Kasim Dobrača: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
Kasim Dobrača je rođen 1910.godine u Vraglovima pokraj [[Rogatica|Rogatice]]. Poslije [[mekteb]]a i osnovne škole došao je u [[Sarajevo]] 1920. godine i upisao [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]]. Po završetku [[medresa|medrese]], prelazi na [[Šerijatska sudačka škola u Sarajevu|Šerijatsku sudačku školu]] koju završava 1928. godine. Potom odlazi u [[Kairo|Kairu]], gdje upisuje [[Sveučilište Al-Azhar|Al-Azhar]]. Na tom sveučilištu je studirao islamske teološke znanosti i usporedo [[arapski jezik]] i književnost. Diplomirao je 1935. godine i vratio se u [[Sarajevo]], gdje je godinu dana radio kao [[učitelj]] vjeronauka u Realnoj gimnaziji u [[Mostar]]u i srednjoškolskom internatu društva [[Gajret]]. Zatim je postavljen za muderisa u Islamskoj ženskoj vjerskoj školi, a zatim u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]]. Predavao je niz vjerskih predmeta: akaid, fikh, hadis, ahlak, povijest islama i imamet-hatabet-vaz, te arapski jezik i književnost. U medresi se zadržao sve do svibnja 1947. godine, kada je uhićen. | Kasim Dobrača je rođen 1910.godine u Vraglovima pokraj [[Rogatica|Rogatice]]. Poslije [[mekteb]]a i osnovne škole došao je u [[Sarajevo]] 1920. godine i upisao [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]]. Po završetku [[medresa|medrese]], prelazi na [[Šerijatska sudačka škola u Sarajevu|Šerijatsku sudačku školu]] koju završava 1928. godine. Potom odlazi u [[Kairo|Kairu]], gdje upisuje [[Sveučilište Al-Azhar|Al-Azhar]]. Na tom sveučilištu je studirao islamske teološke znanosti i usporedo [[arapski jezik]] i književnost. Diplomirao je 1935. godine i vratio se u [[Sarajevo]], gdje je godinu dana radio kao [[učitelj]] vjeronauka u Realnoj gimnaziji u [[Mostar]]u i srednjoškolskom internatu društva [[Gajret]]. Zatim je postavljen za muderisa u Islamskoj ženskoj vjerskoj školi, a zatim u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]]. Predavao je niz vjerskih predmeta: akaid, fikh, hadis, ahlak, povijest islama i imamet-hatabet-vaz, te arapski jezik i književnost. U medresi se zadržao sve do svibnja 1947. godine, kada je uhićen. | ||
Inicijatore i organizatore potpisivanja [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]] su nove vlasti poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Kasima Dobraču je kazneno vijeće okružnog suda u [[Sarajevo|Sarajevu]] osudilo na 15 godina zatvora.<ref>{{ | Inicijatore i organizatore potpisivanja [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]] su nove vlasti poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Kasima Dobraču je kazneno vijeće okružnog suda u [[Sarajevo|Sarajevu]] osudilo na 15 godina zatvora.<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae | | url = http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae | ||
| title = Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače | | title = Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače | ||
| Redak 56: | Redak 56: | ||
Pred krivičnim vijećem Okružnog suda kojim je presjedavao Ahmet Salčić, a optužbu zastupao Mustafa Vilović, osuđeni su na kaznu zatvorom: Kasim Dobrača na 15 godina, Derviš Korkut na 8, dr. Kasim Turković na 4, dr. Jusuf Tanović na 4, Mahmut Traljić na 10, (ova peterica su osuđena i na konfiskaciju cjelokupne imovine), Abdulah Dervišević na 6, Mustafa Hebović 7, Ibrahim Karalić 10, Hasan Avdić 3, Hasan Ljevaković 5, Muharem Alihodžić na 2 godine i 10 mjeseci, Osman Hasanović na 3 godine i 6 mjeseci." | Pred krivičnim vijećem Okružnog suda kojim je presjedavao Ahmet Salčić, a optužbu zastupao Mustafa Vilović, osuđeni su na kaznu zatvorom: Kasim Dobrača na 15 godina, Derviš Korkut na 8, dr. Kasim Turković na 4, dr. Jusuf Tanović na 4, Mahmut Traljić na 10, (ova peterica su osuđena i na konfiskaciju cjelokupne imovine), Abdulah Dervišević na 6, Mustafa Hebović 7, Ibrahim Karalić 10, Hasan Avdić 3, Hasan Ljevaković 5, Muharem Alihodžić na 2 godine i 10 mjeseci, Osman Hasanović na 3 godine i 6 mjeseci." | ||
}}</ref> | }}</ref> | ||
