More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina) |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
== Mladost == | == Mladost == | ||
Perinović je rođen u Zagrebu 1949. u zgradi u Ulici Bečićeve stube 2, gdje je kasnije bio ured predsjednika Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name=Vecernji>{{ | Perinović je rođen u Zagrebu 1949. u zgradi u Ulici Bečićeve stube 2, gdje je kasnije bio ured predsjednika Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name=Vecernji>{{Citiranje novina|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/rodio-sam-se-zagrebu-sobi-kojoj-je-bio-prvi-ured-dr-tudmana-clanak-198519 |title=Rodio sam se u Zagrebu, u sobi u kojoj je bio prvi ured dr. Tuđmana |publisher=[[Večernji list]] |date=2. listopada 2010. |accessdte=8. rujna 2013.}}</ref> Njegov djed, Vladimir Perinović, profesor latinskog, izgradio je kuću u Sarajevu na dan uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. U toj kući Perinović živi danas nakon preseljenja u Sarajevo 1956. Njegov otac je bio liječnik i kao nepodoban je po kazni premješten na rad u Sarajevo 1949., tako je Perinović s majkom živio u Zagrebu sve do 1956. Neprijateljstvo prema komunističkom režimu u Perinoviću se javilo nakon preseljenja u Sarajevo. Kako je naveo, to se dogodilo zbog zabrane prodavanja borova u vrijeme Božića i zbog poginule rodbine supruge u [[Bleiburška tragedija|Bleiburškoj tragediji]] čija tijela nikad nisu pronađena.<ref name=Vecernji/> | ||
Nakon završenog studija medicine, Perinović je jedno vrijeme radio i u [[NATO|NATO-voj]] bolnici u [[Berlin|Zapadnom Berlinu]].<ref name=Vecernji/> | Nakon završenog studija medicine, Perinović je jedno vrijeme radio i u [[NATO|NATO-voj]] bolnici u [[Berlin|Zapadnom Berlinu]].<ref name=Vecernji/> | ||
| Redak 46: | Redak 46: | ||
{{citat|Normalno, kao i svaki čovjek koji ima imalo taštine, bio sam pogođen i pomalo razočaran. Ali bio sam tada i dvadeset godina mlađi. Kada govorimo o Franji Tuđmanu prije dvadeset godina i danas, on je za mene i dalje najozbiljnija politička ličnost koja je obilježila noviju hrvatsku povijest. Naime, prvotno sam iz taštine bio ljut, međutim, te su emocije brzo splasnule. Točno je da se nisam slagao u svim segmentima s dr. Tuđmanom, no tek kasnije sam dobio poruku iz Zagreba da se zanimao za mene. Čak smo se trebali jednom prigodom i sastati, ali do tog susreta nije došlo. Međutim, i danas mislim da je dr. Tuđman bio najbolji predsjednik, bio je autoritet, vizionar i čovjek koji je na čelu hrvatske države bio u teškim vremenima, agresije i rata.|Davor Perinović o smjeni s položaja predsjednika HDZ-a BiH , 2. listopada 2010.<ref name=Vecernji/>}} | {{citat|Normalno, kao i svaki čovjek koji ima imalo taštine, bio sam pogođen i pomalo razočaran. Ali bio sam tada i dvadeset godina mlađi. Kada govorimo o Franji Tuđmanu prije dvadeset godina i danas, on je za mene i dalje najozbiljnija politička ličnost koja je obilježila noviju hrvatsku povijest. Naime, prvotno sam iz taštine bio ljut, međutim, te su emocije brzo splasnule. Točno je da se nisam slagao u svim segmentima s dr. Tuđmanom, no tek kasnije sam dobio poruku iz Zagreba da se zanimao za mene. Čak smo se trebali jednom prigodom i sastati, ali do tog susreta nije došlo. Međutim, i danas mislim da je dr. Tuđman bio najbolji predsjednik, bio je autoritet, vizionar i čovjek koji je na čelu hrvatske države bio u teškim vremenima, agresije i rata.|Davor Perinović o smjeni s položaja predsjednika HDZ-a BiH , 2. listopada 2010.<ref name=Vecernji/>}} | ||
