Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pernik'''-->{{Naselje
<!--'''Pernik'''-->{{Infookvir naselje
| ime =Pernik
| ime =Pernik
| ime_genitiv =Pernika
| ime_genitiv =Pernika

Posljednja izmjena od 11. studeni 2021. u 01:45

Pernik
Перник
Pogled na grad Pernik sa utvde Krakra
Pogled na grad Pernik sa utvde Krakra
Pogled na grad Pernik sa utvde Krakra
Grb Pernika
Grb
Koordinate: 42°36′N 23°02′E / 42.6°N 23.033°E / 42.6; 23.033
Država Bugarska
Oblast Pernik
Vlast
 - Gradonačelnik Antoaneta Georgijeva
Visina 710
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 121366
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 2300
Pozivni broj 076
Službena stranica Stranice grada Pernika
Zemljovid
Pernik na karti Bugarska
Pernik
Pernik

Pernik (bugarski: Перник) je grad od 121 366 stanovnika u Bugarskoj (oko 30 km jugozapadno od Sofije). Grad je sjedište istoimene Oblasti Pernik, leži na obalama rijeke Strume u Perničkoj dolini, okružen planinama Ljuljin, Vitoša i Golo Brdo. Pored grada prolazi europska cestovna magistrala E79 i važna željeznička pruga.

Okolica grada je bogata nalazištima ugljena, tako da je grad Pernik bio sjedište rudarstva u Bugarskoj.

U gradu krajem siječnja svake godine maskenbal Festival "Surva." Pernik je središte metalurgije u Bugarskoj je sada "Stomana industry".

Povijest

Prvotno naselje razvilo se iz tračke utvde iz IV st pr. Kr., koje je kasnije poslalo rimsko naselje. Pod imenom Pernik prvi put se spominje u IX st. n.e. Ime Pernik naselju je dalo novodošlo slavensko stanovništvo po svom bogu Perunu. U XI st. utvrda Pernik je neosvojiva za Bizant, u njoj stoluje legendarni vojvoda Kakra Pernički koji je imao značajnu ulogu u ranoj Bugarskoj srednjovjekovnoj državi.

U XIV st. Pernik podpada pod tursku vlast i postupno gubi svaki značaj, - tako da je 1878. godine, nakon oslobođenja od otomanske vlasti Pernik bio selo. Otkriće velikih nalazišta ugljena u neposrednoj blizini grada (početkom XX st.), dovelo je do naglog rasta naselja, u kojem su se otvarala i industrijska postrojenja vezana uz ugljen. Tako da je 1929. godine Pernik postao i službeno grad, a od 1958. godine i admistrativno sjedište Oblasti Pernik.

Zemljopisne i klimatske osobine

Zbog znatne nadmorske visine grada,- oko 760 m.(Pernik je jedan od najviših gradova u Bugarskoj), klima u Perniku je izrazito kontinentalna, sa vrlo hladnim zimama.

Na području općine Pernik nalazi se i dio Parka prirode Vitoša (bugarski: Природен парк Витоша) koji ima 26 600 hektara od toga se u općini Pernik ima 9988 hektara. 5 km južnije od grada nalazi se Park prirode Ostrica smješten na padinama planine Golo Brdo (bugarski: Голо Бърдо ).


Školstvo

Na području općine Pernik djeluje 20 osnovnih škola, 9 srednjih strukovnih škola i 6 gimnazija.

Palača kulture (izgrađena 1953.-1957.)
Zgrada rudarske uprave (izgrađena 1929.-1932.)
Ostatci srednjovjekovne utvrde Krakra

Šport

U gradu djeluje nogometni klub Minjor Pernik , koji od sezone 2008.-09 igra u bugarskoj prvoj ligi.

Gradovi prijatelji

Vanjske poveznice