Eulerova funkcija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
 
Redak 10: Redak 10:


== Osnovna svojstva ==
== Osnovna svojstva ==
▪Eulerova funkcija je ''multiplikativna'', odnosno vrijedi <math> \varphi{(mn)} = \varphi(m)\varphi(n)</math><ref>Geometrijski dokaz se može naći na poveznici http://e.math.hr/Vol31/Bokun</ref>,
▪Eulerova funkcija je ''multiplikativna'', odnosno vrijedi <math> \varphi{(mn)} = \varphi(m)\varphi(n)</math><ref>Geometrijski dokaz je na Mirela Jukić Bokun i Andrea Behin: [http://e.math.hr/Vol31/Bokun ''Eulerova funkcija'']. math.e. br. 31. </ref>,


▪<math> \varphi(p^{\alpha}) = p^{\alpha} - p^{\alpha - 1},</math>
▪<math> \varphi(p^{\alpha}) = p^{\alpha} - p^{\alpha - 1},</math>

Posljednja izmjena od 12. travanj 2026. u 03:55

Eulerova funkcija je funkcija koja svakom prirodnom broju pridružuje broj relativno prostih s koji su manji od (ili jednaki kada je ). Označavamo ju s .[1]

Primjerice, itd.

Uočimo da je gdje je bilo koji prosti broj.

Skup relativno prostih brojeva s u označavat ćemo sa .

Ovu je funkciju 1763. uveo znameniti švicarski matematičar Leonhard Euler.

Osnovna svojstva

▪Eulerova funkcija je multiplikativna, odnosno vrijedi [2],

▪ Vrijedi

▪ Vrijedi (Gaussova lema o Eulerovoj funkciji).

Struktura skupa

Uzmimo Navodimo skup relativno prostih brojeva s 20 manjih od 20:

Uočimo da je

Pretpostavljamo da struktura skupa ima sljedeću invarijantu:

Sada ćemo tvrdnju ovog naslućivanja i dokazati. Neka je takav da Želimo pokazati da je tada nužno Pretpostavimo da je To bi značilo da Da bi izraz bio djeljiv s mora biti To povlači što je i trebalo dokazati.

Zato je za kardinalnost skupova paran broj, a znamo da je

Dodatna svojstva djeljivosti elemenata skupa

Isto tako, treba uočiti da vrijedi sljedeće.

Ako je paran

Ako je dakle , tada je razlika bilo koja dva člana skupa paran broj. Ovo slijedi iz činjenice da je očito svaki element skupa neparan. Primjerice te .

Ako je neparan

Ako je pak , primijetimo da razlike elemenata skupa ne moraju nužno sve biti parne, ali s druge strane su članovi skupa (pa je njihova razlika najmanji neparni broj, broj ), tj. mora biti Naime, iz slijedi . No, kako slijedi jer je . (1)

Svojstvo je ekvivalento s pa, zbog (1), ono vrijedi. Primjer ovakvog skupa bio bi te primjerice .

Izvori

  1. Andrej Dujella, Teorija brojeva, Školska knjiga, Zagreb, 2019.
  2. Geometrijski dokaz je na Mirela Jukić Bokun i Andrea Behin: Eulerova funkcija. math.e. br. 31.