Povodom poboljšanja odnosa [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Egipat|Egipta]], nekoliko Bošnjaka je pušteno iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima je bio i Kasim Dobrača koji je poslije deset godina torture u [[Zenica|zeničkom]] zatvoru, narušenog zdravlja, pušten na uslovnu slobodu.<ref>{{ | Povodom poboljšanja odnosa [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Egipat|Egipta]], nekoliko Bošnjaka je pušteno iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima je bio i Kasim Dobrača koji je poslije deset godina torture u [[Zenica|zeničkom]] zatvoru, narušenog zdravlja, pušten na uslovnu slobodu.<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae | | url = http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae | ||
| title = Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače | | title = Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače | ||
| Redak 78: | Redak 78: | ||
| archivedate = | | archivedate = | ||
| quote = "Nakon deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim efendija Dobrača je preselio na ahiret 3. novembra 1979. godine, treći dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja pamfleta "Parergon" Derviša Sušića u "Oslobođenju"." | | quote = "Nakon deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim efendija Dobrača je preselio na ahiret 3. novembra 1979. godine, treći dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja pamfleta "Parergon" Derviša Sušića u "Oslobođenju"." | ||
}}</ref><ref>{{ | }}</ref><ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.islambih.net/knjige/BoJaPoViJeStI/m_03.html | | url = http://www.islambih.net/knjige/BoJaPoViJeStI/m_03.html | ||
| title = Boja povjesti | | title = Boja povjesti | ||
| Redak 102: | Redak 102: | ||
}}</ref> | }}</ref> | ||
Poslije puštanja iz [[zatvor]]a, 1956. godine je postavljen za knjižničara [[Gazi Husrev-begova knjižnica u Sarajevu|Gazi Husrev-begove knjižnice]], gdje je radio na obradi orijentalnih rukopisa<ref>{{ | Poslije puštanja iz [[zatvor]]a, 1956. godine je postavljen za knjižničara [[Gazi Husrev-begova knjižnica u Sarajevu|Gazi Husrev-begove knjižnice]], gdje je radio na obradi orijentalnih rukopisa<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.ghbibl.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=103:alija-nametak&catid=21:anali-ghb-1&Itemid=68&lang=ba | | url = http://www.ghbibl.com.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=103:alija-nametak&catid=21:anali-ghb-1&Itemid=68&lang=ba | ||
| title = Marginalije iz naše kulturne istorije (Prema podacima iz I sveske Kataloga Gazijine biblioteke) | | title = Marginalije iz naše kulturne istorije (Prema podacima iz I sveske Kataloga Gazijine biblioteke) | ||
| Redak 124: | Redak 124: | ||
| archivedate = | | archivedate = | ||
| quote = "U godini 1956-oj postavljen je za bibliotekara Gazi Husrevbegove biblioteke Kasim Dobrača, kome je povjerena izrada kataloga rukopisa ove biblioteke." | | quote = "U godini 1956-oj postavljen je za bibliotekara Gazi Husrevbegove biblioteke Kasim Dobrača, kome je povjerena izrada kataloga rukopisa ove biblioteke." | ||
}}</ref> Plod njegovog rada su dvije knjige "Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu". U ovoj knjižnici je radio sve do kolovoza 1979. godine kada je umirovljen.<ref>{{ | }}</ref> Plod njegovog rada su dvije knjige "Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu". U ovoj knjižnici je radio sve do kolovoza 1979. godine kada je umirovljen.<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.ikc-berlin.de/bosnisch/arhiv/merhumi/kasim_dobraca/kasim_dobraca.html | | url = http://www.ikc-berlin.de/bosnisch/arhiv/merhumi/kasim_dobraca/kasim_dobraca.html | ||
| title = Kratka biografija Kasima Dobrače preuzeta iz knjige „450 generacija“ | | title = Kratka biografija Kasima Dobrače preuzeta iz knjige „450 generacija“ | ||
| Redak 148: | Redak 148: | ||
