Pontsko-kaspijska stepa: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Pojam Pontsko-kaspijske regije u [[Biogeografija|biogeografiji]] upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala [[Crno more|Crnoga]] i [[Azovsko more|Azovskoga mora]] te [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]]. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su [[konj]]i prvi put bili pripotomljeni.<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2009/04/090423142541.htm "Mystery Of Horse Domestication Solved?"], ''sciencedaily.com.'', pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> | Pojam Pontsko-kaspijske regije u [[Biogeografija|biogeografiji]] upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala [[Crno more|Crnoga]] i [[Azovsko more|Azovskoga mora]] te [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]]. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su [[konj]]i prvi put bili pripotomljeni.<ref>[https://www.sciencedaily.com/releases/2009/04/090423142541.htm "Mystery Of Horse Domestication Solved?"], ''sciencedaily.com.'', pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> | ||
Prema [[Kurganska teorija|Kurganskoj teoriji]] Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]] te [[Indoeuropski prajezik|Indoeuropskoga prajezika]].<ref>{{ | Prema [[Kurganska teorija|Kurganskoj teoriji]] Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]] te [[Indoeuropski prajezik|Indoeuropskoga prajezika]].<ref>{{Citiranje knjige| title=The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World| author=David W. Anthony| isbn=9781400831104| publisher=Princeton University Press | title-link=The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World| date=2010-07-26}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://www.biorxiv.org/content/early/2015/02/10/013433|title=Massive migration from the steppe is a source for Indo-European languages in Europe|first1=Wolfgang|last1=Haak|first2=Iosif|last2=Lazaridis|first3=Nick|last3=Patterson|first4=Nadin|last4=Rohland|first5=Swapan|last5=Mallick|first6=Bastien|last6=Llamas|first7=Guido|last7=Brandt|first8=Susanne|last8=Nordenfelt|first9=Eadaoin|last9=Harney|first10=Kristin|last10=Stewardson|first11=Qiaomei|last11=Fu|first12=Alissa|last12=Mittnik|first13=Eszter|last13=Bánffy|first14=Christos|last14=Economou|first15=Michael|last15=Francken|first16=Susanne|last16=Friederich|first17=Rafael Garrido|last17=Pena|first18=Fredrik|last18=Hallgren|first19=Valery|last19=Khartanovich|first20=Aleksandr|last20=Khokhlov|first21=Michael|last21=Kunst|first22=Pavel|last22=Kuznetsov|first23=Harald|last23=Meller|first24=Oleg|last24=Mochalov|first25=Vayacheslav|last25=Moiseyev|first26=Nicole|last26=Nicklisch|first27=Sandra L.|last27=Pichler|first28=Roberto|last28=Risch|first29=Manuel A. Rojo|last29=Guerra|first30=Christina|last30=Roth|first31=Anna|last31=Szécsényi-Nagy|first32=Joachim|last32=Wahl|first33=Matthias|last33=Meyer|first34=Johannes|last34=Krause|first35=Dorcas|last35=Brown|first36=David|last36=Anthony|first37=Alan|last37=Cooper|first38=Kurt Werner|last38=Alt|first39=David|last39=Reich|date=10 February 2015|journal=bioRxiv|pages=013433|accessdate=31 August 2019|via=biorxiv.org|doi=10.1101/013433|arxiv=1502.02783}}</ref><ref>{{Cite journal | doi=10.1038/nature14507| pmid=26062507| title=Population genomics of Bronze Age Eurasia| journal=Nature| volume=522| issue=7555| pages=167–172| year=2015| last1=Allentoft| first1=Morten E.| last2=Sikora| first2=Martin| last3=Sjögren| first3=Karl-Göran| last4=Rasmussen| first4=Simon| last5=Rasmussen| first5=Morten| last6=Stenderup| first6=Jesper| last7=Damgaard| first7=Peter B.