Razlika između inačica stranice »Alfred Albini«

Alfred Albini (Zagreb, 15. srpnja 1896. - Zagreb, 4. studenog 1978.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.^[1]

Radio je u atelijeru V. Kovačića i Huge Ehrlicha te kao profesor na Arhitektonskom fakultetu. Projektirao je i izvodio stambene i obiteljske kuće i javne zgrade (Tehnološki fakultet). Stvaralački je sintetizirao modernističke poticaje objedinivši ih u vlastiti arhitektonski izraz. Bavio se problemima urbanizma i zaštite spomenika, pisao stručne i teorijske članke te slikao.

Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor i Viktor Kovačić za životna djela.

Izvori

↑ Ivo Goldstein, 2005, str. 287

Literatura

Goldstein, Ivo (2005). Židovi u Zagrebu 1918 - 1941.. Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-23-0

Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam

Godišnja nagrada

1965. Neven Šegvić • 1966. Josip Uhlik & Bernardo Bernardi • 1970. Ante Rožić • 1971. Boris Krstulović • 1972. Grozdan Knežević • 1973. Dinko Kovačić & Mihajlo Zorić • 1974. Ivan Filipčić & Borislav Šerbetić • 1975. Ante Vulin • 1976. Zdenko Kolacio & Igor Emili • 1977. Ante Marinović-Uzelac & Jerko Rošind • 1978. Dražen Janković, Zrinka Supek-Andrijević & Josip Hitil • 1979. Boris Magaš • 1980. Milan Mitevski • 1982. Radovan Tajder & Mladen Anšel • 1983. Branko Kincl • 1984. Marina Dropulić & Duško Dropulić • 1985. Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance • 1986. Ivan Juras & Emil Špirić • 1987. Dražen Juračić • 1988. Ines Filipović • 1989. Velimir Neidhardt • 1990. Andrija Mutnjaković • 1991. Nikola Bašić • 1992. Nenad Fabijanić • 1994. Nikola Bašić • 1995. Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance • 1996. Hildegard Auf-Franić & Tonči Žarnić • 1997. Ante Kuzmanić & Eugen Širola • 1998. Branko Silađin • 1999. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović & Silvije Novak) • 2000. Miroslav Genc • 2001. Vinko Penezić & Krešimir Rogina • 2002. Lenko Pleština • 2003. Iva Letilović & Morana Vlahović • 2004. Studio Capsula (Ivana Ergić, Vanja Ilić, Vesna Milutin) • 2005. Saša Randić & Idis Turato • 2006. Goran Rako • 2007. STUDIO UP (Lea Pelivan & Toma Plejić) • 2008. Marijan Hržić • 2009. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović & Silvije Novak) 2010. Nikola Bašić • 2011. Nenad Fabijanić • 2012. Neno Kezić i Emil Šverko • 2013. Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin, Marin Jelčić, Zvonimir Kralj i Igor Presečan • 2014. Vedran Pedišić, Emil Špirić, Erick Velasco Farrera i Juan José Núñez Andrade • 2015. Radionica arhitekture i Vanja Ilić • 2016. Vjera Bakić • 2017. Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić i Maja Furlan Zimmermann • 2018. Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić • 2019. studio 3LHD

Za životno djelo

1965. Mladen Kauzlarić • 1966. Juraj Denzler • 1967. Stjepan Planić • 1968. Alfred Albini • 1969. Josip Seissel • 1970. Stjepan Gomboš & Lavoslav Horvat • 1971. Antun Tunč Ulrich • 1972. Drago Galić • 1973. Marijan Haberle • 1974. Vlado Antolić • 1975. Lovro Perković • 1976. Slavko Löwy • 1977. Zvonimir Vrkljan • 1978. Božidar Rašica • 1979. Franjo Bahovec • 1980. Stanko Fabris • 1981. Božidar Tušek • 1982. Andre Mohorovičić • 1983. Zdenko Kolacio • 1984. Ivan Vitić • 1985. Neven Šegvić • 1986. Dragan Boltar • 1987. Aleksandar Dragomanović • 1988. Miroslav Begović • 1989. Zdravko Bregovac • 1990. Zdenko Sila • 1991. Boris Magaš • 1992. Vjenceslav Richter • 1993. Grozdan Knežević • 1994. Ivo Radić • 1995. Zoja Dumenagić • 1996. Bruno Milić • 1997. Sena Sekulić-Gvozdanović • 1998. Ivo Geršić • 1999. Jerko Marasović & Tomislav Marasović • 2000. Silvana Seissel • 2001. Julije De Luca • 2002. Ante Marinović-Uzelac • 2003. Andrija Mutnjaković • 2004. Slavko Jelinek • 2005. Mirko Maretić • 2006. Ante Rožić • 2007. Ante Vulin • 2008. Nikola Filipović • 2009. Boris Krstulović • 2010. Dinko Kovačić • 2011. Radovan Miščević • 2012. Hildegard Auf-Franić • 2013. Radovan Delalle • 2014. Ivan Crnković • 2015. Josip Uhlik • 2016. Branko Kincl • 2017. Antun Šatara • 2018. Branko Silađin • 2019. Ivan Čižmek

Nedovršeni članak Alfred Albini koji govori o arhitektu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 10:51, 23. srpnja 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 18:24, 29. travnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alfred Albini'''-->~~'''Alfred Albini''' ([[Zagreb]], [[15. srpnja]] [[1896.]] - [[Zagreb]], [[4. studenog]] [[1978.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] arhitekt [[Židovi u Hrvatskoj\|židovskog]] podrijetla.<ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 287</ref>		'''Alfred Albini''' ([[Zagreb]], [[15. srpnja]] [[1896.]] - [[Zagreb]], [[4. studenog]] [[1978.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] arhitekt [[Židovi u Hrvatskoj\|židovskog]] podrijetla.<ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 287</ref>

	Radio je u atelijeru [[Viktor Kovačić\|V. Kovačića]] i [[Hugo Ehrlich\|Huge Ehrlicha]] te kao profesor na ''Arhitektonskom fakultetu''. Projektirao je i izvodio stambene i obiteljske kuće i javne zgrade (''Tehnološki fakultet''). Stvaralački je sintetizirao modernističke poticaje objedinivši ih u vlastiti arhitektonski izraz. Bavio se problemima [[urbanizam\|urbanizma]] i zaštite [[spomenik]]a, pisao stručne i teorijske članke te slikao.		Radio je u atelijeru [[Viktor Kovačić\|V. Kovačića]] i [[Hugo Ehrlich\|Huge Ehrlicha]] te kao profesor na ''Arhitektonskom fakultetu''. Projektirao je i izvodio stambene i obiteljske kuće i javne zgrade (''Tehnološki fakultet''). Stvaralački je sintetizirao modernističke poticaje objedinivši ih u vlastiti arhitektonski izraz. Bavio se problemima [[urbanizam\|urbanizma]] i zaštite [[spomenik]]a, pisao stručne i teorijske članke te slikao.

Trenutačna izmjena od 18:24, 29. travnja 2022.

Izvori

Literatura