Razlika između inačica stranice »Abhaski jezik«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Abhaski jezik'''-->{{Infookvir jezik
{{Infookvir jezik
|ime=Abhaski (aphaski)
|ime=Abhaski (aphaski)
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= {{unicode|Аҧсуа}}
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= {{unicode|Аҧсуа}}

Trenutačna izmjena od 05:16, 3. siječnja 2022.

Abhaski (aphaski)
Speech balloon.svg

Аҧсуа
Države
govorenja:
Gruzija, Turska
Regije
govorenja:
Kavkaz
Etnicitet: Abhazi
Broj govornika: 112.740[1]
Rang:
Razredba: sjeverozapadni kavkaski
abhaski
Pismo: prilagođena ćirilica
Jezični kôd
ISO 639-1: ab
ISO 639-2: abk
ISO 639-3: abk
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika

Abhaski jezik ili aphaski jezik[2] (аҧсуа бызшәа, aṗsua byzš˚a; ISO 639-3: abk) je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj. U Gruziji ga govori 101.000 (1993.) i 4000 u Turskoj (1980.).[3]

Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se Dârmit' Gulia (1874. – 1960.), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevoditelj.[4]

Osobine

Pismo

Glasovi

U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog, koristeći simbole međunarodnoga fonetskog alfabeta (IPA):

  labijalni alveolarni postalv. alvelo-palat. retro-
fleksni
velarni uvularni faringalni
obični labijalni obični labijalni obični labijalni palatal. obični labijalni palatal. obični labijalni faring. lab. + far. obični labijalni
plozivi bezv. p t k
zvučni b d ɡʲ ɡ ɡʷ
ejektivni tʷʼ kʲʼ kʷʼ qʲʼ qʷʼ
afrikate bezv. ʦ ʧ ʨ ʨʷ ʈʂ
zvučni ʣ ʤ ʥ ʥʷ ɖʐ
ejektivni ʦʼ ʧʼ ʨʼ ʨʷʼ ʈʂʼ
frikativi bezvučni f s ʃ ʃʷ ɕ ɕʷ ʂ χʲ χ χʷ χˁ χˁʷ ħ ħʷ
zvučni v z ʒ ʒʷ ʑ ʑʷ ʐ ʁʲ ʁ ʁʷ
nazali m n
aproksimanti j ɥ w
vibranti r
laterali l

Fonemi označeni bojama:

  • zeleno se nalaze u dijalektima Bzyp i Sadz, ali ne u Abzhywa;
  • crveno su ograničeni na dijalekt Bzyp.

Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):

  • 58 u Abzhywa;
  • 60 u Sadz;
  • 67 u Bzyp.

Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:

  • na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
  • dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.

Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.

Literatura

  • Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world). München: LINCOM Europa. (engl.)
  • Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (engl.)
  • Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (engl.)
  • Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)

Poveznice

Izvori

  1. Paul M. Lewis, Gary F. Simons, Charles D. Fennig (ur.), Ethnologue : Languages of the World, Knjiga Languages of Africa and Europe, 17. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2014., URL: http://www.ethnologue.com/language/ABK (Pristupljeno: 7. listopada 2014.).
  2. Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navodi sa str. 116. i 117., ISSN ISSN 0021-6925, (NSK)
  3. »Abkhaz : a language of Georgia«.  U publikaciji: Paul M. Lewis, ur., Ethnologue : Languages of the World, 16. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2009., ISBN 1-55671-216-2, ISBN 978-1-55671-216-6, (engl.), Mrježovnica: http://www.ethnologue.com/, pristupljeno: 7. listopada 2014.
  4. Omniglot

Vanjske poveznice


P linguistics.svg Nedovršeni članak Abhaski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.