More actions
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Klis''' je predio u općini [[Konjic]]u. Obuhvaća područje između desne obale rijeke Neretve, od [[1954.]] [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]] a jugu i planine Bitovinje na sjeveru, te rijeke [[Kraljuštica|Kraljuštice]] na istoku i planine [[Bokševica|Bokševice]] na zapadu. Naziv datira od 1537. godine kad su Osmanlije su vojno, upravno i sudski reorganizirali teritorij bivše Kraljevine Bosne. [[Neretva (župa)|Župa Neretva]] u kojoj je ovo područje, izdvojena je iz [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] i uključena u sastav novoosnovanog [[Kliški sandžak|Kliškog sandžaka]]. <ref name=vrci>[https://blog.dnevnik.hr/vrci Vrci -Klis/Konjic] 1. listopada 2010. Podatci su iz knjige Zvonke Dragića ''Gorka vremena hrvatskoga naroda Konjica, Klisa, Župe i Bjelimića'' i knjige u pripremi radnoga naslova ''Vrci: jučer, danas, sutra (pristupljeno 3. prosinca 2018.)</ref> Ime Klis označava crkvu, i dolazi od lat. ecclesia, tur. kilise. | {{drugoznačenje2|[[Klis (razdvojba)]]}} | ||
'''Klîs''' je predio u općini [[Konjic]]u. Obuhvaća područje između desne obale rijeke Neretve, od [[1954.]] [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]] a jugu i planine Bitovinje na sjeveru, te rijeke [[Kraljuštica|Kraljuštice]] na istoku i planine [[Bokševica|Bokševice]] na zapadu. Naziv datira od 1537. godine kad su Osmanlije su vojno, upravno i sudski reorganizirali teritorij bivše Kraljevine Bosne. [[Neretva (župa)|Župa Neretva]] u kojoj je ovo područje, izdvojena je iz [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] i uključena u sastav novoosnovanog [[Kliški sandžak|Kliškog sandžaka]]. <ref name=vrci>[https://blog.dnevnik.hr/vrci Vrci -Klis/Konjic] 1. listopada 2010. Podatci su iz knjige Zvonke Dragića ''Gorka vremena hrvatskoga naroda Konjica, Klisa, Župe i Bjelimića'' i knjige u pripremi radnoga naslova ''Vrci: jučer, danas, sutra (pristupljeno 3. prosinca 2018.)</ref> Ime Klis označava crkvu, i dolazi od lat. ecclesia, tur. kilise. | |||
Na području općine Konjic, pripadnici muslimanske Armije RBiH prve ratne zločine nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a počinili su na području Klisa. Na prijevaru su u većinski | Na području općine Konjic, pripadnici muslimanske Armije RBiH prve ratne zločine nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a počinili su na području Klisa. Na prijevaru su u većinski bošnjačko-muslimanskom selu Jasenku muslimansko – bošnjačke vlasti uhitile oko 70 Hrvata, pozvavši ih da [[13. ožujka]] 1993. godine dođu po humanitarnu pomoć. Početak krvave agresije i etničkog čišćenja hrvatskog naroda u općinama Konjic i Jablanica dogovoren je u Jablanici [[20. ožujka]] 1993. godine na sastanku najviših vojnih i političkih predstavnika Muslimana Konjica, Jablanice i Hadžića, blagoslovljenog od [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], dr. [[Safet Ćibo|Safeta Ćibe]] i [[Sefer Halilović|Sefera Halilovića]]. Već istog dana u Konjicu je dignut eksplozivom u zrak automobil jednog Hrvata, a u Kostajnici su dvojica Muslmana bacila ručnu bombu na tri hrvatske djevojčice, i jednu od njih ranjavaju. Dan poslije Safet Ćibo zabranio je Hrvatima da se oglašavaju na Radio-Konjicu te dekretom smijenio Hrvaticu glavnu urednicu tog radija. 22. ožujka počela je blokada cijele konjičke općine. U [[Jasenik]]u su [[23. ožujka]] 1993. godine pripadnici tzv. ARBIH okrutno su ubili zarobljenog pripadnika HVO-a, u Seonici snajperskim hicem pripadnika HVO-a, a na Žitačama u njegovoj kući hrvatskog civila, [[24. ožujka]] ubili su pripadnika HVO-a Zvonimira Đopu, Perinog (1971. Mostar). Počinitelji ubojstava su iz brigade Neretvica.<ref>[https://kamenjar.com/popis-ratnih-zlocina-osumnjicenih-zlocinaca-tzv-armije-bih-nad-hrvatima-konjica-jablanice-koji-nikad-nisu-procesuirani/ Kamenjar.com] ''POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI'' 20. srpnja 2013. (pristupljeno 6. veljače 2020.)</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 18. siječanj 2023. u 21:15
Za druga značenja, pogledajte Klis (razdvojba).Klîs je predio u općini Konjicu. Obuhvaća područje između desne obale rijeke Neretve, od 1954. Jablaničkog jezera a jugu i planine Bitovinje na sjeveru, te rijeke Kraljuštice na istoku i planine Bokševice na zapadu. Naziv datira od 1537. godine kad su Osmanlije su vojno, upravno i sudski reorganizirali teritorij bivše Kraljevine Bosne. Župa Neretva u kojoj je ovo područje, izdvojena je iz Bosanskog sandžaka i uključena u sastav novoosnovanog Kliškog sandžaka. [1] Ime Klis označava crkvu, i dolazi od lat. ecclesia, tur. kilise.
Na području općine Konjic, pripadnici muslimanske Armije RBiH prve ratne zločine nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a počinili su na području Klisa. Na prijevaru su u većinski bošnjačko-muslimanskom selu Jasenku muslimansko – bošnjačke vlasti uhitile oko 70 Hrvata, pozvavši ih da 13. ožujka 1993. godine dođu po humanitarnu pomoć. Početak krvave agresije i etničkog čišćenja hrvatskog naroda u općinama Konjic i Jablanica dogovoren je u Jablanici 20. ožujka 1993. godine na sastanku najviših vojnih i političkih predstavnika Muslimana Konjica, Jablanice i Hadžića, blagoslovljenog od Alije Izetbegovića, dr. Safeta Ćibe i Sefera Halilovića. Već istog dana u Konjicu je dignut eksplozivom u zrak automobil jednog Hrvata, a u Kostajnici su dvojica Muslmana bacila ručnu bombu na tri hrvatske djevojčice, i jednu od njih ranjavaju. Dan poslije Safet Ćibo zabranio je Hrvatima da se oglašavaju na Radio-Konjicu te dekretom smijenio Hrvaticu glavnu urednicu tog radija. 22. ožujka počela je blokada cijele konjičke općine. U Jaseniku su 23. ožujka 1993. godine pripadnici tzv. ARBIH okrutno su ubili zarobljenog pripadnika HVO-a, u Seonici snajperskim hicem pripadnika HVO-a, a na Žitačama u njegovoj kući hrvatskog civila, 24. ožujka ubili su pripadnika HVO-a Zvonimira Đopu, Perinog (1971. Mostar). Počinitelji ubojstava su iz brigade Neretvica.[2]
Izvori
- ↑ Vrci -Klis/Konjic 1. listopada 2010. Podatci su iz knjige Zvonke Dragića Gorka vremena hrvatskoga naroda Konjica, Klisa, Župe i Bjelimića i knjige u pripremi radnoga naslova Vrci: jučer, danas, sutra (pristupljeno 3. prosinca 2018.)
- ↑ Kamenjar.com POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI 20. srpnja 2013. (pristupljeno 6. veljače 2020.)