More actions
m no summary specified |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Karte_Bregenzerwald.png|mini|300px|<center>Položaj Bregenzerwalda u Austriji]] | |||
'''Bregenzerwald''' ([[njemački|njem.]] za „Šuma Bregenza”) je regija dojmljivog [[krajolik]]a na sjevernoj strani [[Alpe|Alpa]], u [[Austrija|austrijskoj]] pokrajini [[Vorarlberg]], a nazvana je po glavnom gradu pokrajine, [[Bregenz]]u. Ona se preklapa, ali nije potpuno podudarna s Bregenzerwald planinama koje su dio gorja [[Sjeverne vapnenačke Alpe|Sjevernih vapnenačkih Alpa]]. Osobito u sjevernoj zoni [[fliš]]a gdje je i porječje rijeke [[Bregenzer Ach]]. Najviši vrh Bregenzerwalda je [[Glatthorn]] visine od 2.134 metara. | '''Bregenzerwald''' ([[njemački|njem.]] za „Šuma Bregenza”) je regija dojmljivog [[krajolik]]a na sjevernoj strani [[Alpe|Alpa]], u [[Austrija|austrijskoj]] pokrajini [[Vorarlberg]], a nazvana je po glavnom gradu pokrajine, [[Bregenz]]u. Ona se preklapa, ali nije potpuno podudarna s Bregenzerwald planinama koje su dio gorja [[Sjeverne vapnenačke Alpe|Sjevernih vapnenačkih Alpa]]. Osobito u sjevernoj zoni [[fliš]]a gdje je i porječje rijeke [[Bregenzer Ach]]. Najviši vrh Bregenzerwalda je [[Glatthorn]] visine od 2.134 metara. | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 17:30
Bregenzerwald (njem. za „Šuma Bregenza”) je regija dojmljivog krajolika na sjevernoj strani Alpa, u austrijskoj pokrajini Vorarlberg, a nazvana je po glavnom gradu pokrajine, Bregenzu. Ona se preklapa, ali nije potpuno podudarna s Bregenzerwald planinama koje su dio gorja Sjevernih vapnenačkih Alpa. Osobito u sjevernoj zoni fliša gdje je i porječje rijeke Bregenzer Ach. Najviši vrh Bregenzerwalda je Glatthorn visine od 2.134 metara.
Stanovnici Bregenzerwalda ga često dijele u dva glavna područja, Vorderwald („donja šuma”) i Hinterwald („gornja šuma”). Vorderwald, sa svojim brežuljcima i niskim planinama, je najbliži dolini rijeke Rajne, dok Hinterwald planinama s visinama do 2.000 metara. Svako područje ima svoju varijaciju dijalekta. Glavni sela Bregenzerwalda su Bezau (lokalna prijestolnica), Egg i Alberschwende koji je nekad bio neovisan Hofsteig (povijesna općina).
U Bregenzerwaldu je uglavnom zadržan tradicionalni način života, uključujući jedinstven oblik farmi. U duguljastim linearnim ili zbijenim selima sačuvane su mnoge odlike Bregenzerwaldskog gospodarstava iz 18. i 19. stoljeća. Ona u svojim oblicima i stilovima odražavaju gospodarsku povijest zemlje, u skladu s regionalnim gospodarskim prilikama, ali i rani početak industrijskog razvoja u Vorarlbergu koji je utjelovljen u ruralnoj arhitekturi iz tog vremena. Mnoge male radionice tekstilne industrije u obliku farmi su svjedočanstvo tog razvoja[1].
Brojna sela, kao što su Thal, Schwarzenberg ili Schoppernau, još uvijek imaju brojne fine primjere izvornih „šumskih kuća” (Walderhauser) čime je postignut ujednačen stambeni krajolik Vorarlberga. Drvene zgrade s krovovima pokrivenima karakterističnim šindrama određuju izgled kulturnog krajolika, a njihove različite vrste i oblici svjedoče o gospodarskom i kulturnom razvoju regije. Zbog toga je Austrija nominirala Bregenzerwald za upis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1994. godine[1].
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Bregenzerwald (Bregenz Forest) na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 13. lipnja 2013.
Vanjske poveznice
- Turističke stranice (njem.) (engl.) (fr.)