|
|
| Redak 1: |
Redak 1: |
| <!--'''Nikola Filipović (arhitekt)'''-->{{Otheruses2|[[Nikola Filipović]]}} | | <!--'''Nikola Filipović (arhitekt)'''-->{{Otheruses2|[[Nikola Filipović]]}} |
| '''Nikola Filipović''' ([[Zagreb]], [[13. ožujka]] [[Arhitektura u 1934.|1934.]] - [[Zagreb]], [[18. svibnja]] [[2020.]]) je [[hrvat]]ski [[arhitekt]].<ref name="LZMK">{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19579 |title=Nikola Filipović |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=27. veljače 2020.}}</ref> | | '''Nikola Filipović''' ([[Zagreb]], [[13. ožujka]] [[Arhitektura u 1934.|1934.]] - [[Zagreb]], [[18. svibnja]] [[2020.]]) je [[hrvat]]ski [[arhitekt]].<ref name="LZMK">{{Citiranje web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19579 |title=Nikola Filipović |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=27. veljače 2020.}}</ref> |
|
| |
|
| == Životopis == | | == Životopis == |
Inačica od 8. prosinac 2021. u 04:23
Nikola Filipović (Zagreb, 13. ožujka 1934. - Zagreb, 18. svibnja 2020.) je hrvatski arhitekt.[1]
Životopis
Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (1959.), gdje je bio profesor. Suradnik u Majstorskoj radionici D. Iblera i D. Galića (1966.–67.).
U Zagrebu je s I. Filipović projektirao interijer hotela Dubrovnik (1972.), stambenu zgradu u Zamenhofovoj ulici (1976.), hotel Dubrovnik II (1982.), poslovnu zgradu INA-Naftaplina u Šubićevoj ulici (1982.), s B. Kinclom dogradnju stadiona Dinamo, a s Davorkom Križ-Filipović poslovnu zgradu WMD centar u Vukovarskoj ulici (1998.).
Dobio je Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo (2008.).
Izvori
| Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam |
|---|
| Godišnja nagrada |
|---|
|
1965. Neven Šegvić •
1966. Josip Uhlik & Bernardo Bernardi •
1970. Ante Rožić •
1971. Boris Krstulović •
1972. Grozdan Knežević •
1973. Dinko Kovačić & Mihajlo Zorić •
1974. Ivan Filipčić & Borislav Šerbetić •
1975. Ante Vulin •
1976. Zdenko Kolacio & Igor Emili •
1977. Ante Marinović-Uzelac & Jerko Rošind •
1978. Dražen Janković, Zrinka Supek-Andrijević & Josip Hitil •
1979. Boris Magaš •
1980. Milan Mitevski •
1982. Radovan Tajder & Mladen Anšel •
1983. Branko Kincl •
1984. Marina Dropulić & Duško Dropulić •
1985. Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance •
1986. Ivan Juras & Emil Špirić •
1987. Dražen Juračić •
1988. Ines Filipović •
1989. Velimir Neidhardt •
1990. Andrija Mutnjaković •
1991. Nikola Bašić •
1992. Nenad Fabijanić •
1994. Nikola Bašić •
1995. Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance •
1996. Hildegard Auf-Franić & Tonči Žarnić •
1997. Ante Kuzmanić & Eugen Širola •
1998. Branko Silađin •
1999. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović & Silvije Novak) •
2000. Miroslav Genc •
2001. Vinko Penezić & Krešimir Rogina •
2002. Lenko Pleština •
2003. Iva Letilović & Morana Vlahović •
2004. Studio Capsula (Ivana Ergić, Vanja Ilić, Vesna Milutin) •
2005. Saša Randić & Idis Turato •
2006. Goran Rako •
2007. STUDIO UP (Lea Pelivan & Toma Plejić) •
2008. Marijan Hržić •
2009. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović & Silvije Novak)
2010. Nikola Bašić •
2011. Nenad Fabijanić •
2012. Neno Kezić i Emil Šverko •
2013. Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin, Marin Jelčić, Zvonimir Kralj i Igor Presečan •
2014. Vedran Pedišić, Emil Špirić, Erick Velasco Farrera i Juan José Núñez Andrade •
2015. Radionica arhitekture i Vanja Ilić •
2016. Vjera Bakić •
2017. Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić i Maja Furlan Zimmermann •
2018. Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić •
2019. studio 3LHD •
2020. Tin Sven Franić, Vanja Rister i Ana Martinčić Vareško •
2021. Iva Letilović i Igor Pedišić •
2022. Davor Bušnja •
2023. Lea Pelivan i Toma Plejić •
2024. Marin Mikelić i Tomislav Vreš •
2025.
|
| | |
|
