Sulejman Kemura

Sulejman ef. Kemura
Sulejman Kemura
8. reis-ul-ulema
trajanje službe 1957. – 1975.
Prethodnik	Ibrahim ef. Fejić
Nasljednik	Naim ef. Hadžiabdić
Rođenje	1908., Sarajevo
Smrt	19. siječnja 1975., Sarajevo
Zanimanje	teolog

Sulejman ef. Kemura (Sarajevo, 1908. – Sarajevo, 19. siječnja 1975.), bošnjački teolog, osmi po redu reis-ul-ulema u razdoblju SFR Jugoslavije.

Životopis

Datoteka:Sulejman Kemura Avdo Humo Dobrivoje Radosavljević.jpg

Sulejman ef. Kemura, član Saveznog izvršnog vijeća Avdo Humo i predsjednik Savezne komisije za vjerska pitanja Dobrivoje Radosavljević, Beograd 1958.

Sulejma ef. Kemura je po završetku mekteba i ruždije, nastavio je školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Početkom školske 1925./26. godine upisuje se na Šerijatsku sudačku školu na kojoj je diplomirao u školskoj 1929./30. godini. Kao mladi šerijatski sudija, službovao je pri šerijatskim sudovima u Foči i Konjicu. U Foči se uključuje u rad muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva "Gajret", a radi i na suzbijanju nepismenosti među muslimanima. Ubrzo ga, na prijedlog Ulema medžlisa, tadašnji reisu-l-ulema postavlja za sekretara mostarskog muftijstva, gdje pored te dužnosti predaje i vjeronauk u mostarskoj gimnaziji i učiteljskoj školi.

Nakon ukidanja okružnih muftijstava, iz Mostara Sulejman ef. Kemura prelazi u Sarajevo na mjesto prosvjetnog referenta Ulema medžlisa, zatim u Vakufsku direkciju, prvo u svojstvu vjersko-prosvjetnog referenta, a zatim direktora ove značajne institucije. U 1949. godini Vrhovno islamsko starješinstvo u FNRJ povjerilo mu je dužnost direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i urednika "Glasnika", a osnivanjem Udruge ilmijje 1950. godine izabran je za sekretara, tako da je te dužnosti obavljao istovremeno.

Po odlasku u mirovinu Ibrahima ef. Fejića, Izborno tijelo za izbor reis-ul-uleme izabralo ga je 15. studenoga 1957. godine za reis-ul-ulemu Islamske zajednice. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su 8. prosinca 1957. godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Stupajući na tu dužnost u razdoblju velikih teškoća za Islamsku zajednicu: oduzete vakufske imovine, zatvorenih mekteba i brojnih srušenih ili oštećenih džamija, reis-ul-ulema Kemura ostati će na toj dužnosti sve do smrti (18 godina) i učiniti mnogo na njenoj sanaciji i oporavljanju.

Nakon kraće bolesti, reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura umro je 19. siječnja 1975. godine. Pokopan je u dvorištu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu uz grob reis-ul-uleme Fehima ef. Spahe.

Povezani članci

• Reis-ul-ulema Naim ef. Hadžiabdić

Vanjske poveznice

• Dogodilo se na današnji dan: Izabran Sulejman ef. Kemura, "Crveni reis"