Razlika između inačica stranice »Viktor Rosenzweig«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
m (infookvir književnik)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Viktor Rosenzweig'''-->{{Književnik
<!--'''Viktor Rosenzweig'''-->{{Infookvir književnik
| Ime            = Viktor Rosenzweig
| Ime            = Viktor Rosenzweig
| boja          =  
| boja          =  

Trenutačna izmjena od 07:48, 15. travnja 2022.

Viktor Rosenzweig
Screen Shot Apr 24, 2021 12-20-28 PM.jpeg
Viktor Rosenzweig na sveučilištu
Puno ime Viktor Rosenzweig
Pseudonim Vitomir Jovanović
Rođenje 1914.
Ruma, Austro Ugarska
Smrt 9. srpnja 1941.
zagrebačka Dotrščina, NDH
Nacionalnost Židov
Period pisanja 1935. – 1941.
Supruga(e) Bosiljka Rosenzweig r. Pasini
Djeca Margita Jagodić
Važnija djela
Portal o životopisima

Viktor Rosenzweig (Ruma, 1914. – zagrebačka Dotrščina, 9. srpnja 1941.) bio je hrvatski pjesnik, agronom i politički djelatnik židovskog porijekla. [1]

Životopis

Pjesnik Viktor Rosenzweig rođen je u Rumi, godine 1914. a ubijen u Zagrebu 9. srpnja 1941. na Dotršćini, nakon što je bio kratko vrijeme zatvoren u sabirnom logoru Kerestinec [2] Nakon završene osnovne škole u Rumi te gimnazije u Novom Sadu, započinje studij prava u Beogradu, ali se zbog političke aktivnosti seli u Zagreb gdje pohađa i završava studij agronomije na Šumarskom fakultetu.

Član SKOJ-a postao je još u gimnaziji, a posebno je bio aktivan među lijevo usmjerenim studentima na sveučilištu. Aktivni je član KPJ od 1934. do 1935. kada biva uhapšen i osuđen na šest mjeseci zatvora. Osim politički djeluje i javno u društvima "Svjetlost" te "Kulturno udruženje studenata pacifista".

Iz policijskog pritvora (uhićen 30. ožujka 1941.) u Banovini Hrvatskoj izručen je u travnju 1941. vlastima NDH te je potom strijeljan na Dotršćini s poznatom grupom lijevih intelektualaca i političkih djelatnika: Zvonimir Richtmann, Ivo Kuhn, Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ivan Krndelj i drugi. [3]

Ista sudbina je gotovo u isto vrijeme zadesila i njegove roditelje (Margitu rođ. Handler i Josipa Rosenzweiga)[4] koji su ubijeni u Srijemu, ali su mu supruga, Bosiljka Rosenzweig rođ. Pasini (Zadar, 1. rujna 1915. - Zagreb, 15. svibnja 1989.) i kći Margita Jagodić (Zagreb, 22. veljače 1939.-18. veljače 1971.) preživjele rat. [5]

Kao što njegova smrt nadilazi značenje osobne tragedije, tako i u njegovoj poeziji odzvanja glas epohe, nagovještaja rata, borbe i stradanja.

Već kao student objavljivao je tekstove i pjesme u beogradskim, zagrebačkim i novosadskim časopisima Glas omladine (Zagreb), Časopis živih (Beograd), Vojvođanski zbornik, Letopis Matice srpske.

Jedina njegova zbirka pjesama, Naš život, objavljena pod pseudonimom Vitomir Jovanović u zagrebačkoj nakladi "Orbis", zasluženo je oteta zaboravu i ponovno predstavljena današnjoj publici: godine 2001. na tradicionalnom židovskom skupu Bejahad u Supetru na Braču predstavljena je grafička mapa "Naš život" hrvatskog židovskog umjetnika i dizajnera Alfreda Pala s pjesmama Viktora Rosenzweiga, a kasnije objavljena u Zagrebu.[6] Neke njegove pjesme objavljene su nakon Drugog svjetskog rata u zbirci revolucionara-književnika »Reči i dela«.

