Gazi Husrev-begova knjižnica u Sarajevu
| Gazi Husrev-begova knjižnica | |
|---|---|
 | |
| Zgrada Gazi Husrev-begove knjižnice u Sarajevu | |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Osnovana: | 1537. |
| Adresa: | Gazi Husrev-begova br. 46, 71000 Sarajevo |
| Ravnatelj: | Osman Lavić |
| Internetska stranica: | www.ghb.ba |
Gazi Husrev-begova knjižnica (GHB), osnovana je 8. siječnja 1537. godine u Sarajevu i predstavljala je najznačajniju ustanovu ove vrste na Balkanu tijekom cijelog osmanskog razdoblja.
Fond Knjižnice
Fond Gazi Husrev-begove knjižnice broji oko osamdeset tisuća svezaka knjiga, naslova časopisa i dokumenata na orijentalnim, bošnjačkom i nekim europskim jezicima. Periodika se sastoji od najstarijih listova tiskanih u Bosni i Hercegovini, nekih sarajevskih dnevnih listova kao i gotovo svih naslova bošnjačkih listova i časopisa koji su izlazili ili danas izlaze u Bosni i Hercegovini. Naročito je značajan autograf Ljetopisa sarajevskog kroničara Mula Mustafe-Bašeskije, koji obuhvaća vrijeme od 1747. do 1804. godine.
Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj knjižnici je djelo Ihjau ulumud-din, od Ebu Hamid Muhameda el-Gazalije (umro 1111. godine), teološko-mističko djelo, prepisano 1131. godine. Knjižnica posjeduje veliki broj povijesno bosanskohercegovačkih tekstova od naročite važnosti.[1][2]
Povezani članci
- Gazi Husrev-beg
- Gazi Husrev-begova džamija
- Gazi Husrev-begov bezistan
- Gazi Husrev-begov hanikah
- Gazi Husrev-begova medresa
- Tašlihan
Izvori
- ↑ "Historijat: Gazi Husrev-bego, Gazi Husrev-begov vakuf, Biblioteka" (boš.). ghb.ba. http://www.ghb.ba/historijat Pristupljeno 6. 11. 2017
- ↑ "Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka GHB upisani u registar Memorije svijeta" (boš.). zemaljskimuzej.ba. http://www.zemaljskimuzej.ba/bs/vijesti/sarajevska-hagada-i-rukopisna-zbirka-ghb-upisani-u-registar-memorije-svijeta Pristupljeno 6. 11. 2017
