Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 69: | Redak 69: | ||
Brigada je sudjelovala, u razdoblju studeni-prosinac [[1944.]] u [[kninska operacija|kninskoj operaciji]], tijekom koje je presjekla odstupnicu njemačkim i kolaboracionističkim snagama iz [[Knin]]a. Sudjelovala je u [[ožujak|ožujku]] i [[travanj|travnju]] [[1945.]] godine i u završnim borbama Četvrte armije, u teškim borbama u istočnoj Lici, gdje se istaknula u oslobađanju [[Gospić]]a, uništenju dvije njemačke bojne i [[Milan Nedić|Nedićevog]] ''Srpskog dobrovoljačkog korpusa'' i četnika na području Knežaka i Koritnice. | Brigada je sudjelovala, u razdoblju studeni-prosinac [[1944.]] u [[kninska operacija|kninskoj operaciji]], tijekom koje je presjekla odstupnicu njemačkim i kolaboracionističkim snagama iz [[Knin]]a. Sudjelovala je u [[ožujak|ožujku]] i [[travanj|travnju]] [[1945.]] godine i u završnim borbama Četvrte armije, u teškim borbama u istočnoj Lici, gdje se istaknula u oslobađanju [[Gospić]]a, uništenju dvije njemačke bojne i [[Milan Nedić|Nedićevog]] ''Srpskog dobrovoljačkog korpusa'' i četnika na području Knežaka i Koritnice. | ||
28. siječnja 1945. nakon borba za oslobođenje Knina, krenula je putem uz kanjon Krčića prema Vrlici i Sinju. Između Polače i Kijeva, na Suhopolju zahvatilo ih je veliko nevrijeme. 46 pripadnika postrojbe se smrznulo na ledenom nevremenu. Dio je studen ubila na vjetrometini, a dio se neuspješno pokušao skloniti u kuću obitelji Đurić. U spomen na smrznute borce, u Krčiću pod Dinarom je 25. rujna 1983. podignut spomenik smrznutim partizanima, a dale su ga zajednički podignuti općine Split, Sinj i Knin. Spomenik je djelo akademskog kipara Jose Drnasina i suradnika. Spomenik je kompleks objekata, koji čine velika gromada koja predstavlja skupinu boraca u zagrljaju. Uokrug nje je 46 stupića od bijela kamena s imenima smrznutih boraca. Pod gromadom je spomen ploča s uklesanim riječima "''Ovdje na Suhom polju 10. brigada probila je bedeme snijega i leda što ih vijavica sa Dinare nanese, 46 boraca sustaše u koraku, usnuše nebesa bijela u mrtvom oku zagrljeni.''". Sklop spomen-obilježja čine i rekonstruirani ostatci kuće obitelji Đurić (Marka i Cvite) koje su ubili ustaše.<ref>A. Matković: ''Spomenik partizanima''. Slobodna Dalmacija. 26. rujna 1983., str. 1.</ref> | 28. siječnja 1945. nakon borba za oslobođenje Knina, krenula je putem uz kanjon Krčića prema Vrlici i Sinju. Između Polače i Kijeva, na Suhopolju zahvatilo ih je veliko nevrijeme. 46 pripadnika postrojbe se smrznulo na ledenom nevremenu. Dio je studen ubila na vjetrometini, a dio se neuspješno pokušao skloniti u kuću obitelji Đurić. U spomen na smrznute borce, u Krčiću pod Dinarom ({{coord|44.012048|16.340095}}, <ref>[http://kroatienadresse.com/spomenik-smrznuti-partizani-kijevo ''Spomenik smrznuti partizani Kijevo '']. Kroatien Adresse Karte Maps Adresse Kroatien. Pristupljeno 19. rujna 2023.</ref>) je 25. rujna 1983. podignut spomenik smrznutim partizanima, a dale su ga zajednički podignuti općine Split, Sinj i Knin. Spomenik je djelo akademskog kipara Jose Drnasina i suradnika. Spomenik je kompleks objekata, koji čine velika gromada koja predstavlja skupinu boraca u zagrljaju. Uokrug nje je 46 stupića od bijela kamena s imenima smrznutih boraca. Pod gromadom je spomen ploča s uklesanim riječima "''Ovdje na Suhom polju 10. brigada probila je bedeme snijega i leda što ih vijavica sa Dinare nanese, 46 boraca sustaše u koraku, usnuše nebesa bijela u mrtvom oku zagrljeni.''". Sklop spomen-obilježja čine i rekonstruirani ostatci kuće obitelji Đurić (Marka i Cvite) koje su ubili ustaše.<ref>A. Matković: ''Spomenik partizanima''. Slobodna Dalmacija. 26. rujna 1983., str. 1.</ref> | ||
U akciji 20. divizije, oslobodila je u suradnji s 8. brigadom, [[Ilirska Bistrica|Ilirsku Bistricu]], Št. Peter i Bazovicu te je sudjelovala u završnim operacijama na području [[Trst]]a. | U akciji 20. divizije, oslobodila je u suradnji s 8. brigadom, [[Ilirska Bistrica|Ilirsku Bistricu]], Št. Peter i Bazovicu te je sudjelovala u završnim operacijama na području [[Trst]]a. | ||
Posljednja izmjena od 19. rujan 2023. u 02:43
| Deseta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a | |
|---|---|
| Osnovana | 14. rujna 1943. |
| Država |  Federativna Narodna Republika Jugoslavija
|
| Odanost | Saveznici |
| Grana | Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije |
| Veličina | brigada |
| Sudjelovanje u borbama | Kninska operacija |
| Odlikovanja | Orden zasluga za narod, Orden bratstva i jedinstva |
Deseta dalmatinska udarna brigada (poznata kao Cetinska brigada), osnovana je 14. rujna 1943. godine pod imenom Cetinska brigada, ujedinjenjem Cetinskog NOP odrada i Kamešničke bojne. Dana 10. listopada ušla je u sastav 20. divizije NOVJ-a nakon čega je preimenovana u Desetu dalmatinsku brigadu.
