Razlika između inačica stranice »Gunnar Myrdal«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Stockholmu 1923. godine, doktorat iz ekonomije obranio je 1927. godine. Svoju suprugu Alvu Reimer upoznao je 1919. godine, a oženili su se 1924. godine. Iz braka s Alvom ima dvije kćeri i sina. [[Alva Myrdal]] je dobila [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1982. zajedno s Meksikancem [[Alfonso García Robles|Alfonsom Roblesom]] zbog zajedničkog zalaganja za međunarodno razoružanje u [[UN]]-u. | Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Stockholmu 1923. godine, doktorat iz ekonomije obranio je 1927. godine. Svoju suprugu Alvu Reimer upoznao je 1919. godine, a oženili su se 1924. godine. Iz braka s Alvom ima dvije kćeri i sina. [[Alva Myrdal]] je dobila [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1982. zajedno s Meksikancem [[Alfonso García Robles|Alfonsom Roblesom]] zbog zajedničkog zalaganja za međunarodno razoružanje u [[UN]]-u. | ||
Godine 1974., dobio je Nobelovu nagradu zajedno s [[Friedrich Hayek|Friedrichom Hayekom]] za "svoj pionirski rad u teoriji novca i ekonomskim kolebanjima i za njegovu prodornu analizu međuovisnosti gospodarskih, društvenih i institucionalnih pojava."<ref name="nobel">{{ | Godine 1974., dobio je Nobelovu nagradu zajedno s [[Friedrich Hayek|Friedrichom Hayekom]] za "svoj pionirski rad u teoriji novca i ekonomskim kolebanjima i za njegovu prodornu analizu međuovisnosti gospodarskih, društvenih i institucionalnih pojava."<ref name="nobel">{{Citiranje weba |publisher=NobelPrize.org |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1974/index.htm |title=Nobelova nagrada za ekonomiju |accessdate=27. studenog 2009.}}</ref> Dva nobelovca Hayek i Myrdal često su imali suprotstavljene stavove o planiranju. Myrdal u svojim radovima spominje tri vrste planiranja. Prvo je indikativno, okvirno, orijentaciono planiranje koje se primjenjivalo u zapadnim [[Kapitalizam|kapitalističkim]] zemljama. Drugo je [[SSSR|sovjetsko]] planiranje koje Myrdal oštro kritizira, te treće najraširenije planiranje | ||
koje se primjenjuju u gotovo svim zemljama u razvoju. | koje se primjenjuju u gotovo svim zemljama u razvoju. | ||
Myrdal je u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] najpoznatiji po svome proučavanju rasnih odnosa, koja je objavio u svojoj knjizi. U dvjeme knjigama „The Trend Toward Economic Planning“(1951.) i „Beyond Welfare State: Economic Planning and Its International Implications“ (1967.) obrazlaže geneze i opravdanosti državnoga intervencionizma i planiranja u zapadnim ekonomijama u drugoj polovici 20. stoljeća. | Myrdal je u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] najpoznatiji po svome proučavanju rasnih odnosa, koja je objavio u svojoj knjizi. U dvjeme knjigama „The Trend Toward Economic Planning“(1951.) i „Beyond Welfare State: Economic Planning and Its International Implications“ (1967.) obrazlaže geneze i opravdanosti državnoga intervencionizma i planiranja u zapadnim ekonomijama u drugoj polovici 20. stoljeća. | ||
Trenutačna izmjena od 01:46, 18. studenoga 2021.
Gunnar Myrdal (Gustafs, 6. prosinca 1898. - Danderyd, 17. svibnja 1987.) švedski ekonomist, sociolog i političar. Godine 1974. dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Stockholmu 1923. godine, doktorat iz ekonomije obranio je 1927. godine. Svoju suprugu Alvu Reimer upoznao je 1919. godine, a oženili su se 1924. godine. Iz braka s Alvom ima dvije kćeri i sina. Alva Myrdal je dobila Nobelovu nagradu za mir 1982. zajedno s Meksikancem Alfonsom Roblesom zbog zajedničkog zalaganja za međunarodno razoružanje u UN-u.
Godine 1974., dobio je Nobelovu nagradu zajedno s Friedrichom Hayekom za "svoj pionirski rad u teoriji novca i ekonomskim kolebanjima i za njegovu prodornu analizu međuovisnosti gospodarskih, društvenih i institucionalnih pojava."[1] Dva nobelovca Hayek i Myrdal često su imali suprotstavljene stavove o planiranju. Myrdal u svojim radovima spominje tri vrste planiranja. Prvo je indikativno, okvirno, orijentaciono planiranje koje se primjenjivalo u zapadnim kapitalističkim zemljama. Drugo je sovjetsko planiranje koje Myrdal oštro kritizira, te treće najraširenije planiranje koje se primjenjuju u gotovo svim zemljama u razvoju. Myrdal je u Sjedinjenim Američkim Državama najpoznatiji po svome proučavanju rasnih odnosa, koja je objavio u svojoj knjizi. U dvjeme knjigama „The Trend Toward Economic Planning“(1951.) i „Beyond Welfare State: Economic Planning and Its International Implications“ (1967.) obrazlaže geneze i opravdanosti državnoga intervencionizma i planiranja u zapadnim ekonomijama u drugoj polovici 20. stoljeća.
Hospitaliziran je dva mjeseca prije nego što je umro u bolnici u Danderydu, nedaleko Stockholmu, 17. svibnja 1987. godine. Njegova kći Kaj Folster i njegov unuk, Janken Myrdal, bili su uz njega.
Vanjske poveznice
- Nagrada Švedske banke za Ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela 1974.
- Gunnar Myrdal, rast procesa i ravnoteža teorije
- IDEAS/RePEc
Izvori
- ↑ "Nobelova nagrada za ekonomiju". NobelPrize.org. http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1974/index.htm Pristupljeno 27. studenog 2009.