type:landmark_region:KE|name=Lake Turkana National Parks}} || Prirodno:<br />(viii), (x) || 161,485 ha|| align="center" |1997. || align="center" | 2018. || Zbog razornog učinka izgradnje Etiopijske Gibe III brane na tijek i ekosustav jezera<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1842 |title=Lake Turkana National Parks (Kenya) inscribed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. lipnja 2018.}}</ref>
| [[Datoteka:LakeTurkanaSouthIsland.jpg|150x150px]] || [[Nacionalni parkovi jezera Turkana]] || align="center" | <span style="display: none;">Ken</span>[[Kenija]], [[Velika rasjedna dolina]]<br />[[Datoteka:Flag of Kenya.svg|18px]] [[Kenija]]<br/>{{coord|3|3|N|36|30|E|type:landmark_region:KE|name=Lake Turkana National Parks}} || Prirodno:<br />(viii), (x) || 161,485 ha|| align="center" |1997. || align="center" | 2018. || Zbog razornog učinka izgradnje Etiopijske Gibe III brane na tijek i ekosustav jezera<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/1842 |title=Lake Turkana National Parks (Kenya) inscribed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. lipnja 2018.}}</ref>
|-
|-
| [[File:Nyiragongo2004.jpg|150x150px]] || Nacionalni park [[Virunga]] || align="center" | <span style="display: none;">Dem</span>[[Sjeverni Kivu]]<br />and [[Orientale]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|0|55|0|N|29|10|0|E|name=Virunga National Park}} || Prirodno:<br />(vii), (viii), (x) || 800000 ha|| align="center" |1979. || align="center" | 1994. || Sječa šume i krivolov zbog priliva izbjeglica tijekom [[Građanski rat u Ruandi|građanskog rata u Ruandi]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/63 |title=Virunga National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
| [[Datoteka:Nyiragongo2004.jpg|150x150px]] || Nacionalni park [[Virunga]] || align="center" | <span style="display: none;">Dem</span>[[Sjeverni Kivu]]<br />and [[Orientale]],<br />{{ZD+X/D|DR KONGO}}<br/>{{coord|0|55|0|N|29|10|0|E|name=Virunga National Park}} || Prirodno:<br />(vii), (viii), (x) || 800000 ha|| align="center" |1979. || align="center" | 1994. || Sječa šume i krivolov zbog priliva izbjeglica tijekom [[Građanski rat u Ruandi|građanskog rata u Ruandi]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/63 |title=Virunga National Park |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28. svibnja 2010.}}</ref>
|-
|-
| align=center | [[File:Mosque in Zabid.jpg|150x150px]]  || [[Zabīd]] || align="center" | <span style="display: none;">Yem</span>[[Al Hudajdah]],<br />{{ZD+X/J|JEM}}<br/>{{coord|14|12|N|43|19|E|region:YE_type:city_source:enwiki-GNS|name=Historic Town of Zabīd}} || Kulturno:<br />(ii), (iv), (vi)|| align="center" | &mdash;|| align="center" |1993. || align="center" | 2000. || Ruševno stanje povijesnih zgrada, upisano na zahtjev države<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/611|title=Historic Town of Zabid |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=3. prosinac 2010.}}</ref>
| align=center | [[Datoteka:Mosque in Zabid.jpg|150x150px]]  || [[Zabīd]] || align="center" | <span style="display: none;">Yem</span>[[Al Hudajdah]],<br />{{ZD+X/J|JEM}}<br/>{{coord|14|12|N|43|19|E|region:YE_type:city_source:enwiki-GNS|name=Historic Town of Zabīd}} || Kulturno:<br />(ii), (iv), (vi)|| align="center" | &mdash;|| align="center" |1993. || align="center" | 2000. || Ruševno stanje povijesnih zgrada, upisano na zahtjev države<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/611|title=Historic Town of Zabid |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=3. prosinac 2010.}}</ref>
|}
|}


Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 10:47