}}</ref> Kasim Dobrača je bio poznat kao dobar vaiz, pa je jedno vrijeme bio stalni vaiz u [[Gazi Husrev-begova džamija|Begovoj džamiji]], a držao je vazove po mnogim mjestima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] kao i seminarima [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|Udruge ilmijje]]. Pisao je tekstove koje je objavljivao u Glasniku VIS-a, El-Hidaji, [[Behar (časopis)|Novom beharu]], [[Gajret (časopis)|Kalendaru Gajreta]] i drugim listovima, u kojima je objavio oko stotinu kraćih tekstova u vidu članaka, rasprava ili monografija, kao i desetak tekstova sa tematikom iz kulturne povijesti [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. | }}</ref> Kasim Dobrača je bio poznat kao dobar vaiz, pa je jedno vrijeme bio stalni vaiz u [[Gazi Husrev-begova džamija|Begovoj džamiji]], a držao je vazove po mnogim mjestima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] kao i seminarima [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|Udruge ilmijje]]. Pisao je tekstove koje je objavljivao u Glasniku VIS-a, El-Hidaji, [[Behar (časopis)|Novom beharu]], [[Gajret (časopis)|Kalendaru Gajreta]] i drugim listovima, u kojima je objavio oko stotinu kraćih tekstova u vidu članaka, rasprava ili monografija, kao i desetak tekstova sa tematikom iz kulturne povijesti [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. | ||
Preminuo je u Sarajevu, 3. studenog 1979. godine, dva mjeseca poslije objavljivanja feljtona Parergon, autora Derviša Sušića u sarajevskom dnevnom listu [[Oslobođenje]], a u kojem je Dobrača napadan kao pripadnik [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je sarađivala sa [[Hitler]]om.<ref>{{ | Preminuo je u Sarajevu, 3. studenog 1979. godine, dva mjeseca poslije objavljivanja feljtona Parergon, autora Derviša Sušića u sarajevskom dnevnom listu [[Oslobođenje]], a u kojem je Dobrača napadan kao pripadnik [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je sarađivala sa [[Hitler]]om.<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae | | url = http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae | ||
| title = Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače | | title = Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače | ||
| Redak 171: | Redak 171: | ||
| quote = "Nakon deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim ef. Dobrača je preselio na ahiret 3. novembra 1979. godine, treći dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja pamfleta "Parergon" Derviša Sušića u "Oslobođenju". "Parergon" je objavljivan u feljtonu "Oslobođenja" tokom mjeseca ramazana. Glavna oštrica optužbi i klevete Sušićevog udbaškog pamfleta bila je usmjerena protiv Kasima Dobrače i Huseina Đoze. Tako se može reći da je golgota jednog od najvećih intelektualnih stupova islama u BiH započela i završila sa harangom "Oslobođenja"." | | quote = "Nakon deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim ef. Dobrača je preselio na ahiret 3. novembra 1979. godine, treći dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja pamfleta "Parergon" Derviša Sušića u "Oslobođenju". "Parergon" je objavljivan u feljtonu "Oslobođenja" tokom mjeseca ramazana. Glavna oštrica optužbi i klevete Sušićevog udbaškog pamfleta bila je usmjerena protiv Kasima Dobrače i Huseina Đoze. Tako se može reći da je golgota jednog od najvećih intelektualnih stupova islama u BiH započela i završila sa harangom "Oslobođenja"." | ||
}}</ref> | }}</ref> | ||
<ref>{{ | <ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.islambih.net/knjige/BoJaPoViJeStI/m_03.html | | url = http://www.islambih.net/knjige/BoJaPoViJeStI/m_03.html | ||
| title = Boja povjesti | | title = Boja povjesti | ||
| Redak 197: | Redak 197: | ||
== Djela == | == Djela == | ||
* ''Kadijanje i Ahmendije'' (Sarajevo, 1938) | * ''Kadijanje i Ahmendije'' (Sarajevo, 1938) | ||
* ''Kloni se zla: islamsko gledanje na štetne navike'' (Sarajevo, 1974)<ref>{{ | * ''Kloni se zla: islamsko gledanje na štetne navike'' (Sarajevo, 1974)<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.ikc-berlin.de/bosnisch/arhiv/merhumi/kasim_dobraca/kasim_dobraca.html | | url = http://www.ikc-berlin.de/bosnisch/arhiv/merhumi/kasim_dobraca/kasim_dobraca.html | ||
| title = Kratka biografija Kasima Dobrače preuzeta iz knjige „450 generacija“ | | title = Kratka biografija Kasima Dobrače preuzeta iz knjige „450 generacija“ | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 06:46
Kasim ef. Dobrača (Rogatica, 1910. — Sarajevo, 3. studenog 1979.), bošnjački teolog, inicijator Sarajevske rezolucije, te jedan od čelnika Odbora narodnog spasa.
