More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
[[datoteka:Omega Baryon.svg|mini|desno|300px|Tragovi u [[Komora na mjehuriće|komori na mjehuriće]] kada je prvi put otkriven omega barion u Nacionalnom labaratoriju Brookhaven.]] | [[datoteka:Omega Baryon.svg|mini|desno|300px|Tragovi u [[Komora na mjehuriće|komori na mjehuriće]] kada je prvi put otkriven omega barion u Nacionalnom labaratoriju Brookhaven.]] | ||
'''Omega barion''' ili '''omega-čestica''' je [[barion]] koji spada u obitelj [[subatomska čestica|subatomskih čestica]] [[hadroni|hadrona]], koje su predstavljene simbolom Ω, a mogu biti neutralne ili imaju [[elementarni naboj]] +2, +1 ili -1. Omega barioni su barioni koji ne sadrže [[gornji kvark|gornji]] ili [[donji kvark]] (iz prve generacije). <ref> {{ | '''Omega barion''' ili '''omega-čestica''' je [[barion]] koji spada u obitelj [[subatomska čestica|subatomskih čestica]] [[hadroni|hadrona]], koje su predstavljene simbolom Ω, a mogu biti neutralne ili imaju [[elementarni naboj]] +2, +1 ili -1. Omega barioni su barioni koji ne sadrže [[gornji kvark|gornji]] ili [[donji kvark]] (iz prve generacije). <ref> {{Citiranje weba | author=Particle Data Group |url=http://pdg.lbl.gov/2011/reviews/rpp2011-rev-naming-scheme-hadrons.pdf |title= 2010 Review of Particle Physics – Naming scheme for hadrons |accessdate=2011-12-26 }} </ref> Omega barione koji sadrže gornji kvark se ne očekuje da će biti opaženi. To je zato što [[standardni model]] predviđa da će prosječni životni vijek gornjih kvarkova biti približno 5∙10<sup>-25</sup> [[sekunda|sekundi]], što je oko 20 puta manje od vremena djelovanja [[jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]], i stoga oni ne tvore hadrone. <ref> {{cite journal|author=A. Quadt|year=2006|title=Top quark physics at hadron colliders|journal=European Physical Journal C|volume=48|issue=3|pages=835–1000|bibcode = 2006EPJC...48..835Q |doi=10.1140/epjc/s2006-02631-6|url=http://cds.cern.ch/record/1339554 }}</ref> | ||
Prvi otkriveni omega barion bio je Ω<sup>−</sup>, stvoren od 3 [[Strani kvark|strana kvarka]] 1964. <ref> {{cite journal|author=V. E. Barnes|year=1964|title=Observation of a Hyperon with Strangeness Minus Three |url=http://teachers.web.cern.ch/teachers/archiv/HST2001/bubblechambers/omegaminus.pdf|journal=Physical Review Letters|volume=12 |issue=8 |page=204 |bibcode = 1964PhRvL..12..204B|doi = 10.1103/PhysRevLett.12.204|display-authors=etal}} </ref> Otkriće je bio veliko uspjeh u istraživanju kvarkova, jer je pronađeno tek nakon što je njegovo postojanje, [[masa|masu]] i raspad predvidio još 1961. američki [[fizičar]] [[Murray Gell-Mann|M. Gell-Mann]] i, neovisno, izraelski fizičar Yuval Ne’eman. Kako omega barioni nemaju gornji ili donji kvark, svi imaju [[izospin]] 0. | Prvi otkriveni omega barion bio je Ω<sup>−</sup>, stvoren od 3 [[Strani kvark|strana kvarka]] 1964. <ref> {{cite journal|author=V. E. Barnes|year=1964|title=Observation of a Hyperon with Strangeness Minus Three |url=http://teachers.web.cern.ch/teachers/archiv/HST2001/bubblechambers/omegaminus.pdf|journal=Physical Review Letters|volume=12 |issue=8 |page=204 |bibcode = 1964PhRvL..12..204B|doi = 10.1103/PhysRevLett.12.204|display-authors=etal}} </ref> Otkriće je bio veliko uspjeh u istraživanju kvarkova, jer je pronađeno tek nakon što je njegovo postojanje, [[masa|masu]] i raspad predvidio još 1961. američki [[fizičar]] [[Murray Gell-Mann|M. Gell-Mann]] i, neovisno, izraelski fizičar Yuval Ne’eman. Kako omega barioni nemaju gornji ili donji kvark, svi imaju [[izospin]] 0. | ||
Posljednja izmjena od 9. prosinac 2021. u 19:52
Omega barion ili omega-čestica je barion koji spada u obitelj subatomskih čestica hadrona, koje su predstavljene simbolom Ω, a mogu biti neutralne ili imaju elementarni naboj +2, +1 ili -1. Omega barioni su barioni koji ne sadrže gornji ili donji kvark (iz prve generacije). [1] Omega barione koji sadrže gornji kvark se ne očekuje da će biti opaženi. To je zato što standardni model predviđa da će prosječni životni vijek gornjih kvarkova biti približno 5∙10-25 sekundi, što je oko 20 puta manje od vremena djelovanja jake nuklearne sile, i stoga oni ne tvore hadrone. [2]
Prvi otkriveni omega barion bio je Ω−, stvoren od 3 strana kvarka 1964. [3] Otkriće je bio veliko uspjeh u istraživanju kvarkova, jer je pronađeno tek nakon što je njegovo postojanje, masu i raspad predvidio još 1961. američki fizičar M. Gell-Mann i, neovisno, izraelski fizičar Yuval Ne’eman. Kako omega barioni nemaju gornji ili donji kvark, svi imaju izospin 0.
