Darije II.: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m čišćenje redirekcija za infookvir monarh
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Darije II.'''-->{{Monarh
<!--'''Darije II.'''-->{{Infookvir monarh
| ime                  = Darije II.
| ime                  = Darije II.
| titula              = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]'''
| titula              = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]'''

Inačica od 7. ožujak 2022. u 09:01

Darije II.
'Veliki kralj Perzijskog Carstva'
Vladavina 423. - 404. pr. Kr. (19 godina)
Krunidba 423. pr. Kr.
Prethodnik Sogdijan
Nasljednik Artakserkso II.
Supruga Parisatida
Djeca
Artakserkso II., Kir Mlađi, Amestris, Ostan, itd.
Puno ime
Darije II. od Perzije
Dinastija Ahemenidi
Otac Artakserkso I.
Majka Kosmartidena
Rođenje ?
Smrt travanj 423. pr. Kr.
Pokop Nakš-e Rustam

Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.[1].

Obitelj

Darije II. bio je sin velikog kralja Artakserksa I. i konkubine Kosmartidene od Babilona. Imao je dva polubrata; Kserksa II. koji je bio sin kraljice Damaspije i jedini legitimni prijestolonasljednik, te Sogdijana, sina babilonske konkubine Alogine. Rođeno ime Darija II. bilo je „Ocho“ (staroperz. Vahuka), no nakon što je s trona zbacio polubrata Sogdijana okrunio se pod imenom Darije II., po slavnom perzijskom kralju Dariju I. Velikom. Dariju II. se često prišiva prezime Nothus (grč. νοθος) što znači kopile. Taj nadimak je najvjerojatnije dobio zbog svoje uloge u Peloponeskom ratu, u kojem je Sparta uz perzijsku pomoć potukla Atenu.

Politički život

Grobnica Darija II. u Nakš-e Rustamu, Iran

Zbog oskudnih povijesnih podataka, o životu Darija II. se zna relativno malo. Primjerice, babilonski zapisi iz Nipura ne spominju njegova dva prethodnika Kserksa II. i Sogdijana, pa se Darije II. nadovezuje odmah poslije njegova oca Artakserksa I. Grčki povjesničari poput Ksenofonta spominju njegovu ulogu 409. pr. Kr. u pobuni Medijaca, dok ga Ktezije spominje u kontekstu haremskih spletki. Prema nekim izvorima, Darije II. počeo je političku karijeru kao satrap Hirkanije[2]. Sve dok pomorska sila Atena nije ugrožavala perzijske interese na istočnom Mediteranu, Darije II. se nije miješao u grčke poslove. Čak ni 413. pr. Kr. kada je Atena potpomogla pobunu Pisutnovog sina Amorga u perzijskoj satrapiji Kariji Darije II. nije ništa poduzimao protiv Atene, pogotovo zato što je iste godine Atena u sicilijskoj ekspediciji pretrpjela goleme gubitke (135 brodova, 10.000 hoplita, 25.000 mornara). Ipak, kada je 409. pr. Kr. Atena prodrla u Malu Aziju i počela paliti žito u Lidiji, perzijski veliki kralj odlučio je intervenirati. Dao je naredbe svojim satrapima Tisafernu i Farnabazu II. u Maloj Aziji da ponude veliku nagradu grčkim polisima za rat protiv Atene, na što je pristala Sparta, najveći atenski neprijatelj u Grčkoj. Godinu dana poslije šalje svog sina Kira Mlađeg u Malu Aziju sa zadatkom da svim sredstvima dovede Atenu do poraza[3]. Tijekom zadnje godine vladavine Darija II., Sparta je uz veliku perzijsku pomoć potukla Atenu čime je obilježen kraj Peloponeskog rata.

Smrt

Darije II. umire 404. pr. Kr., nakon 19 godina vladavine. Sahranjen je u kompleksu grobnica Nakš-e Rustam nedaleko od Perzepolisa, a naslijedio ga je njegov sin Artakserkso II.

Kronologija

Poveznice

Izvori

Vanjske poveznice