Razlika između inačica stranice »Bob Dylan«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Glazbenik +{{Infookvir glazbenik))
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bob Dylan'''-->{{Infookvir glazbenik
{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Bob Dylan
| Ime                  = Bob Dylan
| Img                  = Joan_Baez_Bob_Dylan_crop.jpg
| Img                  = Joan_Baez_Bob_Dylan_crop.jpg

Trenutačna izmjena od 12:20, 29. travnja 2022.

Bob Dylan
Joan Baez Bob Dylan crop.jpg
Bob Dylan 1963. godine
Ime u rodnom listuRobert Allen Zimmerman
Poznat/a i kaoElston Gunn, Blind Boy Grunt, Lucky Wilbury/Boo Wilbury, Elmer Johnson, Sergei Petrov, Jack Frost, Jack Fate, Willow Scarlet, Robert Milkwood Thomas.
Rođen/a24. svibnja 1941.
Žanr/ovirock and roll, folk rock, country rock, blues
Zanimanjeglazbenik, skladatelj, pjesnik, autor, DJ
Instrumentvokali, gitara, usna harmonika, klavijature, pianino, bas-gitara
Djelatno razdoblje1959. – danas
Producentska kućaColumbia Records, Asylum Records
AngažmanThe Band, Traveling Wilburys, Grateful Dead, Tom Petty & the Heartbreakers
Internetska stranicaSlužbene stranice
Nagrade
Nobel prize medal.svg Nobelova nagrada za književnost 2016.

Bob Dylan (pravim imenom Robert Allen Zimmerman) (Script error: No such module "SAD grad"., 24. svibnja 1941.) američki pjevač, skladatelj i pjesnik. Jedan od najvećih kantautora 20. stoljeća i kultna ličnost generacije 1960-ih godina. Prvi glazbenik koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.[1]

Stvaralaštvo

Često je kroz pjesmu izražavao bunt protiv politike i društvenih dogmi njegova vremena, govorio o problemima religije i vjere općenito, te pjevao o ljubavi. Najpoznatije su njegove pjesme Blowin' in The Wind, The Times They Are a-Changin', Like a Rolling Stone, Just Like a Woman, All Along the Watchtower, Lay Lady Lay i druge.

Utjecaj Boba Dylana na rock glazbu je ogroman. Prvi je inzistirao na kvaliteti tekstova pjesama, a njegovo je pjevanje odškrinulo vrata drugim pjevačima s manje atraktivnim glasom (na primjer Lou Reed iz The Velvet Underground). Jedan je od prvih koji je svirao folk rock (na što ga je potakla obrada njegove pjesme Mr Tambourine Man grupe The Byrds) te country rock i americanu (na albumima The Basement Tapes iz 1967./1975. godine, John Wesley Harding iz 1968. godine i Nashville Skyline iz 1969. godine). Vlasnik je prvog dvostrukog albuma u povijesti (Blonde on Blonde iz 1966. godine) a njegove su tada još neobjavljene snimke s grupom The Band razlog nastanka bootleg albuma The Great White Wonder (1969.), prvog bootlega u povijesti rock glazbe.

Svira gitaru, usnu harmoniku i glasovir. U četrdeset i pet godina umjetničkog rada objavio je 44 albuma među kojima su najzapaženiji The Freewheelin' Bob Dylan, Blonde on Blonde, Blood on the Tracks, Desire te noviji Love and Theft i Modern Times.

Koncerte u Hrvatskoj održao je 13. lipnja 2008. godine na Radar festu u Varaždinu i 7. lipnja 2010. godine u Zagrebu.[2]

Osvojio je Nobelovu nagradu za književnost 2016. godine "za stvaranje novih poetskih izražaja unutar velike američke tradicije pjesama"[3], te tako postao jedini glazbenik kojemu je to uspjelo.

Vidi još

Izvori

  1. LZMK, Hrvatska enciklopedija, Dylan, Bob (pristupljeno 13. prosinca 2017.)
  2. Večernji list, "Kad Bob Dylan pjeva riječi su suvišne", 7. lipnja 2010., pristupljeno 22. lipnja 2011.
  3. The Nobel Prize in Literature 2016 - Press Release, Nobelprize.org, Nobel Media AB, 2014 (pristupljeno 13. prosinca 2017.)

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bob Dylan