|
Pavlinski samostan i crkva sv. Ane u Križevcima
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Križevci, Hrvatska |
| Koordinate | 46°01′33″N 16°32′44″E / 46.02587280767°N 16.5454852581024°E |
| Godine izgradnje | 1699. – 1741. |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | sv. Ana |
| Arhitektonski stil | rani barok |
Pavlinski samostan i crkva sv. Ane u Križevcima su nekadašnji pavlinski samostan, a danas župni dvor i župna crkva u središtu Križevaca.
Pavlinski samostan je građen od 1699. do 1741. godine, a ideja je postojala i prije, u vrijeme povlačenja Turaka. Nastao je na posjedu Ivana Zakmardija, koji ga je darovao.[1] Pavlini su bili nositelji obrazovanja u Križevcima preko 120 godina poučavajući u osnovnoj školi, njemačkoj školi i gimnaziji. Car Josip II. 1786. godine, ukida pavllinski red, samostan postaje župni dvor, a crkva župnom crkvom.
Samostan je hodnikom spojen s crkvom sv. Ane. Zgrada samostana ima jedan kat i klaustar, gdje su se nalazile školske prostorije. Na katu je bila knjižnica.
Crkva sv. Ane je jednobrodna ranobarokna s pravokutnim svetištem. Obnovljena je prema nacrtima Hermanna Bolléa. U crkvi se nalaze vrijedni predmeti i slike od gotike do rokokoa. Neke od slika pripadaju među najranije slike pavlinskog slikarskog kruga.
Prilikom obnove tornja crkve 2004. godine građevinski radnici pronašli su u "jabuci" kupole zanimljive poruke iz prošlosti nekadašnjih križevačkih gradonačelnika.[2]
Orgulje
Ferdo Heferer je izgradio orgulje crkve 1891. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:
|
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Spojevi: I-P, II-I.
Trakture su mehaničke s registarskim kancelama.
Izvori
- ↑ Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.
- ↑ Križevci.eu - lokacije / župna crkva sv. ane Preuzeto 20. srpnja 2011.
Literatura
- Armano, Emin: Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, ITG, Zagreb 2006.