Razlika između inačica stranice »Saint-John Perse«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (infookvir književnik) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Saint-John Perse'''-->{{ | <!--'''Saint-John Perse'''-->{{Infookvir književnik | | ||
Ime = Saint-John Perse | | Ime = Saint-John Perse | | ||
boja = #77DD77 | | boja = #77DD77 | |
Trenutačna izmjena od 07:04, 15. travnja 2022.
Saint-John Perse | |
---|---|
Puno ime | Marie Rene Alexsis Saint-Leger |
Pseudonim | Saint-John Perse Saint-Léger Léger |
Rođenje | 31. svibnja 1887. Saint-Leger-les-Feuilles, Gvadalupa, Francuska |
Smrt | 20. rujna 1975. Prewqu'ile-de-Giens, Francuska |
Zanimanje | pjesnik, diplomat |
Nacionalnost | Francuz |
Nagrade
| |
Portal o životopisima |
Saint-John Perse (pravog imena Marie Rene Alexsis Saint-Leger) (Saint-Leger-les-Feuilles, 31. svibnja 1887. - Prewqu'ile-de-Giens, 20. rujna 1975.), francuski pjesnik i diplomat
Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1960. godine. Diplomatsku karijeru započeo je na Dalekom istoku kao tajnik francuskog veleposlanstva u Pekingu, a nakon toga zauzimao je visoke položaje u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je prijatelj Aristidea Brianda te sudjelovao u svim važnijim međunarodnim političkim konferencijama između dva rata. Godine 1940. odlazi u Englesku, zatim u SAD, gdje vodi u tisku kampanju protiv Vichyja (zbog čega mu je Petainova vlada oduzela francusko državljanstvo). Godine 1941. imenovan je konzervatorom Kongresne biblioteke u Washingtonu. U Francusku se vratio 1958. godine.
Poslije lirskog prvijenca "Pohvale" objavio je zbirku "Images a Crusoe" te "Anabaza". Nakon duge šutnje javio se 1942. zbirkom "Izgnanstvo", za kojom slijede "Vjetrovi", "Morekaze", "Kronika" i "Ptice".
Njegova intelektualistička poezija bogato je opskrbljena arheološkim, etnološkim i filozofskim inventarom, puna historijskih evokacija, muzejskih dragocjenosti i rijetkih riječi. Njegovu pažnju privlače pradavne civilizacije, tragovi čovjeka u pijesku pustinje, hijeroglifi i grobnice, kineska epigrafija i legende Istoka, Konfucije i Lao Ce.