| last8=Schroeder| first8=Hannes| last9=Ahlström| first9=Torbjörn| last10=Vinner| first10=Lasse| last11=Malaspinas| first11=Anna-Sapfo| last12=Margaryan| first12=Ashot| last13=Higham| first13=Tom| last14=Chivall| first14=David| last15=Lynnerup| first15=Niels| last16=Harvig| first16=Lise| last17=Baron| first17=Justyna| last18=Casa| first18=Philippe Della| last19=Dąbrowski| first19=Paweł| last20=Duffy| first20=Paul R.| last21=Ebel| first21=Alexander V.| last22=Epimakhov| first22=Andrey| last23=Frei| first23=Karin| last24=Furmanek| first24=Mirosław| last25=Gralak| first25=Tomasz| last26=Gromov| first26=Andrey| last27=Gronkiewicz| first27=Stanisław| last28=Grupe| first28=Gisela| last29=Hajdu| first29=Tamás| last30=Jarysz| first30=Radosław| displayauthors=29| url=https://depot.ceon.pl/handle/123456789/13155}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://www.biorxiv.org/content/early/2015/03/13/016477|title=Eight thousand years of natural selection in Europe|first1=Iain|last1=Mathieson|first2=Iosif|last2=Lazaridis|first3=Nadin|last3=Rohland|first4=Swapan|last4=Mallick|first5=Bastien|last5=Llamas|first6=Joseph|last6=Pickrell|first7=Harald|last7=Meller|first8=Manuel A. Rojo|last8=Guerra|first9=Johannes|last9=Krause|first10=David|last10=Anthony|first11=Dorcas|last11=Brown|first12=Carles Lalueza|last12=Fox|first13=Alan|last13=Cooper|first14=Kurt W.|last14=Alt|first15=Wolfgang|last15=Haak|first16=Nick|last16=Patterson|first17=David|last17=Reich|date=14 March 2015|journal=bioRxiv|pages=016477|accessdate=31 August 2019|via=biorxiv.org|doi=10.1101/016477}}</ref> | ||
== Zemljopis i ekologoija == | == Zemljopis i ekologoija == | ||
Inačica od 17. studeni 2021. u 23:39
Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj. od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana, čineći dio Euroazijske stepe. Istočno od Pontsko-kaspijske stepe nalazi se Kazaška stepa. Pontsko-kaspijska stepa je dio paleoarktičkih umjerenih travnjaka, savana i grmovitih ekoregije umjereno travnjačke, savanske i grmovite biome.
Područje Pontsko-kaspijske stepe odgovara području koji su tijekom antike nastanjivali Kimerijci, Skiti i Sarmati.
Kroz nekoliko tisućljeća u području Pontsko-kaspijske stepe pribivali su razne skupine euroazijskih konjaničkih nomada, odakle su započinjali svoje pljačkaške i osvajačke pohode, najčešće prema Istočnoj Europi te Zapadnoj i Južnoj Aziji.
Pojam Pontsko-kaspijske regije u biogeografiji upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala Crnoga i Azovskoga mora te Kaspijskoga jezera. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su konji prvi put bili pripotomljeni.[1]
Prema Kurganskoj teoriji Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina Indoeuropljana te Indoeuropskoga prajezika.[2][3][4][5]
Zemljopis i ekologoija
.jpg)
Pontsko-kaspijska stepa zauzima područje od 994,000 km2 Europe te se prostire od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana.
Pontsko-kaspijska stepa na sjeveru graniči s istočnoeuropskom šumskom stepom, tranzicijskom zonom između mješanih travnjaka i širokolisnih i mješovitih šuma umjerenih predjela. Pontsko-kaspijska stepa se na jugu širi prema Crnom moru, osim kod Krimskih planina i granice zapadnoga Kavkaza s morem, gdje Krimski submediteranski šumski kompleks definira južni rub Pontsko-kaspijske stepe. Stepa se dalje širi prema zapadnoj obali Kaspijskoga jezera preko ruske republike Dagestan, no Kaspijska depresija uonemogujuće povezivanje Pontsko-kaspijske stepe zajednos sjevernom i sjeverozapadnom obalom Kaspijskoga jezera. Kazaška stepa se nalazi na istočnoj granici Pontsko-kaspijske stepe.
