Toggle search
Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stanovništvo Jugoslavije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stanovništvo Jugoslavije'''-->[[Datoteka:Yugoslavia ethnic map.jpg|desno|mini|350px|Etnički sastav Jugoslavije 1991.]]
<!--'''Stanovništvo Jugoslavije'''-->[[Datoteka:Yugoslavia ethnic map.jpg|desno|mini|350px|Etnički sastav Jugoslavije 1991.]]


Prema zadnjem službenom popisu stanovništva '''[[SFRJ|Jugoslavije]]''', [[1991.]], ta je država imala 23.528.230 stanovnika<ref>{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761567145/Yugoslavia.html|publisher=MSN encarta|title=Yugoslavia - A. The People of Yugoslavia|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090201185708/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761567145/Yugoslavia.html|archivedate=1 veljače 2009|accessdate=1. svibnja 2009}}</ref><ref name="woodward">[[#Woodward|Woodward 1995.]], str. 32</ref><ref>[http://www.spikyart.org/nationstate/thesis2.htm Overture of Chaos in Yugoslavia]</ref>. Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km<sup>2</sup>. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, [[Hrvatska]] je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika<ref>[http://www.fao.org/ag/aGp/agps/pgrfa/pdf/croatia.pdf Croatia - Country Report]</ref>od kojih je [[Hrvati|Hrvata]] bilo 3.708.308 ili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg je Hrvata bilo zapravo 3.736.356 ili 78,1 % stanovništva.<ref>[http://www.dmmedia.com/kroatienzahlen_hr.htm Hrvatska - površina i stanovništvo]</ref>
Prema zadnjem službenom popisu stanovništva '''[[SFRJ|Jugoslavije]]''', [[1991.]], ta je država imala 23.528.230 stanovnika<ref>{{Citiranje web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761567145/Yugoslavia.html|publisher=MSN encarta|title=Yugoslavia - A. The People of Yugoslavia|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090201185708/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761567145/Yugoslavia.html|archivedate=1 veljače 2009|accessdate=1. svibnja 2009}}</ref><ref name="woodward">[[#Woodward|Woodward 1995.]], str. 32</ref><ref>[http://www.spikyart.org/nationstate/thesis2.htm Overture of Chaos in Yugoslavia]</ref>. Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km<sup>2</sup>. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, [[Hrvatska]] je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika<ref>[http://www.fao.org/ag/aGp/agps/pgrfa/pdf/croatia.pdf Croatia - Country Report]</ref>od kojih je [[Hrvati|Hrvata]] bilo 3.708.308 ili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg je Hrvata bilo zapravo 3.736.356 ili 78,1 % stanovništva.<ref>[http://www.dmmedia.com/kroatienzahlen_hr.htm Hrvatska - površina i stanovništvo]</ref>


Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od [[1921.]], kada je imala 12 milijuna, do [[1991.]], kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. Popisi stanovništva provedeni su u Jugoslaviji [[1948.]], [[1953.]], [[1961.]], [[1971.]], [[1981.]] i 1991.
Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od [[1921.]], kada je imala 12 milijuna, do [[1991.]], kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. Popisi stanovništva provedeni su u Jugoslaviji [[1948.]], [[1953.]], [[1961.]], [[1971.]], [[1981.]] i 1991.
Redak 577: Redak 577:
[[Datoteka:Yugoslavia demography.png|desno|mini|450px|Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.]]
[[Datoteka:Yugoslavia demography.png|desno|mini|450px|Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.]]


Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo, a bilo je i složene etničke strukture bez ijednog većinskog naroda ([[Srbi]] su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali [[1961.]], kada ih je bilo 42.1 %). Najviše se promijenio udio [[Albanci|Albanaca]], čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je [[1948.]] bilo samo 750.431, da bi ih [[1991.]] bilo više od 2,17 milijuna: u Makedoniji ih je bilo 441.987, Hrvatskoj 12.012, Crnoj Gori 40.415, Sloveniji 3.534, a u BiH 4.922. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353 <ref>{{cite web|url=http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/culture/completed/diversity/DGIV_CULT_POL_trans(2003)9_Serbia_EN.PDF|title=National Report - Serbia|author=Branimir Stojković|publisher=[[Vijeće Europe]]|date=rujan 2003.|accessdate=27. prosinca 2010}}</ref> čime ih je u bivšoj Jugoslaviji 1991. bilo  2.177.223. Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše Albanaca, [[Kosovo]], je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila.  
Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo, a bilo je i složene etničke strukture bez ijednog većinskog naroda ([[Srbi]] su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali [[1961.]], kada ih je bilo 42.1 %). Najviše se promijenio udio [[Albanci|Albanaca]], čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je [[1948.]] bilo samo 750.431, da bi ih [[1991.]] bilo više od 2,17 milijuna: u Makedoniji ih je bilo 441.987, Hrvatskoj 12.012, Crnoj Gori 40.415, Sloveniji 3.534, a u BiH 4.922. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353 <ref>{{Citiranje web|url=http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/culture/completed/diversity/DGIV_CULT_POL_trans(2003)9_Serbia_EN.PDF|title=National Report - Serbia|author=Branimir Stojković|publisher=[[Vijeće Europe]]|date=rujan 2003.|accessdate=27. prosinca 2010}}</ref> čime ih je u bivšoj Jugoslaviji 1991. bilo  2.177.223. Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše Albanaca, [[Kosovo]], je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila.  


Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od [[1981.]] do [[1991.]] godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a na Kosovu za čak 166 %. U zadnjih par godine primijećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda - pa i Albanaca - tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031 ). Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.
Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od [[1981.]] do [[1991.]] godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a na Kosovu za čak 166 %. U zadnjih par godine primijećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda - pa i Albanaca - tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031 ). Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.
Redak 587: Redak 587:
=== Nakon raspada SFRJ ===
=== Nakon raspada SFRJ ===


Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] i rata, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države [[2002.]] nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je imala 7.498.001 stanovnika<ref>{{cite web |url=http://www.kulturkontakt.or.at/page.aspx_param_target_is_234059_and_l_is_2.v.aspx |title=Partner countries, regions: Serbia
Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] i rata, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države [[2002.]] nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je imala 7.498.001 stanovnika<ref>{{Citiranje web |url=http://www.kulturkontakt.or.at/page.aspx_param_target_is_234059_and_l_is_2.v.aspx |title=Partner countries, regions: Serbia
|publisher=Kultur Kontakt Austria }}</ref>, Hrvatska 4.437.460<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.
|publisher=Kultur Kontakt Austria }}</ref>, Hrvatska 4.437.460<ref>{{Citiranje web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH }}</ref>, Slovenija 1.964.036<ref>[http://www.mtbslovenia.net/an/sloinfo.htm MTBSlo - Slovenia info]</ref>, Makedonija 2.022.547<ref>[http://www.nbuv.gov.ua/new/2005/makedon/about.html Republic of Macedonia: Basic data]</ref>, Crna Gora 620.145<ref>[http://www.njegos.org/census/index.htm Montenegrin Census' from 1909 to 2003]</ref> dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.  
|publisher=Državni zavod za statistiku RH }}</ref>, Slovenija 1.964.036<ref>[http://www.mtbslovenia.net/an/sloinfo.htm MTBSlo - Slovenia info]</ref>, Makedonija 2.022.547<ref>[http://www.nbuv.gov.ua/new/2005/makedon/about.html Republic of Macedonia: Basic data]</ref>, Crna Gora 620.145<ref>[http://www.njegos.org/census/index.htm Montenegrin Census' from 1909 to 2003]</ref> dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.  


Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 08:35

Etnički sastav Jugoslavije 1991.

Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika[1][2][3]. Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika[4]od kojih je Hrvata bilo 3.708.308 ili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg je Hrvata bilo zapravo 3.736.356 ili 78,1 % stanovništva.[5]

Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. Popisi stanovništva provedeni su u Jugoslaviji 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991.

Nadopunjen popis 1991.