{{citat|Za mene je i dalje pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman jedini političar koji je imao viziju stvaranja hrvatske države, ali i realnu sliku stanja u BiH, ili bolje rečeno kakva će ona biti za dvadeset godina. [...] Mnogima se ovakav odgovor neće svidjeti, jer su ga mnogi iz ove sredine optuživali i oštro kritizirali. Međutim, on je bio svjestan kakav će danas biti položaj Hrvata u BiH. Mi to danas živimo, i nema dana kada se ne sjetim njega, jer ovo što se danas događa u BiH, on je meni to govorio prije dvadeset godina. Dakako, govorim o odnosima između Hrvata i Bošnjaka, kako na prostoru Federacije, tako i u glavnom gradu, točnije o majorizaciji i nejednakopravnosti Hrvata u cijeloj BiH. To isto mi je govorio i moj pokojni otac, ali se ja tada nisam slagao s takvim mišljenjem. Možda sam bio površan, međutim, danas u praksi je sve postalo drukčije pa i taj suživot o kojem se dosta govori zadnjih godina. Puno je bolje biti dobar susjed imati tarabu i znati čije je što, nego biti pod zajedničkim krovom koji stalno prokišnjava. Drugim riječima, dok god Hrvati ne budu imali svoj entitet, u praksi će i dalje biti samo konstitutivni narod koji je majoriziran i nejednakopravan.|Davor Perinović, 19. studenog 2012.<ref>{{ | {{citat|Za mene je i dalje pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman jedini političar koji je imao viziju stvaranja hrvatske države, ali i realnu sliku stanja u BiH, ili bolje rečeno kakva će ona biti za dvadeset godina. [...] Mnogima se ovakav odgovor neće svidjeti, jer su ga mnogi iz ove sredine optuživali i oštro kritizirali. Međutim, on je bio svjestan kakav će danas biti položaj Hrvata u BiH. Mi to danas živimo, i nema dana kada se ne sjetim njega, jer ovo što se danas događa u BiH, on je meni to govorio prije dvadeset godina. Dakako, govorim o odnosima između Hrvata i Bošnjaka, kako na prostoru Federacije, tako i u glavnom gradu, točnije o majorizaciji i nejednakopravnosti Hrvata u cijeloj BiH. To isto mi je govorio i moj pokojni otac, ali se ja tada nisam slagao s takvim mišljenjem. Možda sam bio površan, međutim, danas u praksi je sve postalo drukčije pa i taj suživot o kojem se dosta govori zadnjih godina. Puno je bolje biti dobar susjed imati tarabu i znati čije je što, nego biti pod zajedničkim krovom koji stalno prokišnjava. Drugim riječima, dok god Hrvati ne budu imali svoj entitet, u praksi će i dalje biti samo konstitutivni narod koji je majoriziran i nejednakopravan.|Davor Perinović, 19. studenog 2012.<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/dr-perinovi%C4%87-ravnopravnost-hrvata-u-bih-kao-naroda-odavno-ne-postoji |title=Dr. Perinović: Ravnopravnost Hrvata u BiH kao naroda odavno ne postoji |publisher=Dnevnik.ba |date=19. studenog 2012. |accessdate=8. rujna 2013.}}</ref>}} | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 6. prosinac 2021. u 01:25
| Davor Perinović | |
|---|---|
| 1. predsjednik HDZ-a BiH | |
| trajanje službe 18. kolovoza 1990. – 5. rujna 1990. | |
| Prethodnik | ured osnovan |
| Nasljednik | Stjepan Kljujić |
| Rođenje | 1949. |
| Politička stranka | HDZ BiH |
| Zanimanje | liječnik |
Davor Perinović (1949.), hrvatski bosanskohercegovački liječnik i osnivač Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.