Pontsko-kaspijska mora ostatci su Turgajskoga mora, ekstencije Paratetisa koje se pružalo istočno i južno od Urala te je pokrivalo veliki dio današnje Zapadnosibirske nizine u Mezozoiku i Kenozoiku.
Prapovijesne kulture
- Kultura linearnotrakaste keramike 5500. pr. Kr. – 4500. pr. Kr.
- Kultura Cucuteni-Tripolje 5300. pr. Kr. – 2600. pr. Kr.
- Kultura Hvaljinsk 5000. pr. Kr. – 3500. pr. Kr.
- Kultura Srednji Stog 4500. pr. Kr. – 3500. pr. Kr.
- Kultura kurgana 3500. pr. Kr. – 2300. pr. Kr.
- Kultura katakombi 3000. pr. Kr. – 2200. pr. Kr.
- Kultura Srubnaja 1600. pr. Kr. – 1200. pr. Kr.
- Kultura Novočerkask 900. pr. Kr. – 650. pr. Kr.
Povijesni narodi i države
- Kimerijci 12. stoljeće pr. Kr. – 7. stoljeće pr. Kr.
- Dačani 11. stoljeće pr. Kr. – 3. stoljeće po. Kr.
- Skiti 8. stoljeće pr. Kr. – 4. stoljeće pr. Kr.
- Sarmati 5. stoljeće pr. Kr. – 5. stoljeće po. Kr.
- Ostrogoti 3. stoljeće – 6. stoljeće
- Huni 4. stoljeće – 8. stoljeće
- Bulgari (Onoguri) 4. stoljeće – 7. stoljeće
- Avari 6. stoljeće – 8. stoljeće
- Gok-Turci 6. stoljeće – 8. stoljeće
- Avari 6. stoljeće – 8. stoljeće
- Saviri 6. stoljeće – 8. stoljeće
- Hazari 6. stoljeće – 11. stoljeće
- Pečenezi 8. stoljeće – 11. stoljeće
- Kipčaci i Kumani 11. stoljeće – 13. stoljeće
- Mongolska Zlatna Horda 13. stoljeće – 15. stoljeće
- Kozaci, Kalmici, Krimski Tatari, Povolški Bugari, Nogajci te ostali turkijski narodi, plemena i države 15. stoljeće – 18. stoljeće
- Pontski Grci i Kavkaski Grci 15. stoljeće – 19. stoljeće
- Rusko Carstvo 18. stoljeće – 20. stoljeće
- SSSR 20. stoljeće
Izvori
- ↑ "Mystery Of Horse Domestication Solved?", sciencedaily.com., pristupljeno 31. kolovoza 2019.
