Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zvonimir Richtmann

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Zvonimir Richtmann (Zagreb, 22. studenoga 1901. - Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski fizičar, inženjer elektrotehnike i politički djelatnik.

Životopis

Zvonimir Richtmann rođen je 1901. godine u Zagrebu gdje se i školovao. Apsolvirao je na Visokoj tehničkoj školi u Beču 1925. godine i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1932. godine. Predavao je kao profesor u Srednjoj tehničkoj školi u Zagrebu. Držao je mnoga javna predavanja i objavljivao članke o fizici. Autor je nekoliko srednjoškolskih udžbenika iz fizike te je napisao knjigu Sigmund Freud 1937. godine. Objavljuje članke o odnosu suvremene znanosti i filozofije u kojima dovodi u pitanje marksističko-lenjinističke dogme. Kao ljevičar bio je jedan od ključnih protagonista tadašnjeg sukoba na ljevici i njegov članak Prevrat u naučnoj slici o svijetu, objavljen u prvom broju Krležina Pečata, izaziva pravu hajku na njega i na Krležu koji ga je uzeo u zaštitu. Biva proglašen revizionistom i trockistom te je sustavno napadan. Godine 1939. napao ga je, u Proleteru, Josip Broz u članku Trockizam i njegovi pomagači. Kao ljevičar više puta bio je zatvaran. U ožujku 1941. godine uhićen je a nakon uspostave NDH i zatvoren u zatvoru u Savskoj cesti a zatim u Kerestincu. Komunisti s kojima je bio zatočen bojkotiraju ga i okružuju potpunom šutnjom a u Kerestincu je na njihov zahtjev prebačen u drugu sobu. Ustaše su ga likvidirale zajedno s Božidarom Adžijom, Ognjenom Pricom i Otokarom Keršovanijem u Dotršćini. Strijeljan je kao jedan od 'duhovnih začetnika' ubojstva redarstvenoga agenta Ljudevita Tiljka. U obavijesti MUP-a stajalo je da su: "Zvonimir Richtmann, inženjer i profesor, 39 godina star, židov, rodom iz Zagreba i drugi, kao duhovni začetnici tog zločina osuđeni po senatu pokretnog priekog suda na smrt i strijeljani."[1]

Izvori

  1. Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 345-346.