Mladost
Perinović je rođen u Zagrebu 1949. u zgradi u Ulici Bečićeve stube 2, gdje je kasnije bio ured predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana.[1] Njegov djed, Vladimir Perinović, profesor latinskog, izgradio je kuću u Sarajevu na dan uspostave Nezavisne Države Hrvatske. U toj kući Perinović živi danas nakon preseljenja u Sarajevo 1956. Njegov otac je bio liječnik i kao nepodoban je po kazni premješten na rad u Sarajevo 1949., tako je Perinović s majkom živio u Zagrebu sve do 1956. Neprijateljstvo prema komunističkom režimu u Perinoviću se javilo nakon preseljenja u Sarajevo. Kako je naveo, to se dogodilo zbog zabrane prodavanja borova u vrijeme Božića i zbog poginule rodbine supruge u Bleiburškoj tragediji čija tijela nikad nisu pronađena.[1]
Nakon završenog studija medicine, Perinović je jedno vrijeme radio i u NATO-voj bolnici u Zapadnom Berlinu.[1]
Politička djelatnost
Na politički aganžman nagovorio ga je župnik don Ante Jelić. Perinović se do tada dvoumio između priklanjanja Marku Veselici iz Hrvatske demokratske stranke i Tuđmanu iz Hrvatske demokratske zajednice. Nakon čitanja Glasnika HDZ-a odlučio je pristupiti HDZ-u jer je bio "impresioniran plemenitim idejama njihova pokreta" kako je naveo u pismu u kojem je izrazio želju za pristupanjem. U Zagrebu se susreo s Ivanom Bobetkom, sinom generala Janka Bobetka kojeg je istom prigodom upoznao, a uskoro se sastao i s Tuđmanom. Nakon sastanka s Tuđmanom, Perinović je započeo pripreme osnivanja HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Prvi pomagači pri toj zadaći bili su njegovi osobni prijatelji iz župe, Zdenko i Mario Milošević te Nijaz Begić; uskoro se osnivanju pridružio i Pavao Ilić te su ovi ljudi činili korijen HDZ-a u Sarajevu.[1] Po Tuđmanovom savjetu i inzistiranju, Perinović je u rukovodstvo HDZ-a nastojao uključiti što više Muslimana jer je Tuđman tvrdio da "nema Bosne i bosanske politike bez Muslimana".[2] Sastanci su se održavali u Perinovićevoj kući u Kelemovoj ulici. Perinovićeva kuća bila je pod prismotrom milicije, pa su često sastanke održavali i na tavanu, a također mu je prisluškivan i telefon zbog čega su rabili šifrirane poruke.[1] Za sebe je Perinović rekao da je "jedini Srbin predsjednik hrvatske stranke." Svojom izjavom da su "bosanski fratri gori od komunista" narušio je svoj položaj u HDZ-u.[3] Prva konvencija HDZ-a BiH održana je u Skenderiji u Sarajevu 5. rujna 1990. Na toj konvenciji Perinović je smijenjen s mjesta predsjednika HDZ-a BiH nakon samo 19 dana vodstva stranke. Perinović je kasnije putovao i u prvom hrvatskom izaslanstvu u Sjedinjene Države i Kanadu te je tom prilikom upoznao i Gojka Šuška te Josipa Manolića. Perinović je, zajedno s još nekoliko suradnika iz HDZ-a, po nalogu Tuđmana, pomogao i pri osnivanju Stranke demokratske akcije.[1]
Nakon rata
U suradnji s timom ortotičara Otto Bock Sarajevo, Perinović sudjeluje u istraživanjima na području konzervativne ortopedije i ortoze, s naglaskom na tretman skolioze. Problemom skolioze Perinović se bavi već 40 godina u svojoj lječničkoj karijeri. Razvio metodu uzimanja otisaka za individualnu izradu ortoze u korigiranom derotacijskom položaju. Perinovićevom metodom dolazi do korekcije rotacije kralješka i tako utječe na osnovni uzrok nastanka većine skolioza.[4]
Politički stavovi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 "Rodio sam se u Zagrebu, u sobi u kojoj je bio prvi ured dr. Tuđmana". Večernji list. 2. listopada 2010.. http://www.vecernji.ba/vijesti/rodio-sam-se-zagrebu-sobi-kojoj-je-bio-prvi-ured-dr-tudmana-clanak-198519
- ↑ Jonjić, Tomislav. Velika Britanija i razbijanje Bosne i Hercegovine
- ↑ Ivica Lučić: Osobni osvrtaj na razvoj i stanje elita u Bosni i Hercegovini. Status, prosinca 2009. Preuzeto 6. prosinca 2013.
- ↑ Zlatko Tulić: Derotacijskim korzetom liječe krivu kralješnicu. Večernji list, 10. siječnja 2013. Preuzeto 6. prosinca 2013.
- ↑ "Dr. Perinović: Ravnopravnost Hrvata u BiH kao naroda odavno ne postoji". Dnevnik.ba. 19. studenog 2012.. http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/dr-perinovi%C4%87-ravnopravnost-hrvata-u-bih-kao-naroda-odavno-ne-postoji Pristupljeno 8. rujna 2013.