Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Capixana

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Capixana (Capishana, Canoe, Kanoê, Kanoé, Kapixaná), jezična porodica, jezik i istoimeno pleme iz Rondônije sa rijeke Guaporé i Omerê, Brazil [1]. Aryon Rodrigues, brazilski ekspert za indijanske jezike, smatra ovu skupinu samostalnom porodicom. Rezervati: Rio Guaporé (općina Guajara-Mirim); Terra Indígena Pacaas-Nova; Rio Branco; ostali na rijeci río Omeré

Oko 90 Kanoê Indijanaca živi duž obala rijeke Guaporé, a većina njih poženjena je pripadnicima drugih plemena, pa i sa bijelcima. U kontakt sa generalom Rondonom dolaze 1909. kada je ovaj prolazio regijom rijeka Pimenta Bueno i Corumbiara. Uskoro dolazi do nevolja u vidu sakupljača gume, koji nose sa sobom razne epidemije, koje su ih pokosile. U drugoj polovici 20. stoljeća dolazi i do naseljavanja u području Guaporé, pa i do nekoliko masakra. Šezdesetih i sedamdesetih godina pristižu i drvosječe i rančeri, koji su uskoro posjekli šumu. Za podatke koji su poznati o njima može se zahvaliti jedino jezikoslovacu Laércio Nora Bacelaru, koji 1991. i 1997. rekonstruira njihovu povijest uz pomoć dva informanta (Munuzinho Kanoê i Maria Atiminaké). Prema njima Kanoê ili Kapixanã su živjeli u velikim malokama (malocas) na obalama Kauruá u regiji rijeka Carvão i Machado. Munuzinho, inače Kanoê Indijanac, kaže da je pleme živjelo od uzgoja kukuruza, pamuka, kikirikija, te lova i ribolova.

U konflikte ulaze sa drvosječama (zbog zemlje) a ratuju i sa drugim plemenima. Manjak muškaraca natjerao je žene, da su se počele udavati za pripadnike plemena Aikaná, Jabuti, Mekém, Makurap i Cujubim među kojima one i danas žive sa svojim muževima. Konačna dezintegracija plemena dolazi smrću posljednjeg poglavice, oca Terese Piraguê. Sličnu sudbinu u posljednje 3 dekade doživjela su osim njih i plemena Arikapú, Jabuti, Puruborá, Kwaza, Mekém i drugi, njihov broj spao je na nekoliko preživjelih.

Druga grupa Kanoa živi u području rijeke Omerê, inače kontaktirana 1995. Ona se danas sastoji od jedne obitelji, od FUNAI-a nazvani‚ "izolirani Indijanci" , majka Tutuá, stara 50 godina, kćeri Txinamanty, 30 godina i sina.

Purá, star 25 godina i dva unuka, od kojih je jedan Operá od 5 godina, čiji je otac Babá, poglavica Akuntsu Indijanaca, druga je‚ izolirana skupina’ sa Omerê. Godine 2003. Tutuá, i dječak Operá, tada star 7 godina, dobili su malariju i umrli. Grupa tehničara formirana je još u siječnju 1999. kako bi utvrdili granice indijanske zemlje Omerê, nastanjene Kanoê i Akuntsu Indijancima. Utvrđene su granice na prostoru od 26,000 hektara i perimetrom od 81 kilometar. Ministarstvo pravosuđa ovo je službeno potvrdilo u 12 mjesecu 2002. ali se na homologaciju predsjednika republike još čeka.

Capixana danas

Kanoê su agrikulturan narod, lovci, ribari i sakupljači. Drže kokoši i divlje svinje zvane queixada. Imaju polja manioke i plantažno drže šećernu trsku, kukuruz, yam, slatki krumpir, kikiriki i duhan. Banane, papayu i ananas, također uzgajaju. Svoje vrtove drže urednima. Izabrano mjestu posijeku i spale, te očiste od panjeva, i svaku kulturu zasadi se na svome mjestu.

Ne smiju se brkati sa plemenom Avá-Canoeiro sa rijeke Tocantins i Canoê iz porodice tupari.

Izvori

Vanjske poveznice