Pustinja kod Gospe u Borima: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pustinja kod Gospe u Borima'''-->'''Pustinja kod Gospe u Borima''' nalazila se je u [[Gornje Selo (Šolta)|Gornjem Selu]] na [[Šolta|Šolti]].  
Pustinja kod Gospe u Borima''' nalazila se je u [[Gornje Selo (Šolta)|Gornjem Selu]] na [[Šolta|Šolti]].  
Nastala je na mjestu starog [[Benediktinci|benediktinskog]] [[Samostan|samostana]] koji se spominje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Nije poznato kad je navedeni samostan propao, a od njega je danas očuvana možda samo [[Apsida|apsida]] [[Crkva|crkve]] [[Gospa u Borima|Gospe u Borima]] koja je u nekoliko navrata produživana. Najkasnije od [[16. stoljeće|16. st.]] ondje su nastanjuju [[Poljica|poljički]] [[Pustinjak|pustinjaci]] [[Glagoljsko bogoslužje|glagoljaši]].
Nastala je na mjestu starog [[Benediktinci|benediktinskog]] [[Samostan|samostana]] koji se spominje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Nije poznato kad je navedeni samostan propao, a od njega je danas očuvana možda samo [[Apsida|apsida]] [[Crkva|crkve]] [[Gospa u Borima|Gospe u Borima]] koja je u nekoliko navrata produživana. Najkasnije od [[16. stoljeće|16. st.]] ondje su nastanjuju [[Poljica|poljički]] [[Pustinjak|pustinjaci]] [[Glagoljsko bogoslužje|glagoljaši]].
Od svih [[Pustinja (eremitorij)|pustinja]] na [[srednjodalmatinski otoci|srednjodalmatinskim otocima]] ova pustinja je najslabije poznata. Napuštena je vjerojatno prije [[19. stoljeće|19. st.]].
Od svih [[Pustinja (eremitorij)|pustinja]] na [[srednjodalmatinski otoci|srednjodalmatinskim otocima]] ova pustinja je najslabije poznata. Napuštena je vjerojatno prije [[19. stoljeće|19. st.]].

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 08:47

Pustinja kod Gospe u Borima nalazila se je u Gornjem Selu na Šolti. Nastala je na mjestu starog benediktinskog samostana koji se spominje u 13. stoljeću. Nije poznato kad je navedeni samostan propao, a od njega je danas očuvana možda samo apsida crkve Gospe u Borima koja je u nekoliko navrata produživana. Najkasnije od 16. st. ondje su nastanjuju poljički pustinjaci glagoljaši. Od svih pustinja na srednjodalmatinskim otocima ova pustinja je najslabije poznata. Napuštena je vjerojatno prije 19. st..

Izvori[uredi]

A. Škobalj, Vjera starih Hrvata / na reljefu u Zmajevoj Spilji na otoku Braču, Duće 1986.