Ge-Pano-Carib.- Velika porodica Indijanskih jezika iz Južne Amerike koju dijele, ili obuhvaća jezika porodica:
- A) Macro-Cariban sa: Andoke, Bora-Huitotoan, Cariban, Kukurá, Taruma, Peba-Yagua. Drugu veliku granu čine jezici
- B) Ge-Pano sa ograncima
- b1. Macro-Panoan: Charruan, Guaycuruan, Lulean, Mascoian, Mataco-Macan, Mosetenan, Pano-Tacanan i Vilelan.
- b2. Macro-Ge sa Bororoan, Botocudo, Caingangan, Camacanian, Carajan, Chiquitoan, Fulnio, Ge, Guato, Machacalian, Ofayé, Oti, Pataxó, Purian, Rikbaktsa, Yabuti.
Ova Velika porodica obuhvaća preko 200 jezika koji se govore istočno od Anda, osobito u brazilskom bazenu Amazone. Broj govornika je veoma malen, oko 1,000,000. Najbrojniji su karipski jezici (preko 80 jezika) koji se govore u sjevernim regijama Južne Amerike, među kojima karipski jezik ima oko 5,000 govornika. Macro-panoanski jezici (ima ih preko 70) rašireni su u Peruu i Boliviji i na istok do Brazila. Mataco-Macan se govore u sjevernoj Argentini i Paragvaju a imaju preko 10,000 govornika.
Prema McQuownu (1955) i Greenbergu (1956) phylum' Ge-Pano-Carib' obuhvaća porodice ( 'families' ):
- a) Macro-Ge
- a1) Ge sa sjeverozapadni, središnji i Jeico, svi iz Brazila;
- a2) Caingangan, iz Brazila svi osim Ivitorocai (Paragvaj);
- a3) Camacanian, Brazil;
- a4) Machacalian, Brazil;
- a5) Purian sa Coroado, Puri, Pataxo, Malali, Coropo, Gutucracan, Nacrehe, Giporoc, Poica, Anquet, Nacnhanuc, Aimore, Aimbore i Chiquito, svi u Brazilu;
- a6) Chiquito
- a7) Fulnio
- a8) Guato
- a9) Oti
- b) Borotoque sa Bororoan i Otuquean, prvi u Brazilu, drugi u Boliviji;
- c) Carajan, Brazil;
- d) Macro-Panoan
- d1) Panoan, u Boliviji, Brazilu i Peruu;
- d2) Tacanan
- d3) Macro-Guaycuruan
- a) Mataco_Macca
- b) Guaycuruan
- c) Lule-Vilelan
- d) Mosetenan
- e) mascoian
- f) Charrua
- e) Nhambicuaran i Pseudo-Nhambicuara u Brazilu (prema drugoj klasifikaciji porodica Nhambicuaran pripada u Macro-Tucanoan a Huarpean u Chibchan-Paezan);
- f) Huarpean, Argentina.
| |||||