Datoteka:Karte Gefährdetes Welterbe.svg
Karta svijeta s istaknutim mjestima svjetske baštine u opasnosti

Na „Konvenciji svjetske baštine” (engl.: Convention concerning the protection of the World Cultural and Natural Heritage) koju je osnovao UNESCO 1972. godine, u članku 11.4, UNESCO može neka mjesta svjetske baštine, kojima treba hitna i organizirana pomoć, staviti na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[1] kako bi se skrenula pozornost javnosti i ohrabrile protumjere.[2] Pod opasnostima za prirodnu svjetsku baštinu podrazumjevaju se izravne prijetnje kojima bi se promijenile odlike lokaliteta kao što su prirodne katastrofe ili katastrofalno ljudsko djelovanje poput naseljavanja, zagađenja, drvosječe, rudarenja, poljoprivrede ili velikih građevinskih radova, kojima se smanjuje broj ugroženih vrsta u zaštićenom lokalitetu. Također postoje i opasnosti postupnih promjena koje mogu nastati geološkim, klimatskim i promjenama u okolišu[3]. Opasnosti za kulturnu baštinu podrazumjevaju propadanje materijala, konstrukcija, ukrasa ili općeg arhitektonskog jedinstva, gubitak povijesne autentičnosti i kulturnog značaja. Opasnosti koje mogu zaprijetiti i prirodnim i kulturnim lokalitetima su nekontrolirana izgradnja, oružani sukobi, nedostatak sustava upravljanja ili promjene u pravnoj zaštiti lokaliteta.

Prije no što dospije na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti, stanje lokaliteta se procjenjuje i primjenjuje se eventualni program popravnih mjera u suradnji s državom u kojoj se nalazi. Krajnju ulogu u određivanju statusa ima „Komitet svjetske baštine”. Financijsku pomoć „Fundacije svjetske baštine” može dobiti lokalitet odlukom komiteta, a stanje lokaliteta se procjenjuje svake godine. Ovisno o procjeni komitet može naložiti dodatne mjere ili pak izbrisati lokalitet s popisa ugrožene svjetske baštine ili popisa svjetske baštine općenito. Dva lokaliteta, arapski rezervat oriksa i dresdenska dolina Elbe su izbrisane s popisa mjesta svjetske baštine nakon što nisu rješeni njihovi problemi koji su ih smjestili na popis ugroženih mjesta svjetske baštine[4][5]

Popis

God. 2016. na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine našlo je se 55 mjesta svjetske baštine u skladu sa članom 11. (4.) Konvencije za zaštitu svjetskih spomenika[6]:

Ime; kako ga navodi Odbor svjetske baštine[7]
Lokacija; grada ili pokrajine, s imenom države i koordinatama
Kriterij; po kojemu je lokalitet upisan
Područje; u hektarima prema UNESCO-u
Godina (SB); kada je lokalitet upisan kao svjetska baština
Ugrožen; godina kada je lokalitet upisan kao ugrožena svjetska baština
Razlog; prijetnje koje su navele UNESCO da ga stavi na popis
Slika Ime Lokacija Kriterij Područje Godina (SB) Ugrožen Razlog
Pogreška pri izradbi sličice: Abu Mena EgyAbusir,
Datoteka:Flag of Egypt.svg Egipat
30°50′28″N 29°39′49″E / 30.84105°N 29.66349°E / 30.84105; 29.66349 (Abu Mena)		 Kulturno:
(iv)		 182 ha 1979. 2001. Propadanje tla uslijed miješanja gline s površine koja postaje "polutečna" u dodiru s "viškom vode"[8][9]
Pogreška pri izradbi sličice: Alep SirijaAlepska oblast,
Pogreška pri izradbi sličice: Sirija
36°13′N 37°10′E / 36.217°N 37.167°E / 36.217; 37.167 (Ancient City of Aleppo)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 — 1986. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[10]
Datoteka:Serjilla 01.jpg Antička sela sjeverne Sirije SirijaAlepska oblast,
Sirija
36°20′N 36°50′E / 36.333°N 36.833°E / 36.333; 36.833 (Ancient Villages of Northern Syria)		 Kulturno:
(iii), (iv), (v)		 — 2011. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[11]
Aïr planine i pustinja Tenere Niger1Arlit,
Niger