Životopis
Kasim Dobrača je rođen 1910.godine u Vraglovima pokraj Rogatice. Poslije mekteba i osnovne škole došao je u Sarajevo 1920. godine i upisao Gazi Husrev-begovu medresu. Po završetku medrese, prelazi na Šerijatsku sudačku školu koju završava 1928. godine. Potom odlazi u Kairu, gdje upisuje Al-Azhar. Na tom sveučilištu je studirao islamske teološke znanosti i usporedo arapski jezik i književnost. Diplomirao je 1935. godine i vratio se u Sarajevo, gdje je godinu dana radio kao učitelj vjeronauka u Realnoj gimnaziji u Mostaru i srednjoškolskom internatu društva Gajret. Zatim je postavljen za muderisa u Islamskoj ženskoj vjerskoj školi, a zatim u Gazi Husrev-begovoj medresi. Predavao je niz vjerskih predmeta: akaid, fikh, hadis, ahlak, povijest islama i imamet-hatabet-vaz, te arapski jezik i književnost. U medresi se zadržao sve do svibnja 1947. godine, kada je uhićen.
Inicijatore i organizatore potpisivanja Sarajevske rezolucije su nove vlasti poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Kasima Dobraču je kazneno vijeće okružnog suda u Sarajevu osudilo na 15 godina zatvora.[1] Povodom poboljšanja odnosa Jugoslavije i Egipta, nekoliko Bošnjaka je pušteno iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima je bio i Kasim Dobrača koji je poslije deset godina torture u zeničkom zatvoru, narušenog zdravlja, pušten na uslovnu slobodu.[2][3]
Poslije puštanja iz zatvora, 1956. godine je postavljen za knjižničara Gazi Husrev-begove knjižnice, gdje je radio na obradi orijentalnih rukopisa[4] Plod njegovog rada su dvije knjige "Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu". U ovoj knjižnici je radio sve do kolovoza 1979. godine kada je umirovljen.[5] Kasim Dobrača je bio poznat kao dobar vaiz, pa je jedno vrijeme bio stalni vaiz u Begovoj džamiji, a držao je vazove po mnogim mjestima u Bosni i Hercegovini kao i seminarima Udruge ilmijje. Pisao je tekstove koje je objavljivao u Glasniku VIS-a, El-Hidaji, Novom beharu, Kalendaru Gajreta i drugim listovima, u kojima je objavio oko stotinu kraćih tekstova u vidu članaka, rasprava ili monografija, kao i desetak tekstova sa tematikom iz kulturne povijesti Bošnjaka.
Preminuo je u Sarajevu, 3. studenog 1979. godine, dva mjeseca poslije objavljivanja feljtona Parergon, autora Derviša Sušića u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje, a u kojem je Dobrača napadan kao pripadnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je sarađivala sa Hitlerom.[6] [7]
Djela
- Kadijanje i Ahmendije (Sarajevo, 1938)
- Kloni se zla: islamsko gledanje na štetne navike (Sarajevo, 1974)[8]
- Orijentalni medicinski rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu (Sarajevo, 1997)
- Vazovi II (Sarajevo, 2012)
O Dobrači
- Kasim ef. Dobrača: život i djelo (Sarajevo, 2005) – Ferid Dautović
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
locationnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
locationnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
locationnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb
Vanjske povezice
- Tekst koji je povodom godišnjice smrti Kasima ef. Dobrače objavljen na internet stranici Islam Bosna 19. studenog 2009.
- Tekst pod nazivom "Nacionalizam i patriotizam u islamu", objavljen na internet stranici Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most
| |||||