Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Roman Petrović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik


Roman Petrović (polj. Roman Petrowicz; Donji Vakuf, 1896.Sarajevo, 1947.), bosanskohercegovački slikar ukrajinsko-poljskog podrijetla.

Životopis

Roman Petrović

Roman Petrović je rođen 1896. godine u Donjem Vakufu. Po ocu bio je Ukrajinac, po majci Poljak. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu i Mostaru. Njegov otac Ivan, bio je službenik u austrougarskoj Bosni i Hercegovini, ali i slikar amater. Oduševljen slikarskim talentom svog sina šalje ga na studij u Petrograd. U tom gradu se ne zadržava dugo, nego studije nastavlja u Krakovu, Zagrebu i Budimpešti, gdje je završio svoj studij. U Parizu je boravio od 1925 do 1927. godine. Kao profesionalni slikar mogao je mnogo bolje živjeti i većeg uspjeha imati u Ljubljani, Zagrebu ili Beogradu. Početkom 20. stoljeća Sarajevo nije imalo neku posebnu likovnu tradiciju. Osim trećerazrednih slikara koji su stigli u grad sa austrijskom okupacijom i prve generacije bosanskohercegovačkih slikara, Bosna i Hercegovina nije imala ni slikara. Međutim, Roman Petrović je volio Sarajevo više nego ono njega i rijetko je u tom gradu doživljavao trenutke razumijevanja. Za njega nije bilo radnog mjesta u školama. Da bi preživio radio je na kazališnim scenografijama, slikao freske i ikone za ikonostase u pravoslavnim crkvama, ilustracije za knjige, portrete po narudžbi. Svojim realizmom pretežno ekspresionističke tendencije utjecao je na mlađe bosanske slikare, na Ismeta Mujezinovića i Micu Todorović. Jedan je od osnivača Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Petrović spada u najznačajnije bosanskohercegovačke likovne umjetnike. Pored njega se tu nalaze Vojo Dimitrijević, Ismet Mujezinović, Daniel Ozmo i Mica Todorović.

Umro je u Sarajevu 1947. godine. Jedna galerija u Sarajevu nosi njegovo ime. U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine prema službenim podatcima pohranjeno je 165 njegovih djela.[1]

Djela

  • Krik
  • Oslikavanje Saborne crkve u Sarajevu
  • Krovovi Sarajeva
  • Branislav Nušić, karikatura
  • Ikonostas i ikone u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Mokrom
  • Freske u Crkvi sv. proroka Ilije – Romanijska Lazarica u Sokocu
  • Freske u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Travniku
  • Portret sestre
  • Autoportret
  • Djeca ulice
  • U šumi, crteš krejonom
  • Alagorija, akvarelisani drvorez

Izvori

Vanjske povezice