Djela

  • Naslovnica knjige "Naš život" Viktora Rosenzweiga (Vitomir Jovanović) iz 1939.
    Naš život, Orbis Zagreb, 1939. (ovitak napravio slikar i grafičar Roman Petrović) [7]

Važnije pjesme

  • Naš život
  • Ako ne bude rata""
  • III
  • Prometej
  • Priča o našoj prvoj ljubavi
  • Ne znam...
  • Gorki čas
  • Grad
  • Zovi
  • Poruka
  • Sutra

Literatura

  • Vitomir Jovanović: "Iz mojih uspomena", Ratnički glasnik, 13, VIII-IX, 317., 1934.
  • Živan Milisavljević: "Posmrtni susret petorice: Miloje Čiplić, Branko Bajić, Vladimir Kolarov, Vitomir Jovanović, Dejan Brankov", Matica srpska, Novi Sad, 1949.
  • V. Rajčević: "Studentski pokret na Zagrebačkom sveučilištu 1918–1941.", Zagreb 1959.
  • I. Jelić: Tragedija u Kerestincu, Zagreb 1986.
  • Z. Komarica: Kerestinečka kronika, Zagreb 1989.
  • N.Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec, časopis Novi Omanut, 9(2001) 47/48., 2001.
  • M. Mirković: Predgovor novom izdanju zbirke "Naš život", Zagreb 2001.
  • Goldstein, Ivo (2001). Holokaust u Zagrebu. Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-19-2 
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb. Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8 
  • Snješka Knežević, "Židovi i Zagreb - izložba", Židovska općina Zagreb, 2015. [8]
  • Tena Banjeglav, Kristina Dilica, Alice Straniero: "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju", Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu, Documenta, Zagreb, 2021. [9]

Zanimljivosti

  • Godine 2018. povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, Židovska općina u Zagrebu organizirala je recital pod nazivom "Sutra možda, bit ćemo svrstani u beskrajne kolone ..." . Temeljila se na književnim tekstovima i poeziji Zwi Kolitz, Mirka Mirkovića i Viktora Rosenzweiga. Recital je za scenski nastup pripremila Mira Wolf, a stihove su interpretirali Rene i Sven Medvešek. [10]

Izvori

  1. ↑ "ROSENZWEIG, Viktor - Židovski biografski leksikon,". Leksikografski Zavod "Miroslava Krleže". https://zbl.lzmk.hr/?p=1863 Pristupljeno 11. travnja 2021. 
  2. ↑ Josip Debeljak. "Kerestinec". Portal - Zagreb se bori. https://sites.google.com/site/zagrebsebori/kerestinec Pristupljeno 11. travnja 2021. 
  3. ↑ "Strijeljanje prve grupe talaca iz logora Kerestinec 09. 07. 1941.". Portal - Antifašistički Vjesnik. http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/7/9/63/ Pristupljeno 12. travnja 2021. 
  4. ↑ Ivan Ninić (nećak Viktora Rosenzweiga) (2007.). "Nestanak najdražih". "Mi smo preživjeli". Jevrejski istorijski muzej Saveza jevrejskih opština Srbije. https://core.ac.uk/download/pdf/322623873.pdf Pristupljeno 11. travnja 2021. 
  5. ↑ "Rosenzweig, Bosiljka". Gene Portal. https://www.geni.com/people/Bosiljka-Rosenzweig/6000000040196176890 Pristupljeno 11. travnja 2021. 
  6. ↑ Ana Smolo (2000.). "Susret na Braču". Portal "Makabijada". http://www.makabijada.com/izvestaj/susretBrac.htm Pristupljeno 11. travnja 2021. 
  7. ↑ Viktor Rosenzweig (Roman Petrović, ovitak) (1939.). ""Naš život"". Orbis, Zagreb. https://www.bibliofil.hr/hr/viktor-rosenzweig-vitomir-jovanovic-nas-zivot-naslovnica-roman-petrovic Pristupljeno 12. travnja 2021. 
  8. ↑ Snješka Knežević (2015.). ""Židovi i Zagreb"". Židovska općina, Zagreb. https://snjeska-knezevic.com/pdf/Zidovi-i-zagreb-izlozba.pdf Pristupljeno 11. travnja 2021. 
  9. ↑ Tena Banjeglav, Kristina Dilica, Alice Straniero (2021). ""Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju"". Dokumenta, Zagreb. https://documenta.hr/wp-content/uploads/2021/03/Zagreb-u-ratu-otporu-stvaralastvu-i-pamcenju.pdf Pristupljeno 11. travnja 2021. 
  10. ↑ "Međunarodni dan sjećanja na holokaust". Holocaust Remembrance. 25. siječnja 2018.. https://www.holocaustremembrance.com/ihmd-events/international-day-holocaust-remembrance Pristupljeno 12. travnja 2021. 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Viktor_Rosenzweig&oldid=485453"