18°16′37″N 7°59′58″E / 18.27694°N 7.99944°E / 18.27694; 7.99944 (Air and Ténéré Natural Reserves)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 7736000 ha 1991. 1992. Vojni sukob i građanski nemiri koji su prouzročili opadanje u broju zaštićenih vrsta životinja i općem gubitku vegetacije[12]
Askijeva grobnica MalGao,
Mali
16°17′23″N 0°02′40″W / 16.28972°N 0.04444°W / 16.28972; -0.04444 (Tomb of Askia)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 — 2004. 2012. Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega[13]
Ašur (Qal'at Sherqat) IraqSalah ad Din,
Pogreška pri izradbi sličice: Irak
35°27′24″N 43°15′45″E / 35.45667°N 43.2625°E / 35.45667; 43.2625 (Ashur)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 70 ha 2003. 2003. Planirana izgradnja umjetnog jezera koje bi djelomično prekrilo laklitet je obustavljena početkom Iračkog rata, no nedostaje mu dostatna zaštita nove uprave[14]
Datoteka:Andohahela NP.jpg Džungla Atsinanana MadIstočni Madagaskar,
Madagaskar
14°27′35″S 49°42′9″E / 14.45972°S 49.7025°E / -14.45972; 49.7025 (Rainforests of the Atsinanana)		 Prirodno:
(ix), (x)		 479660 ha 2007. 2010. Nezakonita sječa i krivolov ugroženih lemura[15]
Katedrala Bagrati GeorImereti,
Gruzija
42°15′44″N 42°42′59″E / 42.26222°N 42.71639°E / 42.26222; 42.71639 (Bagrati Cathedral and Gelati Monastery)		 Kulturno:
(iv)		 7.87 ha 1994. 2010. Velika obnova kojom će nepovratno biti promijenjen lokalitet i smanjena njegova autentičnost[16]
Battir, palestinska zemlja maslina i vina - kulturni krajolik južnog Jeruzalema PalBetlehem,
Palestina
31°43′29″N 35°08′12″E / 31.72472°N 35.13667°E / 31.72472; 35.13667 (Palestine: Land of Olives and Vines – Cultural Landscape of Southern Jerusalem, Battir)		 Kulturno:
(iv), (v)		 349 ha 2014. 2014. Krajolik je postao ranjiv pod utjecajem društveno-kulturnih i geopolitičkih transformacija koje bi mogla dovesti do nepovratnog oštećenja autentičnosti i cjelovitosti lokaliteta, posebice zbog početka izgradnje zida razdvajanja koji može izolirati poljoprivrednike iz područja koji tu djeluju stoljećima.[17]
Stari dio Beča AutBeč,
Datoteka:Flag of Austria.svg Austrija
48°12′N 16°22′E / 48.2°N 16.367°E / 48.2; 16.367 (Historic Centre of Vienna)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 371 ha 2001. 2017. Zbog izgradnje hotela Vienna Ice-Skating Club koji svojom visinom znatno škodi univerzalnoj vrijednosti lokaliteta[18]
Bosra SirijaDaara,
Pogreška pri izradbi sličice: Sirija
32°31′N 36°29′E / 32.517°N 36.483°E / 32.517; 36.483 (Ancient City of Bosra)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv)		 — 1980. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[19]
Budine statue u Bamiyanu AfgBamijan,
Afganistan
34°49′55.35″N 67°49′36.49″E / 34.8320417°N 67.8268028°E / 34.8320417; 67.8268028 (Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii), (iv), (vi)		 159 ha 2003. 2003. Krhko održavanje uslijed napuštanja, vojne aktivnosti i dizanja u zrak dinamitom čime su urušavanjem ugrožene i niše Buda i daljnje propadanje budističkih zidnih slika, pljačkanje arheološkog lokaliteta[20]
Datoteka:NativityChurch3.jpg Rodno mjesto Isusa: Bazilika Rođenja Isusova i hodočasničke staze Betlehema PalBetlehem,
Pogreška pri izradbi sličice: Palestina*
31°42′N 32°11′E / 31.7°N 32.183°E / 31.7; 32.183 (Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem)		 Kulturno:
(v), (vi)		 2,98 ha 2012. 2012. Stavljeno odmah na popis zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba Izraelaca i Palestinaca[21]
Chan Chan PerLa Libertad,
Pogreška pri izradbi sličice: Peru
8°6′40″S 79°04′32″W / 8.11111°S 79.07556°W / -8.11111; -79.07556 (Chan Chan Archaeological Zone)		 Kulturno:
