Gornje Dubrave: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Gradska naselja grada Ogulina' u '{{Ogulin' |
||
| Redak 86: | Redak 86: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
{{ | {{Ogulin}} | ||
[[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]] | [[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]] | ||
Posljednja izmjena od 6. travanj 2025. u 19:23
| Gornje Dubrave | |
|---|---|
Gornje Dubrave na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | Karlovačka županija |
| Općina/Grad | Ogulin |
| Zemljopisne koordinate | 45°18′29″N 15°18′18″E / 45.308°N 15.305°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 119 |
| - Broj domaćinstava | 55 |
| Pošta | 47264 Tounj |
| Pozivni broj | +385 047 |
| Autooznaka | OG |
Željeznička stanica u Gornjim Dubravama
| |
Gornje Dubrave je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija. Nalaze se oko 10 km od tzv. Jozefinske ceste koja povezuje Dugu Resu sa Senjom. Kroz mjesto prolazi željeznička pruga koja spaja Zagreb i Rijeku. Najbliži grad je Ogulin koji je udaljen oko 20 km, dok do Karlovca ima oko 40 km.
U mjestu se nalazi osnovna škola koja je zatvorena krajem 60-tih godina 20. st. Također se u mjestu nalazi i pravoslavna crkva Sv. Petke koja je sagrađena 1730.g. a obnovljena 70-tih godina prošlog stoljeća.[1]
Zaseoci Gornjih Dubrava su Višnjić Brdo, Perići, Janjani, Mikašinovići, Kaluđerovići, Jusići, Tutorovići, Karapandže, Šepelji, Panjići, Kukići, Vucelići, Škerići, Rebić Glavica, Barići i Mišćevići. [2] Željeznička stanica je u zaseoku Višnjić Brdo, a odmorište „Dobra“ na autocesti A1 pored zaseoka Karapandže.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 119 stanovnika[3] te 55 obiteljskih kućanstava.[4]
<style> .population-wrapper {
width: 100%; max-width: 750px; margin: 20px auto; padding: 15px; background: #f8f9fa; border: 1px solid #ddd; border-radius: 12px; box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1); font-family: sans-serif;
}
/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}
/* Bar chart */ .population-bar {
display: flex; align-items: center; margin: 6px 0;
} .population-year {
width: 60px; font-weight: bold;
} .population-value {
flex-grow: 1; height: 22px; border-radius: 4px; position: relative; transition: width 1.2s ease;
} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {
position: absolute; right: 6px; top: 2px; font-size: 12px; font-weight: bold; color: #fff;
}
/* Tooltip */ .population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip); position: absolute; top: -28px; right: 0; background: #333; color: #fff; padding: 4px 8px; font-size: 12px; border-radius: 4px; white-space: nowrap; z-index: 10;
}
/* SVG line chart */ .population-linechart {
width: 100%; margin-top: 20px;
} .population-stats {
margin-top: 15px; font-size: 14px; background: #eef2f5; padding: 10px; border-radius: 8px;
} @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
} </style>
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]
{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
" />
</svg>
{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|
{{#vardefine:trend|
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}
Izvor – Državni zavod za statistiku
Povijest
Prostor koji je bio pust, naseljen je kroz 17. i 18. stoljeće pravoslavnim stanovništvom pretežno iz Bosne koja je tada bila pod turskom okupacijom. 1641. dolaze prve skupine sa turske strane Korane, a 1658. Vuk Mandić dovodi doseljenike sa Usore. Ispočetka, svi su bili kmetovi Frankopana do 1672. kada posredovanjem grofa Herbersteina postaju slobodnjaci sa povlasticama carskih vojnika kakve su dobili raniji uskoci.[5] Muškarci su većinom bili vojnici. U vrijeme Vojne Krajine u G.D. nalazilo se sjedište 12. Dubravske kumpanije.
Znamenitosti i zanimljivosti
Kroz Gornje Dubrave protječu rijeke Dobra i Bistrica. Bistrica se ulijeva u Dobru na tzv. Sastavcima. Sastavci su također i atrakcija za raftere koji se spuštaju niz Dobru.
Sa druge strane je potok Globornica koji dijeli Gornje od Donjih Dubrava.
U kanjonu Bistraca je spilja Zala ili Mikašinovića pećina, ovdje je 1977. prvi put otkrivena jedinstvena i endemična ogulinska spužvica (Eunapius subterraneus), a pećina se pokazala i kao nalazište najstarijih kamenodobnih artefakata u Karlovačkoj županiji datiranih u zadnje ledeno doba.[6]
Poznate osobe
- Ljubo Batalo, hrv. košarkaš i košarkaški dužnosnik[7]
Izvori
- ↑ Eparhija Gornjokarlovacka Parohije
- ↑ 2,0 2,1 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- ↑ MO Vrebac Adam Pribičević: Do 1683 godine
- ↑ Kameleon - udruga za etiku i kretivnost medija Otkrića iz spilje Zala
- ↑ Aktiviraj Karlovac! Marin Bakić: Ljubo Batalo: Moju obitelj je spasio Gestapo, 4. lipnja 2015. (pristupljeno 7. prosinca 2016.)