Stanovništvo

  • Jugoslavija - 23.555.274

Etnički sastav

Popis 1991. po jugoslavenskoj evidenciji

Stanovništvo

  • Jugoslavija - 23.540.689

Etnički sastav

Najveći gradovi od 1931. do 1991. godine

Naziv grada 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
Beograd 288938 397711 477982 657362 899095 1087915 1168454
Zagreb 242063 321483 357629 437905 573709 649586 777826
Skoplje 68880 102604 139211 197341 321980 408143 448020
Sarajevo 78170 111087 127471 173144 243980 319017 416497
Ljubljana 59765 104196 124730 149963 194392 224817 267008
Split 35332 53617 64858 85383 129411 169322 189388
Novi Sad 63985 69431 76752 102649 141375 170020 179626
Niš 35384 49332 58656 81250 127654 161376 175391
Rijeka 71966 68780 75328 100989 132222 159433 167964
Priština 14328 19631 24081 38593 69514 108083 161158
Kragujevac 25587 31412 40612 52792 71049 87764 147305
Banja Luka 22165 37128 44354 61121 91112 123937 143079
Podgorica 11015 14369 19868 35054 61727 96074 117875
Osijek 43354 49810 57427 73125 94672 104775 104761
Maribor 33131 62677 70815 82560 96895 106113 103961
Subotica 100058 63079 66091 75036 88813 100516 100386

Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981.

Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
BiH 2.563.767 (16,2%) 2.847.459 (16,8%) 3.277.948 (17,6%) 3.746.111 (18,3%) 4.124.256 (18,4%)
Crna Gora 377.189 (2,4%) 419.873 (2,5%) 471.894 (2,5%) 529.604 (2,6%) 584.310 (2,6%)
Hrvatska 3.779.858 (24%) 3.936.022 (23,2%) 4.159.696 (22,4%) 4.426.221 (21,6%) 4.601.469 (20,5%)
Makedonija 1.152.986 (7,3%) 1.304.514 (7,7%) 1.406.003 (7,6%) 1.647.308 (8%) 1.909.136 (8,5%)
Slovenija 1.439.800 (9,1%) 1.504.427 (8,8%) 1.591.523 (8,6%) 1.727.137 (8,4%) 1.891.864 (8,4%)
Srbija 6.527.966 (41,4%) 6.979.154 (41,2%) 7.642.227 (41,2%) 8.446.591 (41,2%) 9.313.676 (41,5%)
SFRJ 15.841.566 (100%) 16.991.449 (100%) 18.549.291 (100%) 20.522.972 (100%) 22.424.711 (100%)

Etnički sastav od 1948. do 1981.

Narodnosti 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
Srbi 6.547.117 (41,5%) 7.065.923 (41,7%) 7.806.152 (42,1%) 8.143.246 (39,7%) 8.140.452 (36,3%)
Hrvati 3.784.353 (24%) 3.975.550 (23,5%) 4.293.809 (23,1%) 4.526.782 (22,1%) 4.428.005 (19,7%)
Bošnjaci 808.921 (5.1%) 998.698 (5.9%) 972.940 (5.2%) 1.729.932 (8.4%) 1.999.957 (8.9%)
Slovenci 1.415.432 (9%) 1.487.100 (8.8%) 1.589.211 (8.6%) 1.678.032 (8.2%) 1.753.554 (7.8%)
Albanci 750.431 (4.8%) 754.245 (4.5%) 914.733 (4.9%) 1.309.523 (6.4%) 1.730.364 (7.7%)
Makedonci 810.126 (5.1%) 893.247 (5.3%) 1.045.513 (5.6%) 1.194.784 (5.8%) 1.339.729 (6%)
SFRJ 15.772.098 (100%) 16.936.573 (100%) 18.549.291 (100%) 20.522.972 (100%) 22.424.711 (100%)

[8]

Popis 1921.

U popisu iz 1921. ukupno je bilo 11.984.911 stanovnika, dok je sastav stanovništva bio podjeljen prvo po jezičnoj pripadnosti, a poslije po nacionalnosti:

  • Slovenci: 1.019.997 (8,51%)
  • Nijemci: 505.790 (4,22%)
  • Mađari: 467.658 (3,9%)
  • Albanci: 439.657 (3,67%)
  • Rumunji: 231.068 (1,93%)
  • Turci: 150.322 (1,26%)
  • Česi: 115.532 (0,96%)
  • Rusini: 25.615 (0,21%)
  • Rusi: 20.568 (0,17%)
  • Poljaci: 14.764 (0,12%)
  • Talijani: 12.553 (0,11%)
  • Ostali: 69.878 (0,58%)

Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1991.

