Furlanija-Julijska krajina

Furlanija-Julijska krajina
Zastava Grb
Glavni grad	Trst
Predsjednik	Riccardo Illy (l'Ulivo)
Pokrajine	Gorica Pordenone Trst Udine
Broj općina	219
Površina	7,856 km²
	17. u Italiji (2.6 % Italije)
Stanovništvo  - Ukupno (2001.)  - Poredak  - Gustoća	1,183,764 15. (2.1 %) 151/km²
Karta pokazuje položaj regije Furlanija-Julijska krajina u Italiji

Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji. Regija graniči sa Slovenijom, Austrijom, te s talijanskom regijom Veneto. Južna granica regije je sjeverna obala Jadrana. Regija je sa sjevera omeđena Alpama.

Povijest

Regija Furlanija-Julijska krajina je u potpunosti stvorena pripajanjem Zone A Italiji 1954. godine. Republika Italija je 1963. godine, odlučila spojiti svoj dio bivšeg Slobodnog teritorija Trsta s Furlanijom koju su do tada činile pokrajine Udine i Gorica. Pokrajina Pordenone stvorena je tek 1968. godine odvajanjem od pokrajine Udine. Novostvorena regija je ovim dobila i određenu autonomiju. Budući da je ovim spajanjem stvorena regija s raznolikim stanovništvom različite kulture i povijesti, regiju je karakterizirala nesloga.

Odluku da se Trst proglasi glavnim gradom regije, popratilo je neslaganje furlanskog stanovništva koje se i danas u velikom broju protivi toj odluci, smatrajući Udine boljim rješenjem.

Zemljopis

Regija Furlanija-Julijska krajina sastoji se od Furlanije koja čini oko 90% teritorija (s povijesnim glavnim mjestom Udine) i dijela tzv. Julijske krajine koja je ostala dio Italije nakon Drugog svjetskog rata. Ne postoji jasna granica između ova dva teritorija, neki kao granicu smatraju rijeku Timavu, dok drugi smatraju da bi granica trebala biti rijeka Soča.

Regija graniči s:

• na sjeveru - Austrija (Koruška)
• na istoku - Slovenija (Goriška i Obalno-kraška)
• na zapadu - Veneto
• na jugu - Jadransko more

Reljef regije je većinom planinski, planine čine 42,5% ukupnog teritorija, ravnice 38,1%, a brežuljci 19,3%.

Gospodarstvo

Ova tablica prikazuje BDP i BDP per capita u Furlaniji-Julijskoj krajini od 2000. do 2006. godine:

	2000.	2001.	2002.	2003.	2004.	2005.	2006.
BDP (u milijunima eura)	27.255,0	28.908,9	29.938,7	30.384,4	31.411,3	32.739,2	34.306,3
BDP p/c (u eurima)	23.101,4	24.449,3	25.209,4	25.428,4	26.143,4	27.135,7	28.342,9

Poljoprivreda

Reljef regije ne dopušta veliki razvoj poljoprivrede. Najviše se uzgajaju kukuruz i šećerna repa, dok je u brdovitim područjima razvijeno vinogradarstvo. Uzgoj stoke, pogotovo goveda, premašuje regijonalne zahtjeve i izvozi se u druge regije. Ministarstvo poljoprivrede priznalo je 120 proizvoda u Furlaniji-Julijskoj krajini kao "tradicionalna".

Industrija

Industrijalizacija u Furlaniji-Julijskoj krajini počela je razvojem velike osnovne industrije na obali. Razvoj ove teške industrije je danas u opadanju, a zamjenjuju je mala i srednja obrtništva. Među granama koje su najviše u razvoju su mehanička (posebno u Pordenoneu) i tekstilna industrija, te proizvodnja namještaja. U Udinskoj pokrajini, tercijarni sektor zapošljava oko dvije trećine radno aktivnog stanovništva. Teška industrija koja je prije bila snažno zastupljena u Udinama je danas maknuta u druge krajeve.

Stanovništvo

Furlanija-Julijska krajina sastoji se od dva povijesno i kulturno različita dijela, Furlanije (pokrajine Pordenone i Udine) i Julijske krajine (pokrajine Gorica i Trst). Iako je u prošlosti postojala velika razlika između lučki orijentiranog napučenog Trsta i poljoprivredno orijentirane Furlanije, danas je situacija izmijenjena: u pokrajinama Udine i Pordenone živi oko 70% stanovništva regije i te regije su danas gospodarski najznačajnije. Iako veliki broj stanovništva živi u velikim urbanim središtima, većina živi u mjestima manje i srednje veličine, dok su planine slabo naseljene.

Ovo je jedna od regija koju je najviše pogodila emigracija izazvana gospodarskim padom, posljedicama rata, teritorijalnim promjenama i potresom 1976. godine. Najveći broj stanovništva odselio se u Argentinu i SAD. Ovaj fenomen smanjen je tek 1970-ih, zahvaljujući gospodarskom rastu i potresu koji je izazvao veliku obnovu u Furlaniji.

