Toggle menu
243,2 tis.
110
18
645,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zagorski kadiluk: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zagorski kadiluk'''-->{{NPOV/OK}}
{{NPOV/OK}}
'''Zagorski kadiluk''', '''Kliški kadiluk''',<ref name="Matas, Faričić"> Mate Matas i Josip Faričić: ''[http://www.zagora.org/wp-content/uploads/flipbooks/zagora-1/files/search/bookText.xml ''Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice''] u: Zbornik radova sa Međunarodnoga znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Dugopolje, 19-21. listopada 2010.]'', Sveučilište u Zadru/Kulturni sabor Zagore/Ogranak Matice hrvatske - Split. Zagora.org. str. 50. {{ISBN|978-953-7237-90-5}}</ref> '''kadiluk Zagorje''' odnosno '''kadiluk Klis''', [[Upravna podjela Osmanskog Carstva|osmanska]] [[upravna jedinica]] na osvojenim područjima južne [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|Hrvatske]]. Bio je dijelom [[Kliški sandžak|sandžaka kliškog, hrvatskog i primorskog]].<ref name="Mažuran">[[Ive Mažuran]]: ''Hrvati i Osmansko carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998. {{ISBN|953-6168-38-3}}</ref> [[Kadiluk]] je osnovan [[1580.]] godine. Sjedište je bilo u [[Klis]]u. Prostirao se je područjem između [[Cetina|Cetine]] i [[Čikola|Čikole]]. Obuhvaćao je [[nahija|nahije]] Radobilju, Poljica, Klis, Sinj i Cetinu, Dicmo, Zminje polje, Zagorje, Vrliku, Petrovo polje, odnosno Drniš, i Petrovu goru. Upravna jedinica postojala je sve do konačna oslobađanja  Klisa od Turaka [[1648.]] godine.<ref name="Matas, Faričić"/>
'''Zagorski kadiluk''', '''Kliški kadiluk''',<ref name="Matas, Faričić"> Mate Matas i Josip Faričić: ''[http://www.zagora.org/wp-content/uploads/flipbooks/zagora-1/files/search/bookText.xml ''Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice''] u: Zbornik radova sa Međunarodnoga znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Dugopolje, 19-21. listopada 2010.]'', Sveučilište u Zadru/Kulturni sabor Zagore/Ogranak Matice hrvatske - Split. Zagora.org. str. 50. {{ISBN|978-953-7237-90-5}}</ref> '''kadiluk Zagorje''' odnosno '''kadiluk Klis''', [[Upravna podjela Osmanskog Carstva|osmanska]] [[upravna jedinica]] na osvojenim područjima južne [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|Hrvatske]]. Bio je dijelom [[Kliški sandžak|sandžaka kliškog, hrvatskog i primorskog]].<ref name="Mažuran">[[Ive Mažuran]]: ''Hrvati i Osmansko carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998. {{ISBN|953-6168-38-3}}</ref> [[Kadiluk]] je osnovan [[1580.]] godine. Sjedište je bilo u [[Klis]]u. Prostirao se je područjem između [[Cetina|Cetine]] i [[Čikola|Čikole]]. Obuhvaćao je [[nahija|nahije]] Radobilju, Poljica, Klis, Sinj i Cetinu, Dicmo, Zminje polje, Zagorje, Vrliku, Petrovo polje, odnosno Drniš, i Petrovu goru. Upravna jedinica postojala je sve do konačna oslobađanja  Klisa od Turaka [[1648.]] godine.<ref name="Matas, Faričić"/>



Posljednja izmjena od 7. travanj 2022. u 10:56

Zagorski kadiluk, Kliški kadiluk,[1] kadiluk Zagorje odnosno kadiluk Klis, osmanska upravna jedinica na osvojenim područjima južne Hrvatske. Bio je dijelom sandžaka kliškog, hrvatskog i primorskog.[2] Kadiluk je osnovan 1580. godine. Sjedište je bilo u Klisu. Prostirao se je područjem između Cetine i Čikole. Obuhvaćao je nahije Radobilju, Poljica, Klis, Sinj i Cetinu, Dicmo, Zminje polje, Zagorje, Vrliku, Petrovo polje, odnosno Drniš, i Petrovu goru. Upravna jedinica postojala je sve do konačna oslobađanja Klisa od Turaka 1648. godine.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Mate Matas i Josip Faričić: Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice u: Zbornik radova sa Međunarodnoga znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Dugopolje, 19-21. listopada 2010.], Sveučilište u Zadru/Kulturni sabor Zagore/Ogranak Matice hrvatske - Split. Zagora.org. str. 50. ISBN 978-953-7237-90-5
  2. Ive Mažuran: Hrvati i Osmansko carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998. ISBN 953-6168-38-3
Sadržaj