Fridrik II. Veliki: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m čišćenje redirekcija za infookvir monarh |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Fridrik II. Veliki'''-->{{ | <!--'''Fridrik II. Veliki'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime = Fridrik II. Hohenzollern | | ime = Fridrik II. Hohenzollern | ||
| slika = [[Datoteka:Friedrich_Zweite_Alt.jpg|250px|]] | | slika = [[Datoteka:Friedrich_Zweite_Alt.jpg|250px|]] | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 10:47
| Fridrik II. Hohenzollern | |
|---|---|
| |
| Markgrof Brandenburga i Pruski kralj Pruski kralj i markgrof Brandenburga | |
| Vladavina | 31. ožujka 1740. - 17. kolovoza 1786. |
| Prethodnik | Fridrik Vilim I. |
| Nasljednik | Fridrik Vilim II. |
| Supruga | Elisabeth Christine von Braunschweig-Bevern |
| Dinastija | Hohenzollern |
| Otac | Fridrik Vilim I. |
| Majka | Sophie Dorothea von Hannover |
| Rođenje | 24. siječnja 1712. |
| Smrt | 17. kolovoza 1786. |
| Pokop | Garnisonenkirche, Potsdam |
Fridrik II. Veliki (Berlin, 24. siječnja 1712. - Potsdam, 17. kolovoza 1786.), pruski kralj (1740. - 1786.) iz vladarske kuće Hohenzollern. Sin je Fridrika Vilima I. kojeg je naslijedio 1740. godine.[1] Bio je vladar prosvijećenog apsolutizma, veliki osvajač i reformator pruske države.
Životopis[uredi]
U mladosti se često sukobljavao s ocem, no poslije stječe njegovo povjerenje i naklonost.[1]
Sudjelovao je u Ratu za austrijsku baštinu, za kojeg je u dva rata Austriji oduzeo Šlesku. Zatim je ojačao vojne snage i uključio se 1756. u Sedmogodišnji rat u savezu sa Velikom Britanijom.[1] Premda je ratovao s moćnim suparnicima; Austrijom, Francuskom i Rusijom, iskazao se kao sposoban vojskovođa i ratni strateg te je zajedno sa suparnicima sudjelovao u prvoj diobi Poljske i stekao Istočno Pomorje bez Gdanjska i Toruna.
Poslije rata radio je na gospodarskom oporavku zemlje, ali je velikim porezima izazvao nezadovoljstvo u narodu. U duhu prosvijećenog apsolutizma, proveo je reforme u zakonodavstvu i sudstvu te je ukinuo mučenje.[1] Za njegove vladavine grade se kanali, ceste te otvaraju obvezne škole za mušku djecu.
Pokrovitelj umjetnosti[uredi]
Na svom je dvoru okupljao književnike, a i sam se bavio pjesništvom. Napisao je raspravu protiv Machiavellija Antimachiavell, te niz političkih, povijesnih i književnih djela.[1]
Dopisivao se s Voltaireom, ali se kasnije razilazi s njegovim filozofsko-političkim stavovima.
Bilješke[uredi]
Literatura[uredi]
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-07-4 nevaljani ISBN
| ||||||||||||||||||||||||||
| Prethodnik: | pruski kralj | Nasljednik: |
| Fridrik Vilim I. (1688. – 1740.) | Fridrik Vilim II. (1744. – 1797.) |