Rast stanovništva je danas zanemariv; nizak natalitet (8,2‰ 2003. godine, naspram stope mortaliteta od 12,4‰) nadoknađuje se uvozom brojnih imigranata.

Pokrajina	Stanovništvp (1. siječnja 2007.)	Površina(km²)	Gustoća(ab/km²)
GO	141.229	466	303
PN	303.258	2.178	139
TS	236.512	212	1.115
UD	531.603	4.905	108
Furlanija-Julijska krajina	1.212.602	7.845	154

Općine u regiji s više od 10.000 stanovnika su (podaci ISTAT-a 31. prosinca 2006.)

Općina	Stanovništvo	Pokrajina
Trst	208.621	TS
Udine	96.750	UD
Pordenone	50.518	PN
Gorica	36.172	GO
Monfalcone	27.701	GO
Sacile	19.577	PN
Cordenons	18.247	PN
Codroipo	15.159	UD
Porcia	14.792	PN
Azzano Decimo	14.457	PN
San Vito al Tagliamento	14.241	PN
Tavagnacco	13.783	UD
Milje	13.414	TS
Latisana	13.037	UD
Cervignano del Friuli	12.861	UD
Ronchi dei Legionari	11.810	GO
Spilimbergo	11.733	PN
Maniago	11.632	PN
Cividale del Friuli	11.515	UD
Gemona del Friuli	11.080	UD
Fiume Veneto	10.903	PN
Fontanafredda	10.719	PN
Tolmezzo	10.539	UD

Uprava

Pokrajine regije

Autonomna regija Furlanija-Julijska krajina podijeljena je u četiri pokrajine i 219 općina.

Pokrajina	Glavni grad	Općine
GO	Gorica	25
PN	Pordenone	51
TS	Trst	6
UD	Udine	137

U regiji su oformljene četiri gorske zajednice (Comunità montana; Gorska skupnost).

Gorska zajednica	Položaj	Općine	Pokrajina	Web stranica
Comunità Montana della Carnia	Tolmezzo	28	UD	[1]
Comunità Montana del Gemonese, Canal del Ferro e Val Canale	Pontebba, Gemona del Friuli	15	UD	[2]
Comunità Montana del Torre, Natisone e Collio	San Pietro al Natisone, Cormons, Tarcento	25	UD-GO	[3]
Comunità Montana del Friuli Occidentale	Barcis, Meduno, Polcenigo	27	PN	[4]

Kultura

Natpis na svim jezicima regije u regionalnom vijeću u Trstu

Jezici

Jezik	Postotak
talijanski	53,5%
furlanski	43 %
slovenski	4,7 %
njemački	0,4 %

Udio po pokrajinama:

Pokrajina	Talijanski	Furlanski	Slovenski
Pordenone	53,8 %	37 %	2,5 %
Udine	21,7%	74,9%	3,3%
Gorica	70,3 %	24,6%	7,4%
Trst	91 %	1,7 %	7,1 %

Veliki dio stanovništva Furlanije govore ili barem razumiju furlanski jezik koji je široko raširen i zaštićen u regiji.

Druga značajna jezična zajednica je slovenska koja ima oko 60.000 govornika. Slovenski jezik je raširen u Goričkoj i Tršćanskoj pokrajini (koje su dvojezične) i djelomično u Udinskoj pokrajini.

Postoje i manje zajednice govornika njemačkog jezika u Kanalskoj dolini (Val Canale) i Karniji (Carnia) u općinama Sauris i Timau.

Venetski jezik, u njegovim lokalnim oblicima, raširen je uz obalu.

Sport

Najveći sportski objekti u regiji su:

• Stadio Friuli u Udinama
• Stadio Nereo Rocco u Trstu
• Stadio Giuseppe Grezar u Trstu

Neki od nogometnih klubova su: Udinese Calcio (Serie A), Triestina (Serie B), Pordenone Calcio, Associazione Calcio Monfalcone i dr.

Galerija fotografija

• 
  Gorica
• 
  Pordenone
• 
  Trst
• 
  Udine

Vanjske poveznice

1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznakaStranica regionalnog vijeća

1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka(engl.)(njem.)Službeni turistički portal pokrajine

1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka(engl.)(njem.)Turističke informacije o regiji

1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka(engl.)
2. PREUSMJERI Predložak:Slv oznakaZračna luka Furlanije-Julijske krajine

1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka(furl.)
2. PREUSMJERI Predložak:Slv oznaka(engl.)(njem.)Vrijeme u regiji

1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka(engl.)(fr.)Regionalni parkovi i prirodni rezervati

1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka(engl.)(furl.)Dvorci u regiji