(i), (iii)		 600 ha 1986. 1986. Prirodna erozija[22]
Datoteka:Cyrene8.jpg Arheološki lokalitet Cirena LibJebel Akhdar,
Datoteka:Flag of Libya.svg Libija
32°49′30″N 21°51′30″E / 32.825°N 21.85833°E / 32.825; 21.85833 (Archaeological Site of Cyrene)		 Kulturno:
(ii), (iii), (vi)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[23]
Datoteka:Calle en Coro 2.JPG Coro VenFalcón,
Datoteka:Flag of Venezuela.svg Venezuela
11°25′N 69°40′W / 11.417°N 69.667°W / 11.417; -69.667 (Coro and its Port)		 Kulturno:
(iv), (v)		 107 ha 1993. 2005. Oštećenje dugotrajnim padalinama od studenog 2004. do veljače 2005. godine, ali i izgradnjom nove šetnce na plaži i ulaznih vrata koji mogu značajno djelovati na integritet zaštićenog lokaliteta[24]
Pogreška pri izradbi sličice: Stari Damask SirijaDamaščanska oblast,
Pogreška pri izradbi sličice: Sirija
33°30′N 36°17′E / 33.5°N 36.283°E / 33.5; 36.283 (Ancient City of Damascus)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii), (iv), (vi)		 — 1979. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[25]
Stari gradovi Djennea MalDjenné,
Pogreška pri izradbi sličice: Mali
13°54′23″N 4°33′18″W / 13.90639°N 4.555°W / 13.90639; -4.555 (Old Towns of Djenné)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv)		 1988. 2016. Regionalna nesigurnost, sve lošije stanje starog grada, urbanizacija i erozija.[26]
Datoteka:Jam Qasr Zarafshan.jpg Minaret i arheološki lokalitet u Džamu AfgGhōr,
Afganistan
34°23′48″N 64°30′58″E / 34.39667°N 64.51611°E / 34.39667; 64.51611 (Minaret and Archaeological Remains of Jam)		 Cultural:
(ii), (iii), (iv)		 70 ha 2002. 2002. Nedostatak zakonske zaštite, uprave i jadno stanje lokaliteta[27]
Datoteka:Everglades.jpg Everglades UniFlorida,
Datoteka:Flag of the United States.svg SAD
25°19′0″N 80°56′0″W / 25.31667°N 80.93333°W / 25.31667; -80.93333 (Everglades National Park)		 Prirodno:
(viii), (ix), (x)		 592920 ha 1979. 1993.–2007., 2010. Oštećenja uslijed orkana Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem (1993), nastavak propadanja lokaliteta što je prouzrokovalo nestanak morskog života i pad broja životinjskih vrsta (2010.)[28]
Datoteka:Libya 4432 Ghadames Luca Galuzzi 2007.jpg Stari grad Gadames LibGadames,
Datoteka:Flag of Libya.svg Libija
30°08′00″N 9°30′00″E / 30.133333°N 9.5°E / 30.133333; 9.5 (Old Town of Ghadamès)		 Kulturno:
(v)		 1986. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[29]
Datoteka:Garamba National Park overhead.jpg Garamba DemOrientale,
Pogreška pri izradbi sličice: DR Kongo
4°0′0″N 29°15′0″E / 4°N 29.25°E / 4; 29.25 (Garamba National Park)		 Prirodno:
(vii), (x)		 500000 ha 1980. 1984.–1992., 1996. Pad broja Bijelih nosoroga (1984.); krivolov dva nosoroga i ubojstvo dva lovočuvara, te nedostatak protumjera odgovornih vlasti (1996.)[30]
Datoteka:Hatra ruins.jpg Hatra IraqNiniva,
Pogreška pri izradbi sličice: Irak
35°35′17″N 42°43′06″E / 35.58806°N 42.71833°E / 35.58806; 42.71833 (Hatra)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 70 ha 2007. 2015. Briga o stanju iračke baštine nakon namjernog uništavanja od strane ISIL-a[31]
Stari grad Hebron/Al-Khalil PalZapadna obala,
Palestina
31°32′N 35°05′E / 31.533°N 35.083°E / 31.533; 35.083 (Hebron/Al-Khalil Old Town)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 20,6 ha 2017. 2017. Lokalitet upisan na popis ugroženih mjesta odmah po dospjeću na popis svjetske baštine zbog otvorenih sukoba o svojatanju loklaiteta između Židova i Arapa.[32]
Datoteka:Humberstone.jpg Humberstone i Santa Laura ChilTarapacá,
Datoteka:Flag of Chile.svg Čile