Prosječan broj članova 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
BiH 5,15 5,04 4,64 4,41 4,00
Crna Gora 4,51 4,56 4,43 4,34 4,09
Hrvatska 4,94 3,81 3,56 3,43 3,23
Makedonija 5.27 5.30 5.02 4.68 4.39
Slovenija 3.78 3.66 3.47 3.35 3.18
Srbija 4.39 4.32 3.96 3.76 3.63
SFRJ 4.37 4.29 3.99 3.82 3.62

[9]

Broj Srba i njihov udio po republikama od 1948. do 1991.

Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
BiH 1.136.116 (44.3%) 1.264.372 (44.4%) 1.406.057 (42.9%) 1.393.148 (37.2%) 1.320.644 (32.0%) 1.369.258 (31.4%)
Crna Gora 6.707 (1.8%) 13.864 (3.3%) 14.087 (3.0%) 39.512 (7.5%) 19.407 (3.3%) 57.176 (9.3%)
Hrvatska 543.795 (14.5%) 588.411 (15.0%) 624.985 (15.0%) 626.789 (14.2%) 531.502 (11.5%) 580.762 (12.2%)
Makedonija 29.721 (2.6%) 35.112 (2.7%) 42.728 (3.0%) 46.465 (2.8%) 44.182 (2.3%) 44.159 (2.1)
Slovenija 7.048(0.5%) 11.225(0.8%) 13.609(0.9%) 20.251(1.2%) 42.182(2.2%) 47.097(2.4)
Srbija 4.823.730(73.8%) 5.152.939(73.8%) 5.704.686(74.6%) 6.016.811(71.2%) 6.182.159(66.4%) 6.428.420(65.8%)
Uža Srbija 3.810.573(92.1%) 4.088.724(91.7%) 4.459.953(92.5%) 4.699.415(89.5%) 4.865.283(85.4%) 5.081.766(87.3%)
Vojvodina 841.246(50.6%) 874.346(51.1%) 1.017.717(54.9%) 1.089.132(55.8%) 1.107.378(54.4%) 1.151.353(57.3%)
Kosovo 171.911(23.6%) 189.869(23.5%) 227.016(23.5%) 228.264(18.4%) 209.498(13.2%) 195.301(10.0%)
SFRJ 6.547.117(41.5%) 7.065.923(41.7%) 7.806.152(42.1%) 8.143.246(39.7%) 8.140.507(36.3%) 8.526.872(36.2%)

[10]

Broj Hrvata i njihov udio u republikama od 1948. do 1991.

Bivše republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
SR Bosna i Hercegovina 614.123 23,9 % 654.229 23,0 % 711.665 21,7 % 772.491 20,6 % 758.140 18,4 % 755.895 17,3 %
SR Crna Gora 6.808 1,8 % 9.814 2,3 % 10.664 2,3 % 9.192 1,7 % 6.904 1,2 % 6.249 1 %
SR Hrvatska 2.975.399 78,7 % 3.128.661 79,5 % 3.339.890 80,3 % 3.513.647 79,4 % 3.454.356 75,1 % 3.736.356[11] 78,1 %
SR Makedonija 2.060 0,2 % 2.710 0,2 % 3.750 0,3 % 3.882 0,2 % 3.307 0,2 % 2.248 (1994.)[12] 0,1 %
SR Slovenija 16.069 1,1 % 17.978 1,2 % 31.429 2,0 % 42.657 2,5 % 55.625 2,9 % 54.212 2,8 %
SR Srbija 169.894 2,6 % 162.158 2,3 % 196.411 2,6 % 184.913 2,2 % 149.368 1,6 % 105.406 1,1 %
SFRJ 3.784.353 24,0 % 3.975.550 23,5 % 4.293.809 23,1 % 4.526.782 22,1 % 4.428.005 19,7 % 4.660.366 19,8 %

[13]

Promjene

Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.

Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo, a bilo je i složene etničke strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42.1 %). Najviše se promijenio udio Albanaca, čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih 1991. bilo više od 2,17 milijuna: u Makedoniji ih je bilo 441.987, Hrvatskoj 12.012, Crnoj Gori 40.415, Sloveniji 3.534, a u BiH 4.922. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353 [14] čime ih je u bivšoj Jugoslaviji 1991. bilo 2.177.223. Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše Albanaca, Kosovo, je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila.

Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a na Kosovu za čak 166 %. U zadnjih par godine primijećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda - pa i Albanaca - tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031 ). Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.

1981. najveći gradovi su bili Beograd (1.087.915 stanovnika), Zagreb (648.586 stanovnika), Skopje (479.017 stanovnika), Sarajevo (408.143 stanovnika), i Ljubljana (224.817 stanovnika).[15]

Od 22,4 milijuna stanovnika, Srpskohrvatski jezik je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72,9 % stanovništva, Slovenski 1.761.393 stanovnika ili 7,9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7,8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6,1 % a ostalih 5,3 % je govorilo drugim jezicima[16]. Nepismenih je 1953. bilo 25,4 %, 1971. 15.1 % da bi 1981. taj udio smanjen na 9,5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su Kosovo sa 17,6 % i Bosna sa 14,5 % stanovništva[17].

Nakon raspada SFRJ

Nakon raspada SFRJ i rata, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je imala 7.498.001 stanovnika[18], Hrvatska 4.437.460[19], Slovenija 1.964.036[20], Makedonija 2.022.547[21], Crna Gora 620.145[22] dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.

Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema stranici GeoHive, Federacija Bosne i Hercegovine je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt Brčko 43.516 a Republika Srpska 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja[23]. Nationsencyclopedia procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u srpnju 2001. imala 3.922.205 stanovnika[24]. CIA World Fact Book je također procijenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika[25][26]. S druge strane, International Atomic Energy Agency citira da su Svjetska banka i Međunarodna Energetska Agencija procijenile da je BiH tada imala oko 4,06 milijuna stanovnika, zasnovano po kompilaciji podataka o potrošnji energije te države[27].

BBC procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2,0 do 2,2 milijuna stanovnika.[28] S druge strane, OSCE daje procjenu da je tada Kosovo imalo čak 2,4 milijuna žitelja.[29]

Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 milijuna i 2,0 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 milijuna i 2,4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.

Izvori

  1. ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • ↑ 2,0 2,1 Woodward 1995., str. 32
  • ↑ Overture of Chaos in Yugoslavia
  • ↑ Croatia - Country Report
  • ↑ Hrvatska - površina i stanovništvo
  • ↑ Stanovništvo Jugoslavije 1991.
  • ↑ Demografski identitet Srba i Hrvata u Jugoslaviji prema popisima stanovništva od 1921. do 1991. godine Đorđe Borozan. Preuzeto 1. svibnja 2009.
  • ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
  • ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1986.; str. 119
  • ↑ Spasovski-Kicosev-Živković: The Serbs in the Former SFR of YugoslaviaProjekt Rastko
  • ↑ Stanovništvo Hrvatske 1931-2001
  • ↑ HRVATSKA NACIONALNA MANJINA U MAKEDONIJIMinistarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
  • ↑ Hrvati zaostajali, drugi rasli bržeVjesnik
  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    • ]]}},

  • ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124, 125, 126
  • ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
  • ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 118
  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ MTBSlo - Slovenia info
  • ↑ Republic of Macedonia: Basic data
  • ↑ Montenegrin Census' from 1909 to 2003
  • ↑ Bosnia and Herzegovina statisticsGeoHive
  • ↑ BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overviewNationsencyclopedia
  • ↑ CIA world fact book; Bosnia and Herzegovina
  • ↑ Bosnia profileWorldpress.org
  • ↑ Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB) - Bosnia and Herzegovina populationIAEA.org
  • ↑ Europe|Muslims in EuropeBBC
  • ↑ Population - Kosovo

    • Literatura

    • Woodward, Susan L. (1995). Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War. Washington: Brookings Institution Press. ISBN 9780815795131 

    Vanjske poveznice

    Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stanovništvo_Jugoslavije&oldid=366241"