Operacija Opera (Izrael)

Karta tijeka napada; izraelski avioni su preletjeli dug put do Iraka, uništili reaktor te se vratili

Operacija Opera je bio izraelski preventivni zračni napad na irački nuklearni reaktor Osirak 1981. zbog straha od mogućnosti da uz pomoć njega Irak nabavi nuklearno oružje. Rektor je uspješno uništen, ali je međunarodna zajednica osudila napad.

Uvod

Irak i Francuska su krajem 70-ih počeli suradnju u gradnji nuklearnog reaktora južno od Bagdada, nazvanog Osirak (makar je službeno ime bilo Tammuz 1). U travnju 1980. Sadam Husein je pred svojim trupama održao govor kojim je objavio da se „pripreme za oslobođenje Palestine“. Izraelski vlasti su potom izrazile sumnju da Irak upotrebljava Osirak kao povod za proizvodnju Plutonija i nuklearnih oružja.

Menahem Begin, izraelski ministar od 1977. do 1983., je bio židovski terorist iz grupe Irgun koji je prezirao Arape i muslimane. A izgled da Irak postane prva arapska država sa nuklearnom tehnologijom bio je vrlo problematičan za Izrael, čak ni u slučaju da u potpunosti surađuje sa organizacijom IAEA. U Izraelu su se održale debate oko toga bi li se napad uopće trebao izvesti (što bi značilo i potencijalni osvetnički napad od Iraka i osude UN-a) ili se pronašlo diplomatsko riješenje u obliku razgovora sa Francuskom o prekidu suradnje sa Irakom.

Tijek napada

Datoteka:Osirak.jpg

Pogled iz izraelskih letjelica prije i nakon napada na Osirak

Menahem Begin 1978.

Izraelski vojni dužnosnici odlučili su izvesti napad prije rujna 1981., kada bi se u Osiraku trebao dovesti nuklearni materijal. Dodatnu pomoć za izradu plana napada im je sasvim slučajno dao Iran, čiji su ratni avioni napali Osirak jer je trajao Iračko-iranski rat, ali nisu prouzročili veću štetu. Poučeni njihovim iskustvom, vojni dužnosnici su izradili plan napada te su trenirali pilote, ali im nisu sve do kraja rekli u kojoj državi bi trebali intervenirati. Napad je jednom odgođen, ali je ipak održan u nedjelju 7. lipnja 1981. u 16 sati po lokalnom vremenu. Nedjelja je izabrana jer tada nisu radili francuski znanstvenici, a večer zbog toga što su izraelske letjelice letjelo direktno ispred zalazećeg sunca te bile stoga teže za primijetiti.

Osam lovaca F-16A Netz zaduženih za udar, svaki s po dvije Mk. 84 bombe od 925 kg i šest lovaca F-15A Baz, zaduženih za pružanje zaštite od neprijateljskih lovaca, poletjele su iz vojne baze Etzion u Negevu preko zračnog prostora Jordana, Saudijske Arabije i Iraka, te prešli više od 1.100 kilometara daljine. Iznad Saudijske Arabije su obnovili rezerve goriva (zbog teškog naoružanja sa bombama nisu imali dovoljno mjesta za gorivo koje bi im omogučilo neprekidan let) i nastavili let. U 17:55 letjelice su stigle do Osiraka, bombardirale ga i uništile, te se vratile bez ijednog gubitka. Iračka protuzračna obrana je ostala zatečena i nije stigla reagirati. Cijelo bombardiranje reaktora trajalo je dvije minute a samo dvije bombe od jednog zrakoplova su zakazale i nisu detonirale. Mediji su o događaju obavijestili 24 sata nakon što se dogodio, a tek ga je tada priznao i Irak.

Osude

Vijeće sigurnosti UN-a, uključujući i SAD, je u rezoluciji 487 osudilo napad Izraela na irački reaktor te zamjerilo hebrejskoj državi dvostruka mjerila, pošto je i ona sama imala nuklearni program. Francuska je protestirala jer je jedan njen znanstvenik poginuo u napadu.

Reaktor Osirak je u izraelskom zračnom napadu u potpunosti uništen, a gubitak reaktora označio je težak udarac iračkom nuklearnom programu od kojeg se Irak nikad nije u potpunosti oporavio. 1984. Francuska je okončala svoju suradnju sa Irakom. Ipak, 1991., SAD je zahvalio Izraelu usred Zaljevskog rata zbog uništavanja nuklearne opasnosti od Iraka.

Vanjske poveznice

• Kronologija operacije
• Operacija Opera
• Google video - 44 minuta dugi dokumentarac
• Google video - 2 minute dug pogled na napad
• BBC-ov izvještaj
• Osirak