More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
'''Koronavirusi''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Orthocoronavirinae'', ''Coronavirinae'') su skupina [[virusi|virusa]] koji uzrokuju bolesti kod [[sisavci|sisavaca]] i [[ptice|ptica]]. Virusi kod ljudi uzrokuju [[respiracija|respiratorne]] infekcije, poput [[prehlada|prehlade]], koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput [[Teški akutni respiratorni sindrom|SARS-a]], [[Bliskoistočni respiratorni sindrom|MERS-a]] i bolesti [[COVID-19]], mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju [[proljev]], a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa. | '''Koronavirusi''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Orthocoronavirinae'', ''Coronavirinae'') su skupina [[virusi|virusa]] koji uzrokuju bolesti kod [[sisavci|sisavaca]] i [[ptice|ptica]]. Virusi kod ljudi uzrokuju [[respiracija|respiratorne]] infekcije, poput [[prehlada|prehlade]], koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput [[Teški akutni respiratorni sindrom|SARS-a]], [[Bliskoistočni respiratorni sindrom|MERS-a]] i bolesti [[COVID-19]], mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju [[proljev]], a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa. | ||
Koronavirusi su virusi iz potporodice ''Orthocoronavirinae'', porodice ''Coronaviridae'' i reda ''Nidovirales''.<ref name="groot">{{ | Koronavirusi su virusi iz potporodice ''Orthocoronavirinae'', porodice ''Coronaviridae'' i reda ''Nidovirales''.<ref name="groot">{{Citiranje knjige|title=Ninth Report of the International Committee on Taxonomy of Viruses|vauthors=de Groot RJ, Baker SC, Baric R, Enjuanes L, Gorbalenya AE, Holmes KV, Perlman S, Poon L, Rottier PJ, Talbot PJ, Woo PC, Ziebuhr J|publisher=Elsevier, Oxford|year=2011|isbn=978-0-12-384684-6|editor-last=AMQ King|pages=806–828|chapter=Family ''Coronaviridae''|author-link2=Susan Baker (virologist)|editor-last2=E Lefkowitz|editor-last3=MJ Adams|editor-last4=EB Carstens |language=engleski}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://talk.ictvonline.org/files/ictv_documents/m/msl/1231/download.aspx|title=ICTV Master Species List 2009 – v10|last=International Committee on Taxonomy of Viruses|date=24. 8. 2010|format=xls |language=engleski}}</ref> Obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim [[RNA]] [[genom]]om i spiralno simetričnim [[nukleokapsid]]om. [[Veličina genoma]] je između 26 i 32 [[Bazni par|kilobaze]] – najveća za neki [[RNA virus]]. | ||
Naziv "koronavirus" dolazi od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''corona'', čije je značenje "kruna" ili "[[aureola]]", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili [[korona|koronu Sunca]]. | Naziv "koronavirus" dolazi od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''corona'', čije je značenje "kruna" ili "[[aureola]]", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili [[korona|koronu Sunca]]. | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:36
 |
Članci o sadašnjoj pandemiji koronavirusa: Pandemija koronavirusa u svijetu • Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj • SARS-CoV-2 • COVID-19 Moguće su česte izmjene ovih članka kako pandemija ili virus napreduju. Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. |
| Orthocoronavirinae | |
|---|---|
 2019-nCoV virion | |
| Sistematika | |
| Koljeno: | incertae sedis |
| Red: | Nidovirales |
| Porodica: | Coronaviridae |
| Potporodica: | Orthocoronavirinae |
| Rodovi[1] | |
| Sinonimi | |
Koronavirusi (latinski: Orthocoronavirinae, Coronavirinae) su skupina virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica. Virusi kod ljudi uzrokuju respiratorne infekcije, poput prehlade, koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput SARS-a, MERS-a i bolesti COVID-19, mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju proljev, a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa.
Koronavirusi su virusi iz potporodice Orthocoronavirinae, porodice Coronaviridae i reda Nidovirales.[4][5] Obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim RNA genomom i spiralno simetričnim nukleokapsidom. Veličina genoma je između 26 i 32 kilobaze – najveća za neki RNA virus.
Naziv "koronavirus" dolazi od latinske riječi corona, čije je značenje "kruna" ili "aureola", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili koronu Sunca.
Epidemije
| Epidemija | Tip virusa | Smrtni slučajevi | Broj zaraženih |
|---|---|---|---|
| Epidemija SARS-a iz 2003. | SARS-CoV | 774[6] | 8.096 |
| Epidemija MERS-a na Bliskom Istoku 2012. | MERS | preko 400[7] | 2.506[8] |
| Epidemija MERS-a u Južnoj Koreji 2015. | MERS | 36[9] | 186[10] |
| Epidemija MERS-a 2018. | MERS | 41[11] | 147[12] |
| Pandemija koronavirusa 2019./20. | SARS-CoV-2 | 3.548.864 | 170.639.204 |
Podrijetlo
Procjenjuje se da je najnoviji uobičajeni predak (MRCA) svih koronavirusa postojao tek prije 8000. godine prije Krista, iako neki modeli postavljaju zajedničkog pretka još u 55 milijuna godina ili više, što podrazumijeva dugoročnu koevoluciju sa šišmišom i ptičjim vrstama. Najnoviji predak alfakoronavirusne linije postavljen je na oko 2400 pr. Kr., Betakoronavirusne linije na 3300 pne, linije gamakoronavirusa na 2800 pr. ne i deltakoronavirusne linije na oko 3000 pne. Šišmiši i ptice, kao toplokrvni leteći kralježnjaci, idealan su prirodni rezervoar za genski bazen koronavirusa (s šišmišima rezervoar za alfakoronaviruse i betakoronavirus - a ptice rezervoar za gamakoronavirus i deltakoronavirus). Veliki broj i svjetski raspon vrsta šišmiša i ptičjih vrsta koje su domaćini virusa omogućio je opsežnu evoluciju i širenje koronavirusa.