20°12′30″S 69°47′40″W / 20.20833°S 69.79444°W / -20.20833; -69.79444 (Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 — 2005. 2005. Krhko stanje građevina uslijed četrdesetogodišnjeg nemara, oštećenja vandala i djelomičnog pljačkanja[33]
Datoteka:Dugout canoe Rennell.jpg Istočni Rennell SolSalomonski Otoci,
Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg Salomonski Otoci
11°40′60″S 160°19′60″E / 11.68333°S 160.33333°E / -11.68333; 160.33333 (East Rennell)		 Prirodno:
(ix)		 37000 ha 1998. 2013. Ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma na samoj granici zaštićenog područja ugrožava ovaj najveći atol na svijetu[34]
Pogreška pri izradbi sličice: Stari grad (Jeruzalem) JerJeruzalem,
Pogreška pri izradbi sličice: Palestina*
Datoteka:Flag of Israel.svg Izrael*
31°46′36″N 35°14′03″E / 31.77667°N 35.23417°E / 31.77667; 35.23417 (Old City of Jerusalem and its Walls)		 Kulturno:
(ii), (iii), (vi)		 — 1981. 1982. Nekontrolirani urbani razvoj, opće propadanje i loše održavanje zbog pojačanog turizma i nedostatka održavanja[35]
Pogreška pri izradbi sličice: Kahuzi-Biega DemJužni Kivu
i Maniema,
DR Kongo
2°30′0″S 28°45′0″E / 2.5°S 28.75°E / -2.5; 28.75 (Kahuzi-Biega National Park)		 Prirodno:
(x)		 600000 ha 1980. 1997. Sječa šume, lov i posljedice građanskog rata[36]
Datoteka:Kampala Kasubi Tombs.jpg Grobnice kraljeva Buganda u Kasubi UgandaKampala,
Datoteka:Flag of Uganda.svg Uganda
0°19′45″N 32°33′12″E / 0.32917°N 32.55333°E / 0.32917; 32.55333 (Tombs of Buganda Kings at Kasubi)		 Kulturno:
(i), (iii),
(iv), (vi)		 27 ha 2001. 2010. Uništenje Muzibu Azaala Mpanga, glavne zgrade na lokalitetu, požarom u ožujku 2010.[37]
Datoteka:Krak des Chevaliers landscape (cropped).jpg Krak des Chevaliers i Qal’at Salah El-Din SirijaHoms,
Pogreška pri izradbi sličice: Sirija
34°46′N 36°15′E / 34.767°N 36.25°E / 34.767; 36.25 (Crac des Chevaliers and Qal’at Salah El-Din)		 Kulturno:
(ii), (iv)		 — 2006. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[38]
Arheološki lokalitet Leptis Magna LibKhoms,
Datoteka:Flag of Libya.svg Libija
32°38′18″N 14°17′35″E / 32.63833°N 14.29306°E / 32.63833; 14.29306 (Archaeological Site of Leptis Magna)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[39]
Datoteka:Liverpool skyline.jpg Liverpool - pomorsko-trgovački grad Uk Engleska,
Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo
53°24′0″N 02°59′0″W / 53.4°N 2.98333°W / 53.4; -2.98333 (Liverpool – Maritime Mercantile City)		 Kulturno:
(i), (iv)		 136 ha 2004. 2012. Upisano zbog predložene izgradnje "Liverpool Waters", masivne rekonstrukcije povijesnih pristaništa sjeverno od centra grada[40]
Datoteka:GreatMosque.jpg Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara TanKilwa,
Datoteka:Flag of Tanzania.svg Tanzanija
8°57′28″S 39°31′22″E / 8.95778°S 39.52278°E / -8.95778; 39.52278 (Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara)		 Kulturno:
(iii)		 — 1981. 2004. Nastavak propadanje lokaliteta zbog različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama[41]
Manovo-Gounda St Floris CenBamingui-Bangoran,
Srednjoafrička Republika
9°0′0″N 21°30′0″E / 9°N 21.5°E / 9; 21.5 (Manovo-Gounda St Floris National Park)		 Prirodno:
(ix), (x)		 1740000 ha 1988. 1997. Nezakonita ispaša i krivolov, uvjeti slabljenja sigurnosti[42]
Datoteka:Nan madol.jpg Nan Madol: obredno središte istočne Mikronezije MicronesiaTemwen otok,
Savezne Države Mikronezije
6°50′23″N 158°19′51″E / 6.83972°N 158.33083°E / 6.83972; 158.33083 (Nan Madol: Ceremonial Centre of Eastern Micronesia)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv), (vi)		 76,7 ha 2016. 2016. Nekontrolirano zakrčavanje kanala što pridonosi zarastanju koje potkopava postojeće građevine.[43]
Datoteka:Voa Guinea chimpanzee picking 30jan08.jpg Nimba CotLola,
Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg Obala Bjelokosti*
Gvineja*
7°36′11″N 8°23′28″W / 7.603°N 8.391°W / 7.603; -8.391 (Mount Nimba Strict Nature Reserve)		 Prirodno:
(ix), (x)		 18000 ha 1981. 1992. Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priljev velikog broja izbjeglica na gvinejskom dijelu parka[44]
Datoteka:River gambia Niokolokoba National Park.gif Niokolo-Koba SenTambacounda
i Kédougou,
Datoteka:Flag of Senegal.svg Senegal
13°04′0″N 12°43′0″W / 13.06667°N 12.71667°W / 13.06667; -12.71667 (Niokolo-Koba National Park)		 Prirodno:
(x)		 913000 ha 1981. 2007. Degredacija lokaliteta, nizak broj populacije sisavaca, problemi uprave iloš utjecaj predložene brane na Gambijkoj rijeci[45]
Datoteka:Epulu Okapi Reserve.jpg Rezervat Okapi Dem Orientale,
DR Kongo
2°00′0″N 28°30′0″E / 2°N 28.5°E / 2; 28.5 (Okapi Wildlife Reserve)		 Prirodno:
(x)		 1372625 ha 1996. 1997. Pljačkanje prostorija uprave i ubojstvo slonova tijekom oružanih sukoba u okolici[46]
Datoteka:Grande collonade street08(js).jpg Palmira SirijaPalmirski distrikt,
Pogreška pri izradbi sličice: Sirija
34°46′N 36°15′E / 34.767°N 36.25°E / 34.767; 36.25 (Site of Palmyra)		 Kulturno:
(i), (ii), (iv)		 — 1980. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[47]
Datoteka:Portobelo.jpg Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo Pan Colón,
Datoteka:Flag of Panama.svg Panama
9°33′0″N 79°39′0″W / 9.55°N 79.65°W / 9.55; -79.65 (Fortifications on the Caribbean Side of Panama: Portobelo-San Lorenzo)		 Kulturno:
(i), (iv)		 1980. 2012. Upisano zbog nedostatnog održavanja i nekontrolirane urbane izgradnje[48]
Rezervat biosfere Rio Plátano Dem La Mosquitia ,
Datoteka:Flag of Honduras.svg Honduras
15°44′40″N 84°40′30″E / 15.74444°N 84.675°E / 15.74444; 84.675 (Río Plátano Biosphere Reserve)		 Prirodno:
(vii), (viii), (ix), (x)		 500000 ha 1979. 2011. Upisano na zahtjev Hondurasa zbog krivolova, bespravne sječe drva i otuđivanja zemljišta koji su se javili uslijed nomugućnosti obavljanja zaštite zbog prisustva trgovaca drogom[49]
Pogreška pri izradbi sličice: Arheološki lokalitet Sabrata LibSabrata,
Datoteka:Flag of Libya.svg Libija
32°48′19″N 12°29′06″E / 32.80528°N 12.485°E / 32.80528; 12.485 (Archaeological Site of Sabratha)		 Kulturno:
(iii)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[50]
Datoteka:La rivière Lulilaka, parc national de Salonga, 2005.jpg Salonga DemJužni Kivu
i Maniema,
Pogreška pri izradbi sličice: DR Kongo
2°00′0″S 21°0′0″E / 2°S 21°E / -2; 21 (Salonga National Park)		 Prirodno:
(vii), (ix)		 3600000 ha 1984. 1984.–1992., 1999. Pad populacije Bijelih nosoroga (1984.), raspad uprave (1999.)[51]
Datoteka:Patrol in Samarra.jpg Samarra IraqSalah ad Din,
Irak
34°11′54″N 43°52′27″E / 34.19833°N 43.87417°E / 34.19833; 43.87417 (Samarra Archaeological City)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 15058 ha 2007. 2007. Sigurnosni uvjeti nakon Iračkog rata i nedostatk državne zaštite i uprave lokalitetom[52]
Pogreška pri izradbi sličice: Sana (grad) YemSana (muhafaza),
Datoteka:Flag of Yemen.svg Jemen
15°21′N 44°12′E / 15.35°N 44.2°E / 15.35; 44.2 (Historic Town of Zabīd)		 Kulturno:
(iv), (v), (vi)		 — 1986. 2015. Stari grad Sane pretrpio ozbiljnu štetu zbog oružanog sukoba u zemlji.[53]
Datoteka:ElefantenAmRufiji.jpg Rezervat životinja Selous TanJužna Tanzanija,
Datoteka:Flag of Tanzania.svg Tanzanija
9°00′00″S 37°24′00″E / 9°S 37.4°E / -9; 37.4 (Selous Game Reserve)		 Prirodno:
(ix), (x)		 — 1982. 2014. Raširen krivolov je izazvalo dramatičan pad divljih populacija, osobito slonova i nosoroga čiji brojevi su pali za gotovo 90 posto od 1982. godine, kada je mjesto upisano na popis svjetske baštine.[54]
