Razlika između inačica stranice »Zapadni Balkan«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[File:Western Balkans countries.PNG|thumb|350px|Države "Zapadnog Balkana"]] | |||
Sintagma '''Zapadni Balkan''' je prije svega politička kategorija i označava uglavnom sve države jugoistočne Europe koje nisu članice [[Europska unija|Europske Unije]]. Zapadni Balkan bi bila [[Albanija]] s bivšom [[SFRJ|Jugoslavijom]] bez [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. | Sintagma '''Zapadni Balkan''' je prije svega politička kategorija i označava uglavnom sve države jugoistočne Europe koje nisu članice [[Europska unija|Europske Unije]]. Zapadni Balkan bi bila [[Albanija]] s bivšom [[SFRJ|Jugoslavijom]] bez [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. | ||
Trenutačna izmjena od 15:52, 7. travnja 2022.
Sintagma Zapadni Balkan je prije svega politička kategorija i označava uglavnom sve države jugoistočne Europe koje nisu članice Europske Unije. Zapadni Balkan bi bila Albanija s bivšom Jugoslavijom bez Slovenije i Hrvatske.
U javnom mnjenju u Hrvatskoj do pristupa EU su postojali su zazori prema ovakvom pristupu Europske Unije[1], zbog toga što sami Hrvati većinom nisu smatrali Hrvatsku dijelom Balkana, a i zbog straha da EU u procesu približavanja i ulaska u članstvo ne bi tretirao svaku zemlju individualno, na temelju napretka svake pojedine države, to jest da bi Hrvatska "čekala" ostale zemlje. Takav se razvoj događaja ipak nije odvio. Međutim, i dandanas se s nastavkom takve politike pojavljuje strah da je riječ o tjeranju Hrvatske u neku "novu" Jugoslaviju[2].
Geomorfološki "zapadni Balkan" označava zapadni dio balkanske planine na granici Bugarske i Srbije. Međutim, to nikada nije bio fiksni zemljopisni pojam.
Radi sprječavanja udruživanja Republike Hrvatske u ovakve ekonomsko-političke asocijacije, i sprječavanja zloporabe moći koju bi mogle imati moguće buduće odnarođene hrvatske vladajuće elite. hrvatski je predsjednik Franjo Tuđman uveo nove odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojima se zabranjuje udruživanje u ovakve asocijacije, izričito zabranjujući i samo pokretanje postupka za ulazak u ovakve asocijacije (članak 141. Ustava RH, popularno zvan Tuđmanova tvrđava).[3]
Ideju Zapadnog Balkana poduprijele su zemlje koje su stvorile Jugoslaviju i branile njeno postojanje do njene same propasti, Francuska i Engleska. Francuska je bila upravo ta zemlja koje je inzistirala da se u Zagrebu 2000. godine održi summit EU-a sa "zemljama zapadnog Balkana", prvi summit izvan EU.[4] Summit je bio guranje Hrvatske u zapadnobalkansku zajednicu država.[4] Po mnogima je okarakteriziran kao restauracija Jugoslavije.
Povezani članci
Izvori
- ↑ Prof. Ratimir Kalmeta: Hrvatska je država Srednje Europe i Sredozemlja, ali istodobno podunavska i panonska zemlja, Vjesnik, 10. siječnja 2000.
- ↑ Anđelko Milardović: Hrvatska u "trećoj Europskoj ligi", Dom i svijet, 30. listopada 2000.
- ↑ Tuđmanova tvrđava, autor Benjamin Tolić, Jedinohrvatska, članak iz Hrvatskog slova, str. 6, petak, 25. siječnja 2008.
- ↑ 4,0 4,1 Laprdientia croatica. Izjava Stjepana Mesića, objavila HINA 18. prosinca 2007., Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 32
Vanjske poveznice
- Anđelko Milardović (prireditelj): Zapadni Balkan: Pojam, ideje i dokumenti o rekonstrukciji Balkana u procesu globalizacije, Politološko-dokumentacijski centar Zagreb, Osijek-Zagreb-Split, 2000., ISBN 9536285-51-7
- HSP 1861, preneseno iz Novog lista od 19. studenoga 2000. Ususret Zagrebačkom summitu: dr Anđelko Milardović, politolog: Naši političari olako obećavaju brzi ulazak u EU. Razgovarao: Neven Šantić