Škocjanske jame: razlika između inačica
More actions
m no summary specified |
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Škocjanske jame'''-->{{UNESCO | <!--'''Škocjanske jame'''-->{{UNESCO – svjetska baština | ||
|ime mjesta = Škocjanske špilje | |ime mjesta = Škocjanske špilje | ||
|slika = SkocjanCaves.JPG | |slika = SkocjanCaves.JPG | ||
Inačica od 18. travanj 2025. u 03:32
| Škocjanske špilje | |
|---|---|
| Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO | |
| Škocjanske špilje | |
| Datoteka:Flag of Slovenia.svg Slovenija
Lokacija Škocjanske jame u Sloveniji
| |
| Godina uvrštenja: | 1986. (10. zasjedanje) |
| Vrsta: | Prirodno dobro |
| Mjerilo: | vii, viii |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/390 UNESCO |
Škocjanske jame su sustav krških špilja u Sloveniji koje su jedan od najvećih svjetskih prirodnih fenomena kao jedan od najvećih podzemnih kanjona u svijetu, iznimne ljepote s jedinstvenim ekosustavom, te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene od prapovijesti. Zbog toga su 1986. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Nakon stjecanja neovisnosti, slovenske vlasti su osnovale Nacionalni park Škocjanske jame[1].
Odlike
Škocjanske jame su dospjele i na popis zaštićenih vodenih područja Ramsarske konvencije 1999. godine jer zajedno s rijekom Reka čini najveće podzemno vodeno područje u Europi. Rijeka Reka je zapravo Vela voda koja izvire u Hrvatskoj, na južnoj strani Snežnika, te kod Velike Doline (Škocjan) ponire u Škocjanske jame kroz koje teče 34 km te izvire ponovno u Italiji, blizu Monfalconea, gdje se kao rijeka Timavo ulijeva u Jadransko more. Ono po čemu su Škocjanske jame jedinstvene od svih svjetskih špilja je upravo golemi kanjon rijeke koji je dug oko 3,5 km, širok od 10 do 60 metara, s najvećom visinom od 140 metara. Na nekim mjestima se širi u ogromne prostorije od kojih je najveća Martelova soba koja ima volumen od 2,2 milijuna m³, najveća u Europi i jedna od najvećih u svijetu. Zanimljivo je da ovaj ogromni podzemni kanjon ima veoma mali riječni ulaz zbog čega razina vode rijeke Reke može porasti za više od 100 metara[2]. Osobito je dojmljivo kako rijeka Reka u vrijeme kišne sezone ponire 160 metara u dubinu kod sela Škocjana.
Arheološka istraživanja su otkrila da su ljudi naseljavali ove špilje od Mezolitika, te tijekom Neolitika, Brončanog i Željeznog doba, sve do Antike i Srednjeg vijeka, tj. posljednjih 5,000 godina. Škocjanske jame nisu imale samo lokalnu vrijednost, nego i veliku vjersku vrijednost u prapovijesno doba kada je bilo osobito važno povezivati ovozemaljski s podzemnim, zagrobnim, životom. Također, prva istraživanja krškog krajolika su rađena upravo ovdje u 19. stoljeću, te odavdje potječu i termini kao što su "krš" i "dolina", a koji su se uvriježili u geologiji.
Ovo područje je i dom mnogih rijetkih i ugroženih vrsta ptica i šišmiša, ali i rijetke špiljske životinje (npr. Čovječja ribica). Zbog neobičnih geomorfoloških u mikroklimatskih uvjeta ovdje se razvio jedinstven ekosustav u kojemu vidimo mješavinu sredozemnog, pri-sredozemnog, srednjoeuropskog i alpskog geografskog sustava.
Izvori
- ↑ Službena stranica Škocjanskih jama Predložak:Sl icon (eng.)
- ↑ dr. Andrej Kranjc: Historical overviue and description of the Caves (str. 42.-57.)
Poveznice
Najslavniji krš na svijetu:
Vanjske poveznice
- Park Škocjanske jame, službena stranica
- Fotografije Škocjanskih jama
- Škocjanske jame na mojaslovenija.si