More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir nogometni klub | |||
| ime kluba = HAŠK | | ime kluba = HAŠK | ||
| slika = HAŠK 1943..jpg | | slika = HAŠK 1943..jpg |
Posljednja izmjena od 6. ožujak 2022. u 19:21
HAŠK | |
---|---|
Puno ime | Hrvatski akademski športski klub |
Osnovan | 1903. |
Igralište | Maksimir |
Kapacitet | 50.000 |
Liga | Prvenstvo Jugoslavije u nogometu |
Popis igrača | Popis nogometaša HAŠK-a |
- PREUSMJERI Predložak:Preusmjerava
HAŠK, kratica od Hrvatski akademski športski klub, osnovan je 6. studenoga 1903. u Zagrebu kao Akademički šport klub (AŠK), a ime HAŠK dobio je na prvoj godišnjoj skupštini 1904. godine.
Povijest
Utemeljitelji HAŠK-a bili su zagrebački sveučilištarci: Krešimir Miskić, Hinko Würth, August Adam, Dragutin Albrecht, Petak Čerlek, Vjekoslav Jurković, Marko Kostrenčić, Oskar Mohr i Lav Wodwarka. Za prvoga predsjednika bio je izabran Hinko Würth. Osnutkom HAŠK-a bio je postavljen temelj razvoju suvremenoga, sustavno organiziranog športa u Hrvatskoj.
HAŠK je počeo skromno: godine 1903./04. nogometaši su trenirali na tadašnjem sajmištu, istočno od Draškovićeve ulice, 1904. HAŠK je zakupio zemljište u Zapadnom perivoju (danas Marulićev trg), gdje je 1906. odigrana prva javna nogometna utakmica u Hrvatskoj. Od 1905. treniralo se na tzv. Elipsi, prostoru današnjega srednjoškolskog igrališta. Napokon, 1912. HAŠK je u Maksimiru izgradio svoje nogometno igralište, atletsku stazu i teniske terene (na prostoru današnjega nogometnog stadiona). Za vrijeme I. svjetskoga rata djelatnost je u HAŠK-u zamrla, a nastavljena je 1918./19. s novim poletom i novim športskim sekcijama.
Između dva svjetska rata, HAŠK je bio jedan od vodećih športskih klubova u Jugoslaviji. U njemu su se sustavno razvijali nogomet, atletika, hazena, tenis, stolni tenis, mačevanje, klizanje, skijanje, sanjkanje, hokej na ledu, hokej na travi, biciklizam, motociklizam, gimnastika, plivanje, boks, kuglanje i lov, s podjednakom brigom za muške i ženske športske sekcije. Državno prvenstvo osvojili su tenisači u ekipnoj konkurenciji (1929./30., 1933., 1935.) i tenisačice (1929./30.), atletičari i atletičarke (1932., u krosu 1922.), nogometaši (1937./38.) i hazenašice (1938).
Nogometni dio društva je bio sudionik natjecanja u jugoslavenskoj I. ligi, od 1923. do 1940. Prvakom Jugoslavije postao je 1938. Nastupao na igralištu u Maksimiru (1912.–1945.). Najpoznatiji igrači: Dragutin Friedrich, Stjepan Vrbančić, Eugen Dasović, Ivica Gajer, Ico Hitrec, Ivica Medarić, Branko Kunst, Svetozar Peričić, Ratko Kacian, Ivica Golac, braća Zlatko i Željko Čajkovski. Godine 1945. ukinut je dekretom. HAŠK-ova je djelatnost prestala, a igrališta i prostorije naslijedilo je novoosnovano Studentsko fiskulturno društvo Akademičar, koje se 1946. spojilo s Omladinskim fiskulturnim društvom Mladost, osnovanim 12. lipnja 1945. Tradiciju je preuzelo spomenuto društvo pod novim nazivom Akademsko sportsko društvo Mladost. Danas se naziva Hrvatsko akademsko športsko društvo Mladost u kojem nogometna sekcija ne postoji. Danas postoji nogometni klub NK HAŠK Zagreb koji nema nikakve imovinsko-pravne veze sa prethodnim HAŠK-om, ali je preuzeto njegovo ime i grb zbog njegove nogometne tradicije.