Sigma barion: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bny |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Octeto bariônico.png|mini|desno|300px|[[Oktet]] lakih [[barion]]a sa [[spin]]om 1/2.]] | |||
'''Sigma barion''' ili '''sigma-čestica''' je [[barion]] iz obitelji [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] [[Hadroni|hadrona]], koji ima 2 [[kvark]]a iz prve generacije okusa (gornji i/ili donji kvark) i treći kvark iz generacija viših okusa (druga ili treća generacija), u kombinaciji u kojoj [[valna funkcija]] ne mijenja znak kada bilo koja dva okusa kvarka su zamijenjena. Oni su stoga barioni, s ukupnim [[izospin]]om 1, a mogu biti i neutralni ili imaju [[elementarni naboj]] od +2, +1, 0 ili −1. Oni su usko povezani s [[lambda barion]]ima, koji se razlikuju samo u ponašanju valne funkcije pri izmjeni okusa. | '''Sigma barion''' ili '''sigma-čestica''' je [[barion]] iz obitelji [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] [[Hadroni|hadrona]], koji ima 2 [[kvark]]a iz prve generacije okusa (gornji i/ili donji kvark) i treći kvark iz generacija viših okusa (druga ili treća generacija), u kombinaciji u kojoj [[valna funkcija]] ne mijenja znak kada bilo koja dva okusa kvarka su zamijenjena. Oni su stoga barioni, s ukupnim [[izospin]]om 1, a mogu biti i neutralni ili imaju [[elementarni naboj]] od +2, +1, 0 ili −1. Oni su usko povezani s [[lambda barion]]ima, koji se razlikuju samo u ponašanju valne funkcije pri izmjeni okusa. | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 02:15
Sigma barion ili sigma-čestica je barion iz obitelji subatomskih čestica hadrona, koji ima 2 kvarka iz prve generacije okusa (gornji i/ili donji kvark) i treći kvark iz generacija viših okusa (druga ili treća generacija), u kombinaciji u kojoj valna funkcija ne mijenja znak kada bilo koja dva okusa kvarka su zamijenjena. Oni su stoga barioni, s ukupnim izospinom 1, a mogu biti i neutralni ili imaju elementarni naboj od +2, +1, 0 ili −1. Oni su usko povezani s lambda barionima, koji se razlikuju samo u ponašanju valne funkcije pri izmjeni okusa.
Treći kvark stoga može biti ili strani kvark (simboli Σ+, Σ0, Σ−), čarobni kvark (simboli Σ++c, Σ+c, Σ0c), kvark ljepote ili dubinski kvark (simboli Σ+b, Σ0b, Σ−b) ili kvark istine ili vršni kvark (simboli Σ++t, Σ+t, Σ0t). Međutim, ne očekuje se da će se primijetiti gornji sigma barion, jer standardni model predviđa da će prosječni vijek gornjih kvarkova biti oko 5∙10-25 sekundi. [1] To je oko 20 puta kraće od vremenskog raspona jake nuklearne sile, pa stoga ne stvara hadrone.
Barioni[uredi]
Podrobniji članak o temi: BarionBarion (grč. βαρύς: težak + [elektr]on) je subatomska čestica polucijeloga spina, podvrsta hadrona (kao na primjer proton, neutron, lambda barion ili lambda-čestica, sigma barion ili sigma-čestica, ksi barion ili ksi-čestica , delta barion ili delta-čestica i omega barion ili omega-čestica). [2] Barioni su fermioni na koje djeluje jaka nuklearna sila, ili drugim riječima hadroni polucjelobrojnog spina. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 kvarka, za razliku od mezona, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i mezoni su hadroni, čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv barion dolazi iz grčkog βαρύς (barys), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih tvarnih čestica.
Svojstva bariona[uredi]
| Barion | Oznaka | Kvarkovska građa |
Električni naboj Q/e |
Masa m (MeV/c²) |
Vrijeme poluraspada |
Spin | Izospin |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Proton | p | uud | 1 | 938,3 | stabilan | 1/2 | 1/2 |
| Antiproton |
|
|
- 1 | 938,3 | 1/2 | - 1/2 | |
| Neutron | n | udd | 0 | 939,6 | 880 s | 1/2 | - 1/2 |
| Antineutron |
|
|
0 | 939,6 | 1/2 | 1/2 | |
| Lambda barion | Λ0 | uds | 0 | 1 115,7 | 2,6 ∙ 10–10 s | 1/2 | 0 |
| Sigma barion | Σ+ | uus | 1 | 1 189,4 | 8 ∙ 10–11 s | 1/2 | 1 |
| Sigma barion | Σ0 | uds | 0 | 1 192,6 | 7,4 ∙ 10–20 s | 1/2 | 1 |
| Sigma barion | Σ- | dds | - 1 | 1 197,45 | 1,5 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1 |
| Ksi barion | Ξ0 | uss | 0 | 1 314,86 | 2,9 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1/2 |
| Ksi barion | Ξ- | dss | - 1 | 1 321,71 | 1,6 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1/2 |
| Delta barion | Δ++ | uuu | 2 | 1 232 | 5,6 ∙ 10–24 s | 3/2 | 3/2 |
| Omega barion | Ω- | sss | - 1 | 1 672,45 | 8,2 ∙ 10–11 s | 3/2 | 3/2 |
Hiperoni[uredi]
Podrobniji članak o temi: HiperonHiperon (grč. hiper: preko, iznad + [elektr]on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark). Hiperoni su otkriveni u razdoblju od 1947. do 1964. Nazivani su po grčkim slovima: lambda hiperon (Λ0), 3 sigma hiperona (Σ+, Σ0 i Σ−), 2 ksi hiperona (Ξ0 i Ξ−) i 1, posljednji otkriveni, omega hiperon (Ω−). Imaju polucjelobrojni spin i pridržavaju se Fermi-Diracove statistike. Međudjeluju jakom nuklearnom silom. Njihovo je vrijeme poluraspada oko jedne desetinke nanosekunde, a najčešće se raspadaju na lakše hiperone, protone, neutrone i mezone (na primjer Ω− → Ξ0 + π− ili pion, Ξ0 → Λ0 + π0, Λ0 → p+ ili proton p+ + π−, Σ+ → n0 ili neutron + π+). Svaki od 7 hiperona ima odgovarajuću antičesticu.
Izvori[uredi]
- ↑ A. Quadt (2006). "Top quark physics at hadron colliders". European Physical Journal C 48 (3): 835–1000. Bibcode 2006EPJC...48..835Q. doi:10.1140/epjc/s2006-02631-6. http://cds.cern.ch/record/1339554/files/978-3-540-71060-8_BookTOC.pdf
- ↑ barion, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||