Prve ratne sukobe imala je još u rujnu 1943. godine kada je, zajedno s Trećom dalmatinskom brigadom, vodila bitku protiv 7. bojne SS Prinz Eugen divizije, opkoljenog u Dicmu kod Sinja. Krajem prosinca, sudjelovala je u napadu na Vrliku, a pri napadu tri bojne iz 7. SS Prinz Eugen, 369. i 118. divizije na Kamenšnicu, povukla se poslije oštrih borbi, zajedno s Mosorskim NOP odredom, prema Prologu. U noćnom napadu s 27. na 28. svibnja 1944. godine na Aržano, razbila je 2. bojnu 6. ustaškog zdruga.
Dana 16. lipnja 1944. godina Glavni stožer (General štab) Hrvatske proglasio ju je udarnom brigadom.
U razdoblju od srpnja do kolovoza sudjelovala je u napadima 20. divizije na ustaške, domobranske, četničke i njemačke snage u Vrličkoj krajini i na Kosovu polju kod Knina. U obrani Vrlike, za vrijeme nacističko-ustaškog napada 31. srpnja, zatvarala je pravac od Drniša, gdje je kod sela Štikova, uspješnim manevrom u bok njemačke kolone zadržala neprijateljske snage, i omogućila organizirano povlačenje 8. i 9. brigade 20. divizije sa Kozjaka ka Dinari.
10. dalmatinska udarna brigada vodila je, 20.-25. rujna, borbe u Petrovom polju kod Drniša. U operacijama za oslobođenje Dalmacije, zajedno s 9. divizijom, oslobodila je u listopadu 1944. Aržano i Studenac, a potom u sastavu 20. divizije, sudjelovala je u uništenju ustaško-domobranske grupacije kod Dicma, koja se povlačila iz Sinja. To prilikom, oslobodila je Klis, Solin i Split, sa dijelovima 26. dalmatinske divizije, da bi se potom istakla u oslobađanju Vrlike.
Brigada je sudjelovala, u razdoblju studeni-prosinac 1944. u kninskoj operaciji, tijekom koje je presjekla odstupnicu njemačkim i kolaboracionističkim snagama iz Knina. Sudjelovala je u ožujku i travnju 1945. godine i u završnim borbama Četvrte armije, u teškim borbama u istočnoj Lici, gdje se istaknula u oslobađanju Gospića, uništenju dvije njemačke bojne i Nedićevog Srpskog dobrovoljačkog korpusa i četnika na području Knežaka i Koritnice.
28. siječnja 1945. nakon borba za oslobođenje Knina, krenula je putem uz kanjon Krčića prema Vrlici i Sinju. Između Polače i Kijeva, na Suhopolju zahvatilo ih je veliko nevrijeme. 46 pripadnika postrojbe se smrznulo na ledenom nevremenu. Dio je studen ubila na vjetrometini, a dio se neuspješno pokušao skloniti u kuću obitelji Đurić. U spomen na smrznute borce, u Krčiću pod Dinarom (44°00′43″N 16°20′24″E / 44.012048°N 16.340095°E, [1]) je 25. rujna 1983. podignut spomenik smrznutim partizanima, a dale su ga zajednički podignuti općine Split, Sinj i Knin. Spomenik je djelo akademskog kipara Jose Drnasina i suradnika. Spomenik je kompleks objekata, koji čine velika gromada koja predstavlja skupinu boraca u zagrljaju. Uokrug nje je 46 stupića od bijela kamena s imenima smrznutih boraca. Pod gromadom je spomen ploča s uklesanim riječima "Ovdje na Suhom polju 10. brigada probila je bedeme snijega i leda što ih vijavica sa Dinare nanese, 46 boraca sustaše u koraku, usnuše nebesa bijela u mrtvom oku zagrljeni.". Sklop spomen-obilježja čine i rekonstruirani ostatci kuće obitelji Đurić (Marka i Cvite) koje su ubili ustaše.[2]
U akciji 20. divizije, oslobodila je u suradnji s 8. brigadom, Ilirsku Bistricu, Št. Peter i Bazovicu te je sudjelovala u završnim operacijama na području Trsta.
Literatura
- Vojna enciklopedija, sv. 2, Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, Beograd, 1971.
- ↑ Spomenik smrznuti partizani Kijevo . Kroatien Adresse Karte Maps Adresse Kroatien. Pristupljeno 19. rujna 2023.
- ↑ A. Matković: Spomenik partizanima. Slobodna Dalmacija. 26. rujna 1983., str. 1.