Razlika između inačica stranice »Zadarski kotar«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnk) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zadarski kotar''' je bio jedan od [[Kotar (Carevina Austrija)|političkih kotara]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Bezirk'') u austrijskoj carskoj pokrajini [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]].<ref name="Bralić">Ante Bralić: [http://hrcak.srce.hr/file/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 732 - 733</ref> Obuhvaćao je sudbene kotare: [[Biograd (sudbeni kotar)|Biograd]], [[Pag (sudbeni kotar)|Pag]], [[Rab (sudbeni kotar)|Rab]] i [[Zadar (sudbeni kotar)|Zadar]]. Prostirao se je [[1900.]] godine na 1635,74 km<sup>2</sup><ref name="zeno">[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien</ref> i imao 75.322 stanovnika. <ref name="zeno"/> Status [[Grad|grada]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Stadt'') imala su naselja [[Nin]], [[Pag (grad)|Pag]], [[Rab (grad)|Rab]] i [[Zadar]], status [[Trg|trga]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Markt'') imala su naselja [[Biograd na Moru]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Sali]] i [[Silba (Zadar)|Silba]], a ostatak su činila [[Selo|seoska]] naselja ([[Njemački jezik|njem.]] ''Dorf''). | |||
Područje Zadarskog kotara sada je podijeljeno između upravnih jedinica: grada [[Novalja|Novalje]] ([[Ličko-senjska županija]]), grada [[Rab (grad)|Raba]] i općine [[Lopar]] ([[Primorsko-goranska županija]]), općine [[Murter-Kornati]] ([[Šibensko-kninska županija]]), te gradova [[Benkovac|Benkovca]], [[Biograd na Moru|Biograda na Moru]], [[Pag (grad)|Paga]] i [[Zadar|Zadra]] i općina [[Bibinje]], [[Galovac]], [[Kali]], [[Kolan]], [[Kukljica]], [[Nin]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Pakoštane]], [[Pašman (općina)|Pašman]], [[Poličnik]], [[Posedarje]], [[Povljana]], [[Preko]], [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]], | Područje Zadarskog kotara sada je podijeljeno između upravnih jedinica: grada [[Novalja|Novalje]] ([[Ličko-senjska županija]]), grada [[Rab (grad)|Raba]] i općine [[Lopar]] ([[Primorsko-goranska županija]]), općine [[Murter-Kornati]] ([[Šibensko-kninska županija]]), te gradova [[Benkovac|Benkovca]], [[Biograd na Moru|Biograda na Moru]], [[Pag (grad)|Paga]] i [[Zadar|Zadra]] i općina [[Bibinje]], [[Galovac]], [[Kali]], [[Kolan]], [[Kukljica]], [[Nin]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Pakoštane]], [[Pašman (općina)|Pašman]], [[Poličnik]], [[Posedarje]], [[Povljana]], [[Preko]], [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]], | ||
Trenutačna izmjena od 14:43, 17. ožujka 2022.
Zadarski kotar je bio jedan od političkih kotara (njem. Bezirk) u austrijskoj carskoj pokrajini Dalmaciji.[1] Obuhvaćao je sudbene kotare: Biograd, Pag, Rab i Zadar. Prostirao se je 1900. godine na 1635,74 km2[2] i imao 75.322 stanovnika. [2] Status grada (njem. Stadt) imala su naselja Nin, Pag, Rab i Zadar, status trga (njem. Markt) imala su naselja Biograd na Moru, Novigrad, Sali i Silba, a ostatak su činila seoska naselja (njem. Dorf).
Područje Zadarskog kotara sada je podijeljeno između upravnih jedinica: grada Novalje (Ličko-senjska županija), grada Raba i općine Lopar (Primorsko-goranska županija), općine Murter-Kornati (Šibensko-kninska županija), te gradova Benkovca, Biograda na Moru, Paga i Zadra i općina Bibinje, Galovac, Kali, Kolan, Kukljica, Nin, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji (Zadarska županija).
Stanovništvo
Godine 1900. u političkom kotaru Zadru živjelo je 75.322 stanovnika[1] popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" (njem. Staatsfremde) bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao vojničko stanovništvo. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a hrvatski i srpski jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom "srpsko-hrvatski jezik" (njem. serbo-kroatisch)[3].
Sudbeni kotari
Politički kotar Zadar sastojao se je iz tri sudbena kotara koji su istodobno bili i općine i jednog koji je obuhvaćao 5 općina, te iz 96 naseljenih mjesta.
Politika
Politička opredijeljenost birača bila je takva da su u većini općina na vlasti prije rata bili pravaši, a u Novigradu je načelnik Grgo Oštrić bio iz Hrvatske stranke. Iznimka je bila zadarska općina koja je općenito bila jedinstveni slučaj u Dalmaciji, zbog akumuliranog naseljenog talijanskog činovništva, doseljenog iz Italije ili od Talijana i talijanaša iz drugih mjesta koji su se preselili u Zadar, pa je ovdje na vlasti bila Talijanska stranka. U izvangradskim mjestima većinu su činili Hrvati i naginjali su pravašima, tek par mjesta imalo je i pristaše autonomaša, ali ta su naselja bila podijeljena između pravaša i autonomaša. [1] Zadarski kotarski poglavari bili su (popis nepotpun): Francesco Simonelli (1911. — 1913.)[1]
Kotarski poglavari
Literatura
- Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
- Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Ante Bralić: Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji, Časopis za suvremenu povijest, br. 3./2007., str. 732 - 733
- ↑ 2,0 2,1 Zeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien
- ↑ Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
| |||||
| |||||||