Otkriće
Koronavirusi su prvi put otkriveni u 1930-ima kada se pokazalo da je akutna respiratorna infekcija pripitomljenih pilića uzrokovana virusom infektivnog bronhitisa (IBV). U četrdesetim godinama dva životinjska koronavirusa, mišji virus hepatitisa (MHV) i transmisivni gastroenteritis virus (TGEV) su izolirani.[13]
Ljudski koronavirusi otkriveni su u 1960-ima.[14] Najraniji proučavani ljudski koronavirusi bili su od ljudskih pacijenata sa prehladom, koji su kasnije nazvani humani koronavirus 229E i humani koronavirus OC43.[15] Od tada su identificirani drugi ljudski koronavirusi, uključujući SARS- CoV 2003., HCoV NL63 2004., HKU1 2005., MERS-CoV 2012. i SARS-CoV-2 u 2019. godini. Većina njih uključena je u ozbiljne infekcije dišnih puteva.[16][17]
Struktura
Koronavirusi su velike pleomorfne sferne čestice sa loptastim površinskim izbočenjima.[18] Prosječni promjer čestica virusa je oko 120 nm (.12 μm ). Promjer ovojnice je ~ 80 nm (.08 μm), a peplomeri su duljine ~ 20 nm (.02 μm). Ovojnica virusa u elektronskim mikrografima pojavljuje se kao poseban par elektronski gustih ljuski.[19][20]
Virusna ovojnica sastoji se od lipidnog dvosloja na kojem su usidreni membrana (M), ovojnica (E) i strukturni proteini na peplomerima (S).[21] Podskupina koronavirusa (posebno članovi betakoronavirusne podskupine A ) također imaju kraći površinski protein sličan šiljku koji se naziva hemaglutinin esteraza (HE).[22]
Unutar ovojnice nalazi se nukleokapsid, koji je formiran od višestrukih kopija nukleokapsidnog (N) proteina, koji su vezani za jednolančani RNA genom u kontinuiranoj konformaciji tipa perla-na-nizu.[23][24] Ovojnica lipidnog dvosloja, membranski proteini i nukleokapsid štite virus kada je izvan stanice domaćina.[25]
Teški akutni respiratorni sindrom
Podrobniji članak o temi: Teški akutni respiratorni sindromTeški akutni respiratorni sindrom (engl. SARS - Severe acute respiratory syndrome) bolest je dišnih putova u ljudi koju uzrokuje SARS koronavirus (SARS - CoV). Virus je zamalo uzrokovao pandemiju između studenog 2002. i srpnja 2003., s 8096 poznatih slučajeva i 12 potvrđenih smrtnih ishoda, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 21. srpnja 2004. godine. U nekoliko tjedana SARS se proširio iz provincije Guangdong u Kini na 37 zemalja diljem svijeta.
Smrtnost kroz dobne skupine do 8. svibnja 2003. iznosila je manje od 1% za mlađe od 24 godine, 6% za one od 25 do 44 godine, 15% za one od 45 do 64 godine i više od 50% za one starije od 60 godina. Za usporedbu, smrtnost gripe je obično oko 0,6% (među starijima) ali može porasti do 33% kada dođe do novih mutacija virusa. Stopa smrtnosti za virusnu upalu pluća može dosegnuti i 70%.
Od svibnja 2006., širenje SARS-a je u potpunosti zaustavljeno, sa zadnjim slučajem primijećenim u lipnju 2003. godine (iako je zadnji slučaj bio zaraza u laboratoriju 2004.). Ipak, SARS se ne smatra istrijebljenim jer još uvijek može biti prisutan među životinjskim vrstama i može se vratiti u ljudsku populaciju u budućnosti.
