Choco (jezična porodica): razlika između inačica

Chocoan, grana indijanskih plemena i jezika iz sjeverozapadne Kolumbije i susjedne Paname. Postoje razmimoilaženja u mišljenjima o jezičnoj pripadnosti ovih Indijanaca, pa ih se klasificira među plemena Macro-Cariban i Macro-Chibchan.

Glavni predstavnici su im (Zisa, 1970): Embera ili Choco vlastiti (Baudó, Saija, Citaró ili Rio Sucio, Tadó, Chamí, Chimila ili San Jorge, Sambú, Dabeiba ili Catío) i Noanama, i nadalje Andágueda, Anserma, Antioquia, Arma, Buritica, Caramanta, Carrapa, Cartama, Cauca, Cenú, Cenúfana, Corome, Empera (Ebera Bedea), Epena (Emberá-Saija), Evejico, Funucuna, Mompox, Nutabe (Nutabane), Paparo, Picaro, Pozo, Quimbaya, Runa, Tahami, Tolu, Turbaco, Uruba, Zendagua.

Jezici

Ouhvaća (6) embera jezika; i individualne jezike anserma [ans], †, Kolumbija; arma [aoh] (Kolumbija), †; caramanta [crf] † (Kolumbija); cauca [cca] † (Kolumbija); runa [rna] † (Kolumbija); woun meu [noa] , 6.000 (Panama i Kolumbija) ^[1]

Izvori

↑ Choco

Vanjske poveznice

Indijanci : narodi

Aconipa • Adaizan • Alacalufan • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araucanian • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Athapaskan • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Chirianan • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian

v • • u Indijanski jezici :: Že-Pano-Karib

Huarpean • Macro-Cariban • Macro-Gé • Macro-Panoan • Nhambicuaran

v • • u Že-Pano-Karib: Macro-Cariban

Andoke • Boran • Cariban • Chocoan • Huitotoan • Kukurá • Peba-Yagua • Taruma

Inačica od 19. kolovoz 2021. u 06:21 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.385 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 13:59 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.385 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Choco (jezična porodica)'''-->~~'''Chocoan''', grana indijanskih plemena i jezika iz sjeverozapadne [[Kolumbija\|Kolumbije]] i susjedne [[Panama\|Paname]]. Postoje razmimoilaženja u mišljenjima o jezičnoj pripadnosti ovih Indijanaca, pa ih se klasificira među plemena [[Macro-Cariban]] i [[Macro-Chibchan]].		'''Chocoan''', grana indijanskih plemena i jezika iz sjeverozapadne [[Kolumbija\|Kolumbije]] i susjedne [[Panama\|Paname]]. Postoje razmimoilaženja u mišljenjima o jezičnoj pripadnosti ovih Indijanaca, pa ih se klasificira među plemena [[Macro-Cariban]] i [[Macro-Chibchan]].

	Glavni predstavnici su im (Zisa, 1970): [[Embera]] ili Choco vlastiti (Baudó, Saija, Citaró ili Rio Sucio, Tadó, Chamí, Chimila ili San Jorge, Sambú, Dabeiba ili Catío) i [[Noanama]], i nadalje [[Andágueda]], [[Anserma]], [[Antioquia]], [[Arma]], [[Buritica]], [[Caramanta]], [[Carrapa]], [[Cartama]], [[Cauca (pleme)\|Cauca]], [[Cenú]], [[Cenúfana]], [[Corome]], [[Empera]] (Ebera Bedea), [[Epena]] (Emberá-Saija), [[Evejico]], [[Funucuna]], [[Mompox]], [[Nutabe]] (Nutabane), [[Paparo]], [[Picaro]], [[Pozo]], [[Quimbaya]], [[Runa]], [[Tahami]], [[Tolu]], [[Turbaco]], [[Uruba]], [[Zendagua]].		Glavni predstavnici su im (Zisa, 1970): [[Embera]] ili Choco vlastiti (Baudó, Saija, Citaró ili Rio Sucio, Tadó, Chamí, Chimila ili San Jorge, Sambú, Dabeiba ili Catío) i [[Noanama]], i nadalje [[Andágueda]], [[Anserma]], [[Antioquia]], [[Arma]], [[Buritica]], [[Caramanta]], [[Carrapa]], [[Cartama]], [[Cauca (pleme)\|Cauca]], [[Cenú]], [[Cenúfana]], [[Corome]], [[Empera]] (Ebera Bedea), [[Epena]] (Emberá-Saija), [[Evejico]], [[Funucuna]], [[Mompox]], [[Nutabe]] (Nutabane), [[Paparo]], [[Picaro]], [[Pozo]], [[Quimbaya]], [[Runa]], [[Tahami]], [[Tolu]], [[Turbaco]], [[Uruba]], [[Zendagua]].

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 13:59

Jezici

Izvori

Vanjske poveznice

Navigacijski izbornik

Traži