Barioni
Podrobniji članak o temi: BarionBarion (grč. βαρύς: težak + [elektr]on) je subatomska čestica polucijeloga spina, podvrsta hadrona (kao na primjer proton, neutron, lambda barion ili lambda-čestica, sigma barion ili sigma-čestica, ksi barion ili ksi-čestica , delta barion ili delta-čestica i omega barion ili omega-čestica). [4] Barioni su fermioni na koje djeluje jaka nuklearna sila, ili drugim riječima hadroni polucjelobrojnog spina. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 kvarka, za razliku od mezona, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i mezoni su hadroni, čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv barion dolazi iz grčkog βαρύς (barys), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih tvarnih čestica.
Svojstva bariona
| Barion | Oznaka | Kvarkovska građa |
Električni naboj Q/e |
Masa m (MeV/c²) |
Vrijeme poluraspada |
Spin | Izospin |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Proton | p | uud | 1 | 938,3 | stabilan | 1/2 | 1/2 |
| Antiproton |
|
|
- 1 | 938,3 | 1/2 | - 1/2 | |
| Neutron | n | udd | 0 | 939,6 | 880 s | 1/2 | - 1/2 |
| Antineutron |
|
|
0 | 939,6 | 1/2 | 1/2 | |
| Lambda barion | Λ0 | uds | 0 | 1 115,7 | 2,6 ∙ 10–10 s | 1/2 | 0 |
| Sigma barion | Σ+ | uus | 1 | 1 189,4 | 8 ∙ 10–11 s | 1/2 | 1 |
| Sigma barion | Σ0 | uds | 0 | 1 192,6 | 7,4 ∙ 10–20 s | 1/2 | 1 |
| Sigma barion | Σ- | dds | - 1 | 1 197,45 | 1,5 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1 |
| Ksi barion | Ξ0 | uss | 0 | 1 314,86 | 2,9 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1/2 |
| Ksi barion | Ξ- | dss | - 1 | 1 321,71 | 1,6 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1/2 |
| Delta barion | Δ++ | uuu | 2 | 1 232 | 5,6 ∙ 10–24 s | 3/2 | 3/2 |
| Omega barion | Ω- | sss | - 1 | 1 672,45 | 8,2 ∙ 10–11 s | 3/2 | 3/2 |
Hiperoni
Podrobniji članak o temi: HiperonHiperon (grč. hiper: preko, iznad + [elektr]on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark). Hiperoni su otkriveni u razdoblju od 1947. do 1964. Nazivani su po grčkim slovima: lambda hiperon (Λ0), 3 sigma hiperona (Σ+, Σ0 i Σ−), 2 ksi hiperona (Ξ0 i Ξ−) i 1, posljednji otkriveni, omega hiperon (Ω−). Imaju polucjelobrojni spin i pridržavaju se Fermi-Diracove statistike. Međudjeluju jakom nuklearnom silom. Njihovo je vrijeme poluraspada oko jedne desetinke nanosekunde, a najčešće se raspadaju na lakše hiperone, protone, neutrone i mezone (na primjer Ω− → Ξ0 + π− ili pion, Ξ0 → Λ0 + π0, Λ0 → p+ ili proton p+ + π−, Σ+ → n0 ili neutron + π+). Svaki od 7 hiperona ima odgovarajuću antičesticu.
Izvori
- ↑ Particle Data Group. "2010 Review of Particle Physics – Naming scheme for hadrons". http://pdg.lbl.gov/2011/reviews/rpp2011-rev-naming-scheme-hadrons.pdf Pristupljeno 26. prosinac 2011.
- ↑ A. Quadt (2006). "Top quark physics at hadron colliders". European Physical Journal C 48 (3): 835–1000. Bibcode 2006EPJC...48..835Q. doi:10.1140/epjc/s2006-02631-6. http://cds.cern.ch/record/1339554
- ↑ V. E. Barnes (1964). "Observation of a Hyperon with Strangeness Minus Three". Physical Review Letters 12 (8): 204. Bibcode 1964PhRvL..12..204B. doi:10.1103/PhysRevLett.12.204. http://teachers.web.cern.ch/teachers/archiv/HST2001/bubblechambers/omegaminus.pdf
- ↑ barion, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||