Datoteka:Gračanica.jpg Srednjovjekovni spomenici na Kosovu SerbKosovo[55] ,42°39′40″N 20°15′56″E / 42.66111°N 20.26556°E / 42.66111; 20.26556 (Medieval Monuments in Kosovo) Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 2.88 ha 2004 2006. Nedostatk pravne i upravne zaštite, politička nestabilnost i nesigurnost[56]
Datoteka:Kok-Gumbaz.JPG Povijesno središte Šahrisabza UzbKaškadarinski vilajet,
Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg Uzbekistan
39°3′0″N 66°50′0″E / 39.05°N 66.83333°E / 39.05; 66.83333 (Historic Centre of Shakhrisyabz)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 240 ha 2000. 2016. Uništenje zgrada u povijesnoj četvrti i nastavak urbanog razvoja.[57]
Šibam YemHadramaut,
Datoteka:Flag of Yemen.svg Jemen
15°55′N 48°37′E / 15.917°N 48.617°E / 15.917; 48.617 (Old Walled City of Shibam)		 Kulturno:
(iii), (iv), (vi)		 — 1982. 2015. Stari utvrđeni grad Šibam je pod potencijalnom prijetnjom od oružanog sukoba, što spriječava obnovu i upravljanje problemima koji su već uočeni na mjestu.[58]
Umjetnost na stijenama Tadrart Akakusa LibFezan,
Datoteka:Flag of Libya.svg Libija
24°50′00″N 10°20′00″E / 24.833333°N 10.333333°E / 24.833333; 10.333333 (Rock-Art Sites of Tadrart Acacus)		 Kulturno:
(iii)		 1985. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[59]
Datoteka:Timbuktu Mosque Sankore.jpg Timbuktu MalTimbuktu,
Mali
16°46′N 3°00′W / 16.767°N 3°W / 16.767; -3 (Timbuktu)		 Kulturno:
(ii), (iv), (v)		 — 1988. 2012. Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega[60]
Datoteka:Man of the woods.JPG Tropske kišne šume na Sumatri IndnSumatra,
Datoteka:Flag of Indonesia.svg Indonezija
2°25′0″S 101°29′0″E / 2.41667°S 101.48333°E / -2.41667; 101.48333 (Tropical Rainforest Heritage of_Sumatra)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 250000 ha 2004. 2011. Krivolov, ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma za stvaranje poljoprivrednog zemljišta i putova[61]
Pogreška pri izradbi sličice: Nacionalni parkovi jezera Turkana KenKenija, Velika rasjedna dolina
Datoteka:Flag of Kenya.svg Kenija
3°3′N 36°30′E / 3.05°N 36.5°E / 3.05; 36.5 (Lake Turkana National Parks)		 Prirodno:
(viii), (x)		 161,485 ha 1997. 2018. Zbog razornog učinka izgradnje Etiopijske Gibe III brane na tijek i ekosustav jezera[62]
Pogreška pri izradbi sličice: Nacionalni park Virunga DemSjeverni Kivu
and Orientale,
Pogreška pri izradbi sličice: DR Kongo
0°55′0″N 29°10′0″E / 0.91667°N 29.16667°E / 0.91667; 29.16667 (Virunga National Park)		 Prirodno:
(vii), (viii), (x)		 800000 ha 1979. 1994. Sječa šume i krivolov zbog priliva izbjeglica tijekom građanskog rata u Ruandi[63]
Datoteka:Mosque in Zabid.jpg Zabīd YemAl Hudajdah,
Datoteka:Flag of Yemen.svg Jemen
14°12′N 43°19′E / 14.2°N 43.317°E / 14.2; 43.317 (Historic Town of Zabīd)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 — 1993. 2000. Ruševno stanje povijesnih zgrada, upisano na zahtjev države[64]

Lokaliteti izbrisani s popisa

Lokaliteti koji su bili na popisu ugrožene svjetske baštine, ali su nakon poboljšanog upravljanja ili uvjeta skinuti s popisa. U zagradi su godine upisa i ispisa s ovog popisa.

Izvori

