Hi: razlika između inačica

grčki alfabet
povijest
	arhajske lokalne varijante ; ; ; ; ; ;
	ligature (ϛ, ϗ, ȣ); dijakritički znakovi;
	znamenke ϛ (6) ϟ (90) ϡ (900)
u drugim jezicima
	baktrijski; koptski; albanski;
znanstveni simboli
	Commons; PREUSMJERIPredložak:Tnavbar;

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 05:31

Hi (grčki srednji rod: Χι; veliko slovo Χ; malo slovo χ) je 22. slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost od 600. U starogrčkom se izgovaralo [kʰ] ili [ks], a u novogrčkom se, ovisno o položaju, izgovara [x] ili [ç].

Slovo sameh iz feničkog pisma je izvor grčkog slova hi.

Nedovršeni članak Hi koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 26. kolovoz 2021. u 00:20 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.584 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 05:31 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.584 edits m brisanje nepotrebnog teksta
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hi'''-->~~{{grčki alfabet\|slovo=chi uc lc}}		{{grčki alfabet\|slovo=chi uc lc}}

	'''Hi''' ([[grčki jezik\|grčki]] srednji rod: '''Χι'''; veliko slovo '''Χ'''; malo slovo '''χ''') je 22. [[slovo]] [[grčki alfabet\|grčkog alfabeta]] i ima [[broj]]čanu vrijednost od 600. U [[starogrčki jezik\|starogrčkom]] se izgovaralo [[aspiracija\|[kʰ]]] ili [ks], a u [[novogrčki jezik\|novogrčkom]] se, ovisno o položaju, izgovara [[bezvučni velarni frikativ\|[x]]] ili [[bezvučni palatalni frikativ\|[ç]]].		'''Hi''' ([[grčki jezik\|grčki]] srednji rod: '''Χι'''; veliko slovo '''Χ'''; malo slovo '''χ''') je 22. [[slovo]] [[grčki alfabet\|grčkog alfabeta]] i ima [[broj]]čanu vrijednost od 600. U [[starogrčki jezik\|starogrčkom]] se izgovaralo [[aspiracija\|[kʰ]]] ili [ks], a u [[novogrčki jezik\|novogrčkom]] se, ovisno o položaju, izgovara [[bezvučni velarni frikativ\|[x]]] ili [[bezvučni palatalni frikativ\|[ç]]].

grčki alfabet

Αα	alfa	Νν	ni
Ββ	beta	Ξξ	ksi
Γγ	gama	Οο	omikron
Δδ	delta	Ππ	pi
Εε	epsilon	Ρρ	ro
Ζζ	zeta	Σσς	sigma
Ηη	eta	Ττ	tau
Θθ	theta	Υυ	ipsilon
Ιι	jota	Φφ	fi
Κκ	kapa	Χχ	hi
Λλ	lambda	Ψψ	psi
Μμ	mi	Ωω	omega
povijest
arhajske lokalne varijante
ligature (ϛ, ϗ, ȣ) dijakritički znakovi
znamenke ϛ (6) ϟ (90) ϡ (900)
u drugim jezicima
baktrijski koptski albanski
znanstveni simboli
Commons PREUSMJERIPredložak:Tnavbar