- ↑
• Nepoznat parametar:
title-link - ↑ • Nepoznat parametar:
first35
• Nepoznat parametar:last36
• Nepoznat parametar:first17
• Nepoznat parametar:first8
• Nepoznat parametar:last28
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:first10
• Nepoznat parametar:last34
• Nepoznat parametar:last35
• Nepoznat parametar:last9
• Nepoznat parametar:first15
• Nepoznat parametar:first22
• Nepoznat parametar:first30
• Nepoznat parametar:first29
• Nepoznat parametar:first26
• Nepoznat parametar:first25
• Nepoznat parametar:first28
• Nepoznat parametar:last22
• Nepoznat parametar:first24
• Nepoznat parametar:last39
• Nepoznat parametar:first18
• Nepoznat parametar:first32
• Nepoznat parametar:last12
• Nepoznat parametar:last6
• Nepoznat parametar:first38
• Nepoznat parametar:first13
• Nepoznat parametar:first20
• Nepoznat parametar:arxiv
• Nepoznat parametar:first16
• Nepoznat parametar:last17
• Nepoznat parametar:first14
• Nepoznat parametar:first39
• Nepoznat parametar:first33
• Nepoznat parametar:first7
• Nepoznat parametar:first9
• Nepoznat parametar:last10
• Nepoznat parametar:last8
• Nepoznat parametar:last14
• Nepoznat parametar:first21
• Nepoznat parametar:first12
• Nepoznat parametar:last32
• Nepoznat parametar:last37
• Nepoznat parametar:last11
• Nepoznat parametar:first19
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:last19
• Nepoznat parametar:last21
• Nepoznat parametar:last20
• Nepoznat parametar:last18
• Nepoznat parametar:last26
• Nepoznat parametar:last7
• Nepoznat parametar:last24
• Nepoznat parametar:last30
• Nepoznat parametar:last25
• Nepoznat parametar:last23
• Nepoznat parametar:last33
• Nepoznat parametar:last13
• Nepoznat parametar:last29
• Nepoznat parametar:last16
• Nepoznat parametar:first37
• Nepoznat parametar:first27
• Nepoznat parametar:first31
• Nepoznat parametar:first6
• Nepoznat parametar:first34
• Nepoznat parametar:first11
• Nepoznat parametar:last31
• Nepoznat parametar:last15
• Nepoznat parametar:last27
• Nepoznat parametar:via
• Nepoznat parametar:first36
• Nepoznat parametar:last38
• Nepoznat parametar:first23
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
first17
• Nepoznat parametar:first8
• Nepoznat parametar:last28
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:first10
• Nepoznat parametar:last16
• Nepoznat parametar:last9
• Nepoznat parametar:last24
• Nepoznat parametar:first22
• Nepoznat parametar:first30
• Nepoznat parametar:first29
• Nepoznat parametar:first26
• Nepoznat parametar:first25
• Nepoznat parametar:first28
• Nepoznat parametar:last22
• Nepoznat parametar:first24
• Nepoznat parametar:last18
• Nepoznat parametar:first18
• Nepoznat parametar:last6
• Nepoznat parametar:first13
• Nepoznat parametar:first20
• Nepoznat parametar:first16
• Nepoznat parametar:last17
• Nepoznat parametar:last23
• Nepoznat parametar:first14
• Nepoznat parametar:first21
• Nepoznat parametar:first7
• Nepoznat parametar:first9
• Nepoznat parametar:last10
• Nepoznat parametar:first19
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:last14
• Nepoznat parametar:last20
• Nepoznat parametar:last19
• Nepoznat parametar:last12
• Nepoznat parametar:first27
• Nepoznat parametar:first15
• Nepoznat parametar:last30
• Nepoznat parametar:last21
• Nepoznat parametar:last29
• Nepoznat parametar:last13
• Nepoznat parametar:first12
• Nepoznat parametar:last7
• Nepoznat parametar:last26
• Nepoznat parametar:last8
• Nepoznat parametar:issue
• Nepoznat parametar:last11
• Nepoznat parametar:first11
• Nepoznat parametar:last15
• Nepoznat parametar:last27
• Nepoznat parametar:last25
• Nepoznat parametar:displayauthors
• Nepoznat parametar:first6
• Nepoznat parametar:first23
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
first16
• Nepoznat parametar:last17
• Nepoznat parametar:last8
• Nepoznat parametar:via
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:first10
• Nepoznat parametar:last16
• Nepoznat parametar:first9
• Nepoznat parametar:last10
• Nepoznat parametar:first15
• Nepoznat parametar:first17
• Nepoznat parametar:last7
• Nepoznat parametar:first7
• Nepoznat parametar:first8
• Nepoznat parametar:last9
• Nepoznat parametar:last13
• Nepoznat parametar:last12
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:first12
• Nepoznat parametar:first13
• Nepoznat parametar:last11
• Nepoznat parametar:first11
• Nepoznat parametar:first14
• Nepoznat parametar:last15
• Nepoznat parametar:last14
• Nepoznat parametar:first6
• Nepoznat parametar:last6
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