Respiratorni sindrom Bliskog istoka
Podrobniji članak o temi: Respiratorni sindrom Bliskog istokaU rujnu 2012. godine identificirana je nova vrsta koronavirusa, u početku nazvana Novel Coronavirus 2012, a sada je službeno nazvana koronavirus respiratornog sindroma Bliskog istoka (MERS-CoV).[26][27] Ubrzo nakon toga, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je globalnu uzbunu.[28] U ažuriranju WHO-a 28. rujna 2012. kaže se da se čini da virus nije lako prešao s osobe na osobu.[29] Međutim, 12. svibnja 2013., slučaj prenošenja s čovjeka na čovjeka u Francuskoj potvrdilo je francusko Ministarstvo za socijalna pitanja i zdravstvo.[30] Pored toga, slučajeve prenošenja s čovjeka na čovjeka prijavilo je Ministarstvo zdravlja u Tunisu . Dva potvrđena slučaja uključuju ljude koji su, čini se, bolest ulovili od svog pokojnog oca, koji se razbolio nakon posjeta Kataru i Saudijskoj Arabiji. Unatoč tome, čini se da je virus imao problema sa širenjem s čovjeka na čovjeka, jer većina zaraženih pojedinaca virus ne prenosi.[31] Do 30. listopada 2013. u Saudijskoj Arabiji je bilo 124 slučaja i 52 smrtna slučaja.[32]
Nakon što je nizozemski Erasmus Medical Center sekvencionirao virus, virus je dobio novo ime, Human Coronavirus - Erasmus Medical Center (HCoV-EMC). Konačni naziv virusa je koronavirus respiratornog sindroma Bliskog istoka (MERS-CoV). Jedini slučajevi u SAD-u (oba su preživjela) zabilježeni su u svibnju 2014.[33]
U svibnju 2015. godine došlo je do epidemije MERS-CoV-a u Republici Koreji, kada je čovjek koji je putovao na Bliski Istok posjetio četiri bolnice na području Seula kako bi liječio svoju bolest. To je uzrokovalo jednu od najvećih epidemija MERS-CoV-a izvan Bliskog Istoka.[34] Od prosinca 2019. godine, laboratorijskim testovima potvrđeno je 2.468 slučajeva infekcije MERS-CoV, od kojih je 851 bilo smrtno, a stopa smrtnosti iznosila je oko 34,5%.[35]
Kao i kod SARS-CoV i SARS-CoV-2, za MERS još uvijek nemamo lijekova i cjepiva.[36]
SARS-CoV-2
Podrobniji članak o temi: SARS-CoV-2Podrobniji članak o temi: COVID-19Podrobniji članak o temi: Pandemija koronavirusa 2019./20.Podrobniji članak o temi: Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.
+10.000 slučajeva
1.000–9.999 slučajeva
100–999 slučajeva
10–99 slučajeva
1–9 slučajeva
SARS-CoV-2, prije poznat kao 2019-nCoV, prvi je puta identificiran u prosincu 2019. godine u gradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei kada je 41 osoba oboljela od upale pluća bez jasnog uzroka.[37][38][39] Virus se može prenositi s osobe na osobu.[40] Prema stanju od 4. ožujka 2020., potvrđeno je 94.347 oboljelih, od kojih je oko 6.700 u kritičnom stanju.[41] Epidemija virusa primarno zahvaća kontinentalnu Kinu, Južnu Koreju, Italiju, Japan i Iran, s manjim brojem ili izoliranim slučajevima u 60-ak drugih država.[42] Prema stanju od 4. ožujka 2020. godine, izvan Kine zaraženo je oko 14.000 osoba.[43]
Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020.[44][45][46][47] Trenutačno je (od 27. ožujka) u Republici Hrvatskoj 356.141 oboljelih osoba, dok ih je na koronavirus do sada (27. ožujka) testirano 2.011.339.[48][49]
31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u proviniciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.[50]
11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. 5. ožujka 2020. Zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. 11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa.[50]
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}} (html),
- if:
]]}} (xlsx),
- if:
]]}},
- if:
]]}},
Dodatna literatura
- Alwan A, Mahjour J, Memish ZA (2013.). "Novel coronavirus infection: time to stay ahead of the curve". Eastern Mediterranean Health Journal 19 Suppl 1: str. S3–4. doi:10.26719/2013.19.supp1.S3. PMID 23888787. http://www.emro.who.int/emhj-volume-19-2013/volume-19-supplement-1-coronavirus/volume-19-supplement-1-coronavirus.htm
- Laude H, Rasschaert D, Delmas B, Godet M, Gelfi J, Charley B (lipanj 1990.). "Molecular biology of transmissible gastroenteritis virus". Veterinary Microbiology 23 (1–4): str. 147–54. doi:10.1016/0378-1135(90)90144-K. PMID 2169670
- Sola I, Alonso S, Zúñiga S, Balasch M, Plana-Durán J, Enjuanes L (travanj 2003.). "Engineering the transmissible gastroenteritis virus genome as an expression vector inducing lactogenic immunity". Journal of Virology 77 (7): str. 4357–69. doi:10.1128/JVI.77.7.4357-4369.2003. PMC 150661. PMID 12634392. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC150661/
- Tajima M (1970.). "Morphology of transmissible gastroenteritis virus of pigs. A possible member of coronaviruses. Brief report". Archiv für die Gesamte Virusforschung 29 (1): str. 105–8. doi:10.1007/BF01253886. PMID 4195092. https://www.semanticscholar.org/paper/fb11c63ac7ca2c5a32f08511c9167afb953dfc30
Vanjske poveznice
- COVID-19 na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (engl.)
- Službena stranica za koronavirus Vlade Republike Hrvatske
- Podatci o koronavirusu na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo