Razlika između inačica stranice »Genski izražaj«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Genski izražaj''' ili '''genska ekspresija''' je ostvarenje [[genska informacija|informacije]] iz gena radi proizvodnje [[genski proizvod|genskog proizvoda]]. | '''Genski izražaj''' ili '''genska ekspresija''' je ostvarenje [[genska informacija|informacije]] iz gena radi proizvodnje [[genski proizvod|genskog proizvoda]]. | ||
Obično je taj proizvod funkcionalna [[bjelančevina]] ili nebjelančevinski kodni geni kao što su vrste [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]] (RNK) <ref name="HE">{{ | Obično je taj proizvod funkcionalna [[bjelančevina]] ili nebjelančevinski kodni geni kao što su vrste [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]] (RNK) <ref name="HE">{{Citiranje weba|title=genska ekspresija|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21648|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref> poput [[prijenosna RNK|prijenosne]] ili [[mala jezgrena RNK|male jezgrene RNK]]. Ovim se procesom služe sva živa bića, [[eukarioti]] ([[višestanični organizmi]]), [[prokarioti]] ([[bakterije]] i [[arheje]]), i njime se služe [[virus|virusi]] radi stvaranja [[makromolekula|makromolekulskog]] sustava za život. | ||
Proces u širem smislu obuhvaća i transkripciju i translaciju. [[Transkripcija (biologija)|Transkripcija]] je prvi korak koji vodi prema genskom izražaju. | Proces u širem smislu obuhvaća i transkripciju i translaciju. [[Transkripcija (biologija)|Transkripcija]] je prvi korak koji vodi prema genskom izražaju. | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Ponajviše se odnosni na transkripciju, jer u njoj se odredi koji će geni doći do izražaja, pa tako premda u organizmu svaka stanica ima iste gene nastaju različite funkcijske vrste stanica, kao što su mišićne ili živčane.<ref name="HE"/> | Ponajviše se odnosni na transkripciju, jer u njoj se odredi koji će geni doći do izražaja, pa tako premda u organizmu svaka stanica ima iste gene nastaju različite funkcijske vrste stanica, kao što su mišićne ili živčane.<ref name="HE"/> | ||
U [[reguliranje genskog izražaja|reguliranju]] izražavanja [[eukarioti|eukariotskih]] gena važnu ulogu ima struktura [[kromatin|kromatina]].<ref name="PMF">{{ | U [[reguliranje genskog izražaja|reguliranju]] izražavanja [[eukarioti|eukariotskih]] gena važnu ulogu ima struktura [[kromatin|kromatina]].<ref name="PMF">{{Citiranje weba|title=17. Regulacija ekspresije gena u eukariota|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=8. veljače 2015.}}</ref> Ulogu u poslijetranskripcijskom reguliranju genskog izražaja ima [[mikroRNK]].<ref>{{cite journal|last1=Ambros|first1=V|title=The functions of animal microRNAs|journal=Nature|date=Sep 16, 2004|volume=431|issue=7006|pages=350–5|pmid=15372042|doi=10.1038/nature02871}}</ref><ref name="pmid14744438">{{cite journal|last1=Bartel|first1=DP|title=MicroRNAs: genomics, biogenesis, mechanism, and function|journal=Cell|date=23. siječnja 2004.|volume=116|issue=2|pages=281–97|doi=10.1016/S0092-8674(04)00045-5|pmid=14744438}}</ref> | ||
Da bi se razumjelo ulogu gena u normalnom oblikovanju različitih tkiva i organa, važna su istraživanja genskog izražaja, genskih proizvoda te čimbenika uključenih u njihovu regulaciju tijekom ranog razvoja čovjeka. Da bi se otkrilo moguće mehanizme nastanka nekih anomalija i bolesti u čovjeka, potrebne su spoznaje o njihovom normalnom prostornom i vremenskom izražaju, istraženom direktno u ljudskim tkivima.<ref name="MZOS">{{ | Da bi se razumjelo ulogu gena u normalnom oblikovanju različitih tkiva i organa, važna su istraživanja genskog izražaja, genskih proizvoda te čimbenika uključenih u njihovu regulaciju tijekom ranog razvoja čovjeka. Da bi se otkrilo moguće mehanizme nastanka nekih anomalija i bolesti u čovjeka, potrebne su spoznaje o njihovom normalnom prostornom i vremenskom izražaju, istraženom direktno u ljudskim tkivima.<ref name="MZOS">{{Citiranje weba|title=Genski izražaj u ranom razvoju čovjeka|url=http://zprojekti.mzos.hr/public/c-prikaz_det.asp?psid=0&ID=2145|work=Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata|author=Saraga-Babić, Mirna|publisher=Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref> | ||
U genetici je genski izražaj najosnovnija razina s koje [[genotip]] daje mjesta [[fenotip|fenotipu]]. [[Genski kod]] pohranjen u [[DNK]] putem genskog izražavanja predstavljen je prema vanka, odnosno osobine izražavanjem dolaze do izražaja u organizmovom fenotipu. Takvi fenotipovi obično su izraženi sintezom bjelančevina koje nadziru organizmov oblik ili koje se ponašaju kao [[enzim|enzimi]] koji kataliziraju specifične metabolitske puteve koji su svojstveni organizmu. | U genetici je genski izražaj najosnovnija razina s koje [[genotip]] daje mjesta [[fenotip|fenotipu]]. [[Genski kod]] pohranjen u [[DNK]] putem genskog izražavanja predstavljen je prema vanka, odnosno osobine izražavanjem dolaze do izražaja u organizmovom fenotipu. Takvi fenotipovi obično su izraženi sintezom bjelančevina koje nadziru organizmov oblik ili koje se ponašaju kao [[enzim|enzimi]] koji kataliziraju specifične metabolitske puteve koji su svojstveni organizmu. | ||
Inačica od 23:06, 17. studenoga 2021.
