Razlika između inačica stranice »Sulejman Šarac«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
||
| Redak 55: | Redak 55: | ||
U pokretu za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju muslimana u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] aktivno je učestvovao, zbog čega mu je [[Austro-Ugarska]] teško zamjerila i tadašnja Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini ga premjestila u Vrhovni šerijatski sud. Međutim, njegov ugled i popularnost brzo su porasli, pa je nakon dobijene pobjede za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju jednoglasno izabran za reisu-l-ulemu. Tako je hfz. Sulejman ef. Šarac bio prvi bosanskohercegovački [[reis-ul-ulema]] izabran od naroda. Njegov izbor nije bio po volji [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], koja će ga, nakon dvogodišnjeg rada, prisiliti da podnese ostavku i to preko iste Hodžinske kurije koja ga je prije dvije godine jednoglasno izabrala. Nakon ultimatuma Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini da u roku od osam dana podnese ostavku, reis-ul-ulema hfz. Sulejman ef. Šarac podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme u kolovozu [[1912.]] godine. Nakon toga se posvetio obitelji i [[znanost]]i. | U pokretu za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju muslimana u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] aktivno je učestvovao, zbog čega mu je [[Austro-Ugarska]] teško zamjerila i tadašnja Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini ga premjestila u Vrhovni šerijatski sud. Međutim, njegov ugled i popularnost brzo su porasli, pa je nakon dobijene pobjede za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju jednoglasno izabran za reisu-l-ulemu. Tako je hfz. Sulejman ef. Šarac bio prvi bosanskohercegovački [[reis-ul-ulema]] izabran od naroda. Njegov izbor nije bio po volji [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], koja će ga, nakon dvogodišnjeg rada, prisiliti da podnese ostavku i to preko iste Hodžinske kurije koja ga je prije dvije godine jednoglasno izabrala. Nakon ultimatuma Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini da u roku od osam dana podnese ostavku, reis-ul-ulema hfz. Sulejman ef. Šarac podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme u kolovozu [[1912.]] godine. Nakon toga se posvetio obitelji i [[znanost]]i. | ||
Umro je [[27. prosinca]] [[1927.]] godine u Sarajevu.<ref>{{ | Umro je [[27. prosinca]] [[1927.]] godine u Sarajevu.<ref>{{Citiranje web|title=Sulejman Šarac – reisu-l-ulema koji nije bio po volji austrougarskog režima|url=https://akos.ba/sulejman-sarac-reis-ulema-koji-nije-bio-po-volji-austrougarskog-rezima/|website=akos.ba|accessdate=24. 10. 2018}}</ref> | ||
== Povezani članci == | == Povezani članci == | ||
Trenutačna izmjena od 08:52, 8. prosinca 2021.
| hfz. Sulejman ef. Šarac | |
|---|---|
| Sulejman Šarac
| |
| 3. reis-ul-ulema | |
| trajanje službe 1910. – 1912. | |
| Prethodnik | Ahmed Munib ef. Korkut (vršitelj dužnosti) |
| Nasljednik | hfz. Mehmed Teufik ef. Okić (vršitelj dužnosti) |
| Rođenje | 1850., Stolac |
| Smrt | 27. prosinca 1927., Sarajevo |
| Zanimanje | teolog |
Hfz. Sulejman ef. Šarac (Stolac 1850. - Sarajevo 27. prosinca 1927.), bošnjački teolog, treći po redu reis-ul-ulema u razdoblju Austro-Ugarske.
Životopis
Hfz. Sulejman ef. Šarac je osnovno obrazovanje i hifz Kurana stekao je u rodnom mjestu, a dalje školovanje u Istanbulu je završio 1878. godine. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu 1879. godine biva imenovan za bihaćkog muftiju, na kojoj dužnosti ostaje do 1887. godine, nakon čega biva postavljen za profesora a kasnije i za direktora Šerijatske sudačke škole u Sarajevu.
U pokretu za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju muslimana u Bosni i Hercegovini aktivno je učestvovao, zbog čega mu je Austro-Ugarska teško zamjerila i tadašnja Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini ga premjestila u Vrhovni šerijatski sud. Međutim, njegov ugled i popularnost brzo su porasli, pa je nakon dobijene pobjede za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju jednoglasno izabran za reisu-l-ulemu. Tako je hfz. Sulejman ef. Šarac bio prvi bosanskohercegovački reis-ul-ulema izabran od naroda. Njegov izbor nije bio po volji Austro-Ugarskoj, koja će ga, nakon dvogodišnjeg rada, prisiliti da podnese ostavku i to preko iste Hodžinske kurije koja ga je prije dvije godine jednoglasno izabrala. Nakon ultimatuma Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini da u roku od osam dana podnese ostavku, reis-ul-ulema hfz. Sulejman ef. Šarac podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme u kolovozu 1912. godine. Nakon toga se posvetio obitelji i znanosti.
Umro je 27. prosinca 1927. godine u Sarajevu.[1]
Povezani članci
- Reis-ul-ulema
- Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
- Reis-ul-ulema mesnevihân Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
Vanjske povezice
| Prethodi: | Reis-ul-ulema 1910. — 1912. |
Slijedi: |
| Ahmed Munib ef. Korkut (vršitelj dužnosti) |
hfz. Mehmed Teufik ef. Okić (vršitelj dužnosti) |
| |||||||