  1. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  5. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. ↑ List of World Heritage in Danger unesco.org (eng.) Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  7. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  8. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  9. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  10. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  11. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  12. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  13. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  14. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  15. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  16. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  17. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  18. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  19. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  20. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  21. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  22. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  23. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  24. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  25. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  26. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  27. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  28. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  29. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  30. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  31. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  32. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  33. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  34. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  35. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  36. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  37. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  38. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  39. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  40. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  41. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  42. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  43. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  44. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  45. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  46. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  47. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  48. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  49. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  50. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  51. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  52. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  53. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  54. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  55. ↑ Kosovo je predmet teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo jednostrano je proglasila neovisnost 17. veljače 2008., ali Srbija je i dalje polaže zahtjev za njezin dio suverenog teritorija. Dvije vlade počele su normalizirati odnose, kao dio Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Kosovo je trenutno priznato kao neovisna država 97 od 193 države članice Ujedinjenih naroda. Ukupno je 112 država članica UN-a u nekom trenutku priznalo Kosovo, od kojih je 18 kasnije povuklo svoje priznanje. pdf je Briselski sporazum engleski 0.
  56. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  57. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  58. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  59. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  60. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  61. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  62. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  63. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  64. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Popis_ugroženih_mjesta_svjetske_baštine&oldid=507095"