Genski izražaj ili genska ekspresija je ostvarenje informacije iz gena radi proizvodnje genskog proizvoda.
Obično je taj proizvod funkcionalna bjelančevina ili nebjelančevinski kodni geni kao što su vrste ribonukleinske kiseline (RNK) [1] poput prijenosne ili male jezgrene RNK. Ovim se procesom služe sva živa bića, eukarioti (višestanični organizmi), prokarioti (bakterije i arheje), i njime se služe virusi radi stvaranja makromolekulskog sustava za život.
Proces u širem smislu obuhvaća i transkripciju i translaciju. Transkripcija je prvi korak koji vodi prema genskom izražaju. Kad se glasnička RNK translatira u bjelančevine, one aktiviraju ili deaktiviraju genski izražaj u stanicama, ovisno o prigušivaču, represoru, pojačivaču i dr.
Ponajviše se odnosni na transkripciju, jer u njoj se odredi koji će geni doći do izražaja, pa tako premda u organizmu svaka stanica ima iste gene nastaju različite funkcijske vrste stanica, kao što su mišićne ili živčane.[1]
U reguliranju izražavanja eukariotskih gena važnu ulogu ima struktura kromatina.[2] Ulogu u poslijetranskripcijskom reguliranju genskog izražaja ima mikroRNK.[3][4]
Da bi se razumjelo ulogu gena u normalnom oblikovanju različitih tkiva i organa, važna su istraživanja genskog izražaja, genskih proizvoda te čimbenika uključenih u njihovu regulaciju tijekom ranog razvoja čovjeka. Da bi se otkrilo moguće mehanizme nastanka nekih anomalija i bolesti u čovjeka, potrebne su spoznaje o njihovom normalnom prostornom i vremenskom izražaju, istraženom direktno u ljudskim tkivima.[5]
U genetici je genski izražaj najosnovnija razina s koje genotip daje mjesta fenotipu. Genski kod pohranjen u DNK putem genskog izražavanja predstavljen je prema vanka, odnosno osobine izražavanjem dolaze do izražaja u organizmovom fenotipu. Takvi fenotipovi obično su izraženi sintezom bjelančevina koje nadziru organizmov oblik ili koje se ponašaju kao enzimi koji kataliziraju specifične metabolitske puteve koji su svojstveni organizmu.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "genska ekspresija". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21648 Pristupljeno 12. veljače 2015.
- ↑ Pavlica, Mirjana. "17. Regulacija ekspresije gena u eukariota". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Pristupljeno 8. veljače 2015.
- ↑ Ambros, V (16. rujna 2004.). "The functions of animal microRNAs". Nature 431 (7006): 350–5. doi:10.1038/nature02871. PMID 15372042
- ↑ Bartel, DP (23. siječnja 2004.). "MicroRNAs: genomics, biogenesis, mechanism, and function". Cell 116 (2): 281–97. doi:10.1016/S0092-8674(04)00045-5. PMID 14744438
- ↑ Saraga-Babić, Mirna. "Genski izražaj u ranom razvoju čovjeka". Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. http://zprojekti.mzos.hr/public/c-prikaz_det.asp?psid=0&ID=2145 Pristupljeno 12. veljače 2015.